Zaustavimo degradiranje temelja hrvatske državnosti
• Dan državnosti nikako da postane ono oko čega bi svi bili jedinstveni. Naprotiv, ovaj izmijenjeni i nametnuti dan državnosti od 25. lipnja je novi kamen spoticanja. Mnogi se ovih dana ne snalaze. Traže pojašnjenja i pitaju se gdje je problem. Problem je u tomu što 30. svibnja 1990. oni koji su promijenili taj praznik u 25. lipnja 1991. nisu sudjelovali i prihvatili onaj događaj otprije godinu dana kada je utemeljen prvi demokratski Hrvatski sabor. To je bilo vrijeme kada je prevrtljivi Ivica Račan kalkulirao i smatrao da ne će proći Tuđmanova opcija i politika o razdruživanju i svakih nekoliko mjeseci mijenjao je svoju politiku nezamijeranja onima u Beogradu. Dan državnosti 25. lipnja, popularno nazvan „Škrabalovo“, više je od promjene datuma. On je jedan od najvećih udaraca u temelje hrvatske državnosti. Drugo je razglabati s povijesne strane koji je datum u povijesti Hrvata najvažniji od kneza Branimira do naših dana. Tu se kod svakoga datuma može naći i za i protiv. Ovdje je to, ponavljam, nevažno. Važno je to da su oni, koji nisu sudjelovali u stvaranju ili obnovi hrvatske državnosti, svjesno išli na degradiranje svega onoga što su činili domoljubi na čelu s prvim predsjednikom Franjom Tuđmanom. Tako je Dan državnosti postao kamen spoticanja. To je slično – u daleko manjem obliku – da se u drugoj SDP-ovoj vladi mijenjaju nazivi dvaju ministarstava i prilagođavaju unitarnom „jugoslavenskom jeziku“. Riječi „zdravlje“ i „sport“ su puno opasnije što na prvi pogled izgleda. One su nastavak onoga što nam svakodnevno u praksi promiču Ivo Josipović, Vesna Pusić, Milorad Pupavac ili Zoran Milanović. Iz svih tih razloga pozdravljam najavu iz HDZ-a da odmah po preuzimanju vlasti vrate Dan državnosti od 30. svibnja 1990.
• U Mostaru su pretukli prof. Slavu Kukića, osobu blisku SDP-u BiH. Napala ga je osoba koju je, kao i većinu hrvatskoga pučanstva u BiH iziritirao ovaj jugoslavenski profesor, koji ne samo da nema hrvatski osjećaj, nego vrijeđa sve one druge normalne ljude. U obranu „jugoslavena“ Slave stavili su se svi oni koji misle kao on. Iako ne podržavam govor sile, ova njezina uporaba trebala bi biti pouka svima onima koji vrijeđaju i napadaju hrvatske svetinje i hrvatski narod i to bez ikakvih argumenata. Što bi rekao njihov vođai ideolog Slobodan Milošević: U lažima su kratke noge!
• Unatoč medijskoj borbi Nadzorni odbor udbaškoga HRT-a dao suglasnost na trogodišnji ugovor HRT-a i ZAMP-a.I to ne bilo kako, nego na telefonskoj sjednici 25. lipnja sudbonosne 2014. dao je suglasnost na trogodišnji ugovor HRT-a i Zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) Hrvatskoga društva skladatelja (HDS) “težak” 67,5 milijuna kuna. Time je lignja s Pantovčaka osigurala potrebni novac za kampanju. Za taj sramni ugovor glasovala su trojica od ukupno pet članova NO-a, jedan član je bio protiv, a jedan suzdržan. Nakon pobjede HDZ-a za ovo će odgovarati oni koji su dali novac našem dragom pravdoljubivom Ivi.
• Hrvatske navijače u tzv. Premijer ligi BiH napadaju najviše Muslimani-Bošnjaci. Zanemarivi su napadi Srba. Tako su nedavno u u militantom jednonacionalnom muslimansko-islamsko-mudžahedinskom Sarajevu napali navijače novog prvaka Zrinjskog iz Mostara. Najprije ih je mudžahedinska policija zadržala sat vremena na hrvatskoj legendarnoj Ivan planini. Kad su ipak stigli na Grbavicu napala ih je specijalna policija sa psima bez brnjica i palicama. Počela ih je bezrazložno tući i sve redom izbacivati s tribine. Tukli su i hrvatsku djecu. Nakon utakmice ponovno su ih dočekali na hrvatskoj Ivan planini i drugi put istoga dana provocirali i primijenili silu. Muslimanski policajci provocirali su ih na nacionalnoj, političkoj i vjerskoj osnovi. Tijekom utakmice u Sarajevu zastavu hrvatskog naroda iz BiH policajci nazivali su fašističkom zastavom i tukli one koji ju nose. Dok je pretprošle sezone na utakmici Zrinjskog i novoformiranog islamskog kluba Olimpik na jarbolu bila i zastava hrvatskog naroda iz BiH, tijekom prošle sezone toga nije bilo. I to bez obrazloženja.
• SP u Brazilu dodatno je zavadio muslimane i katolike u Federaciji BiH. Činjenica je da su do šezdesetih godina prošloga stoljeća svi muslimani u BiH bili Hrvati islamske vjere. Nakon stalne srbizacije mnogi su se okrenuli iz osobne koristi i postali Srbi ili Muslimani. Nakon oslobođenja od Srba i izlaska iz jugoslavenske tamnice naroda muslimani ili Muslimani okrenuli su se protiv svoje povijesti i svojih korijena i proglasili se Bošnjacima. I ne samo to, nego su postali najveći neprijatelji hrvatskoga naroda kojemu sami pripadaju. Takvo ludilo dovelo je do toga da danas Muslimani, tj. tzv. Bošnjaci (hrvatski naziv za Hrvate katolike u Bosni) progone Hrvate i katolike jer sami nemaju i ne znaju svoj nacionalni i vjerski identitet. Stoga i ne čudi da je u ponedjeljak u Vitezu spaljena hrvatska zastava dok se u Sarajevu slavilo radi poraza Hrvatske od Meksika.
• Razvoj demokracije u Hrvatskoj u zastoju je, smatra američka organizacija Freedom House. Što se tiče kategorije posvećene civilnom društvu, pad se ponovno tumači konzervativnim zaokretom uslijed referendumskog definiranja braka kao zajednice muškarca i žene. Spominje se i općenito zauzimanje tvrđeg stava prema pravima homoseksualaca, temi seksualnog obrazovanja i pobačaja. Freedom House nalazi da su aktualni procesi antidemokratski i da odudaraju od europskih ideala i standarda manjinskih prava. Ako je ovo problem, onda neka Freedom House nastavi svoj posao u Afganistanu i Iranu i neka nas pusti na miru. Dosta nam je tutorstva.
• Šestoga svibnja 1992. posrbljeni Hrvat Vojislav Šešelj iz Orahova Dola ponad Dubrovnika počeo je s „konačnim“ protjerivanjem Hrvata iz Hrtkovaca u Srijemu. Šešelj je tada složio popise „nepodobnih Hrvata“. Jedan od glavnih organizatora zastrašivanja i protjerivanja Hrvata iz Hrtkovaca bio je sada pokojni Ostoja Sibinčić, koji je 1992. godine promijenio ploču s nazivom Hrtkovaca u "Srbislavci". Marina Fratucan, novinarka iz Srbije koja je početkom devedesetih izvješćivala o zastrašivanju Hrvata u Srijemu, sjeća se da je sve počelo 1991. godine. "Bacali su im bombe na kuće, ispisivali prijeteće poruke po vratima i zidovima kuća, prijetili su školskoj djeci… Za nas koji smo znali što se događa svibanj 1992. u Hrtkovcima nije bio neočekivan. Pritiske je bilo vrlo teško izdržati, iako mi je dosta sugovornika tada govorilo: 'Ne, ja ću ostati ovdje, ja nemam drugu domovinu'. Međutim, 450 obitelji iz Hrtkovaca je otišlo, napustilo kuće ili ih zamijenilo, a Šešelj je to cinično nazivao 'humanim preseljenjem'. Nitko od njih nije to učinio dobrovoljno. Svi se oni sjećaju devedesetih godina i svi i danas plaču kada o tome govore i nikada se nisu privikli na nove sredine u Hrvatskoj", priča Marina Fratucan za DW. Gdje je ovdje Freedom House i njegovi savjeti.
• U Crnoj Gori u svojatanju hrvatskih Konavala, koje lukavo nazivaju Prevlaka, smeta hrvatsko nastojanje vađenja nafte i plina u tom dijelu mora. Posebno ih smeta termin „fugitive goods“, u prijevodu „pobjegljiva dobra”, sve ono rudno blago koje se nalazi ispod mora u graničnom pojasu.
• U Sarajevu je održana tzv. sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" o temi "Kako riješiti bosanskohercegovačko pitanje?". Uvodničar je bio poznati prijatelj Muslimana Marko Attila Hoare. Lamentirao je o lošem stanju u BiH, lošoj Republici srpskoj, ali i Federaciji BiH i onda, ničim izazvan, opalio po Hrvatskoj, kao da su mu mudžahedini napisali govor. "Kada je Hrvatska ušla u EU, hrvatska desnica je digla kampanju protiv gay brakova, ćirilice u Vukovaru i ružno se ponašaju… Bošnjaci zagovaraju cjelovitu državu, Srbi većinom negiraju Bosnu kao svoju državu kao i većina Hrvata.“ I nakon toga saznali smo zašto je tom Horaeu trebao napad na Hrvatsku. Pa zato da udari po Hrvatima i Daytonu, kako je ponovio stalnu nakanu Bošnjaka da se smanji broj županija i unitarizira BiH do kraja. „Trenutačno riješenje vidim u smanjenju broju županija na tri ili pet, kako bi se stvorila velika središnja županija u BiH. Na taj način bi se stvorile i ujedinjene institucije koje bi obnovile BiH, koje bi imale manje birokracije i ne bi imale nacionalni ključ i ta županija, koja bi obuhvatila Tuzlu, Sarajevo, Travnik i Zenica bila bi jača u slučaju potrebe obrane BiH od ponovnog dijeljenja“, ustvrdio je „Bošnjak“ Hoare.
• Na dženazi Rasima Delića, kojega je međunarodni sud proglasio ratnim zločincem bili su čelni političari Bošnjaka iz Sarajeva i nitko ih nije prozivao kao što sada prozivaju sve one koji su dočekali Darija Kordića. Dvostruka mjerila.
• U kulturno-umjetničkom dijelu programa u šumi Brezovici, točnije četničkom Srbu broj 2, jugoslavenski glumac Rade Šerbedžija pročitao je dvije pjesme. Koliki je bio honorar nije objavljeno.
• Reçep Tayyip Erdoğan posjetio je Austriju i iza sebe ostavio nered. Kako Austrijanci kažu bio je bahat i samouvjeren. Predstavio se kao samozvani zaštitnik Turaka u inozemstvu i pohvalio ih i podučio da se brane od asimilacije. Pohvalio ih je što se brane od integracije, što mu je najveća zamjerka u Beču. „To je više nego opasno za društvo“, rekao je Rainer Nowak, komentator bečkoga Die Pressea. Na Tijelovo je tamošnje pristalice nazvao „unucima Kara Mustafe“ – osmanskog vojskovođe koji nije uspio osvojiti Beč. „Znači li to da Turci u Beču sada nastavljaju misiju svoga 'djeda'? Zanimljivo, ali zapravo je to prilično jasna kulturna objava rata, zar ne?“, zapitao se Nowak. Prema istraživanjimaa Die Pressea turska veleposlanstva i konzulati savjetuju neo-Austrijancima koji su dosad imali tursko državljanstvo da ga ilegalno zadrže. „Tako će ostati Turci s privilegijima austrijskih državljana. Tisuće 'potajnih' Turaka u Europi odgovaraju Erdoğanovoj megalomaniji“, piše Die Presse. Erdoğan zagovara posve konkretne i već razvijene planove o otvaranju vjerskih škola turskih. Već u Beču postoji prava škola za imame. Nakon što u Sveučilištu u Beču počinje primjerno i važno školovanje za imame, zamisao o vlastitoj vjerskoj školi turskih udruga za Austrijance je prava provokacija.
• Iako je hrvatsko-slovenski arbitražni sporazum rezultat političke ucjene, odnosno slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora, arbitražni sud odlučivat će o graničnom sporu temeljem međunarodnog prava, pravičnosti i dobrosusjedstva, a ne politike. No Slovenija ni pred arbitražnim sudom ne odustaje od politike, pa su tako slovenski predstavnici na usmenoj raspravi u Den Haagu iznijeli ključan politički argument koji bi trebao uvjeriti arbitražne suce da udovolje slovenskim zahtjevima: Hrvatska je u zamjenu za potpis arbitražnog sporazuma dobila ulazak u Europsku uniju, a Slovenija bi zauzvrat trebala ostvariti svoj vitalni interes, a to je teritorijalni kontakt s otvorenim morem. Taj neobičan argument tijekom prošlotjednog usmenog iznošenja argumenata dviju strana pred arbitražnim sudom u Den Haagu nije iznio nitko od članova slovenskog tima u ovom sporu. Učinio je to ratoborni slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec. Za njega je slovenski kontakt s otvorenim morem »simbol slobode« i dio »identiteta Slovenije kao pomorske države«. Sve to stoji u netom objavljenim sažecima stajališta jedne i druge strane, što ih je objavio arbitražni sud.
• Za što se Hrvatska zalaže na sudu u Den Haagu? Da se granica odredi od ušća Dragonje crtom ekvidistancije kroz Savudrijsku valu. Da termin junction ne označava teritorijalni dodir, već komunikaciju između slovenskog teritorijalnog mora i međunarodnih voda. Da je hrvatski primarni interes u pregovorima očuvanje teritorijalne cjelovitosti, a ne ulazak u EU. Da je Hrvatska pomorska država koja ima legitimne interese za očuvanje teritorijalnog mora S druge strane Slovenija želi i traži da cijeli zaljev pripadne Sloveniji jer ga je tobože nadzirala tijekom Jugoslavije. Da termin junction znači fizički dodir slovenskih teritorijalnih voda s međunarodnim vodama. Da je sporazum kompromis, koji objedinjuje vitalne interese obiju država: slovenski kontakt s otvorenim morem i hrvatski ulazak u EU i da treba primijeniti članak o uvažavanju posebnih okolnosti u koje bi spadala i zemljopisna konfiguracija istarskog poluotoka.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više