“Zaboravljen” Pelješki most

Sračunato drobljenje hrvatskoga životnog prostora

Nisam redoviti čitatelj sadržaja u dnevnom tisku, a zbog osobnih kardiovaskularnih poteškoća smanjen mi je udio pješačenja u odnosu na druge mogućnosti prevaljivanja većih distancija, primjerice onih s pomoću komunalnih prometala. Slučajnost je da se datum važenja moje mjesečne pretplatne karte (19. dan u mjesecu) poklopio sa subotnjim izdanjem „Večernjeg lista“, pa sam prigodom uplate iznosa za produženje pretplatne karte zamijetio na prvoj stranici tog lista krupnoslovni naslov: „Zaboravili su Pelješki most“. Kupio sam primjerak novina, u kojima je bilo mnoštvo sadržaja na koje se ovom prigodom ne ću osvrtati, već ću se usredotočiti na sve ono važno što se tiče Pelješkog mosta, jer sam svoje stavove glede potrebe izgradnje Pelješkog mosta javnosti priopćio u više navrata, pretežito u www.hrvatskom-fokusu (Primjerice: Pelješki most nema alternativu (13. 1. 2012.), Pelješki most ne smije biti ničija koncesija (8. 8. 2012.), a u jednom članku sam čak naglasio da „Tko je protiv Pelješkog mosta taj je protiv Hrvatske“.

Jedan članak pod naslovom „Otvoreno pismo“ objavio sam u Hrvatskoj književnoj reviji „Marulić“ (br. 1, 2012., str. 143.-146.). Nisam bio jedini koji je pisano javnosti priopćio svoja gledišta. Zato ne mogu odoljeti osobnoj potrebi da i ovom prigodom javno izrazim svoj stav i procjenu razloga „zaborava“. Napose i zato što sadašnji vodeći članovi hrvatske vlade nisu ni tada bili skloni postupati u skladu s interesima Hrvatske i hrvatskog naroda. Prema tome, dužnost mi je upozoriti čitatelje na prikrivane prave razloge „zaborava“. Polazište u argumentaciji svakako treba biti odavno poznata mudrost izrečena latinski Historia est magistra vitae, a pismeni Hrvati je prepoznaju kao izreku „Povijest je učiteljica života“.

Znači, treba se osvrnuti na povijest, pa zato i zaviriti u hrvatske i druge povijestne atlase. Podastrta mapa pouzdano razotkriva razloge zaborava osvjetljavajući smjer i ciljeve prema kojima nas vode sadašnje vladajuće političke strukture. Ne mora biti riječ o ponovnoj uspostavi Zetske banovine, već o uspostave neke nove republike, vjerojatno „Jadranske Republike Srpske“. Sadašnje vladajuće političke strukture postupaju ignorirajući povijestne istine. Zato im preporučujem da obrate pozornost na članak objavljen u www.hrvatskom-fokusu 1. 6. 2013. Raspoznat će mapu koja svjedoči o granici nekadašnjega Hrvatskog Kraljevstva s ondašnjim Bugarskim Carstvom. Možda će se i zapitati, bi li Hrvat Vukašin Mrnjavčević bio uspješniji u bitci na rijeci Marici protiv profesionalne turske vojske da je raspolagao s boljim vojnicima.

Prof. dr. sc. Marijan Bošnjak, dipl. kem. ing.