Gotovo je izvjesna pobjeda gospođe Grabar Kitarović
Kada usporedimo našeg predsjednika s vječito "mlađahnim" premijerom vidimo jasno razliku između zreloga čovjeka koji zna što hoće i "junoše"; muškarac ne kaže uvijek što misli, bira riječi i saveznike, razmišlja dugoročno i strateški ali i taktizira radeći kratkoročne kompromise, postavlja ciljeve i zadatke, uzima kvalitetne suradnike, ne žtrvuje radi osobne taštine i poriva obitelj, karijeru i ugled. Promišljenost, samokontrola i djelovanje unutar organizacije pretpostavit će ishitrenosti, soliranju i opasnim rizicima.
Dok Ivo svira, Hrvati gladuju
Opet se pitate zašto sam protiv predsjednika? Možda zato jer ne volim ziheraše koji se uklapaju u svako društvo i sustav, možda jer je agnostik ili zato jer mi smeta slab nacionalni naboj i tzv. lijevi humanizam? Ne. Stvar je puno ozbiljnija! Recimo kao i stari Latini "Cui bono"? (tj. za čije dobro, kome na korist). Postoje i granice rezonerstva, čovjek mora biti sposoban žrtvovati se za bitne stvari i principe, posebno za opće dobro. A biti uglađen i staložen, dobro znati engleski jezik i biti stručan u svom pozivu jest estetski lijepo, kao što je i fikus u dnevnom boravku lijep. To jesu dobre osobine , uz komunikacijsku vještinu i sviranje klavira za kulturnog atašea i sl., ali predsjednik mora biti jači igrač!
Gospođa Kolinda pak, po čemu se ona različi od dr. Josipovića? Kao čovjeka srednjih godina podsjeća me na nekad poznatu TV voditeljicu Željku Fattorini, zgodnu, sretnu i zadovoljnu ženu koja dobro komunicira. Mušku varijantu toga profila uz karakterističnu dalmatinsku prepotenciju (i moj grijeh, priznajem) imali smo kod dr. Sanadera, čovjeka koji jest "hapao", ali nije samo zbog toga nastradao (jer mnogi su uzimali daleko više); njegov "grijeh" se zove Hipo, ali o tom drugom prigodom.
Izgleda da gospođa Grabar Kitarović nije agnostik, te da je više naklonjena NATO-u i Bruxellesu nego Londonu (a Beograd je izvan kombinacije), što je samo po sebi jako dobro. Ali ne bih bio ja kada ne bih tražio treću opciju koja će biti kvalitetno preispitivanje položaja Hrvatske i inteligentno kreiranje njene budućnosti. A za to treba nešto, da ne kažem što balkanski direktno, reći ću anglosaksonski izraz "personality". Ima li to kandidat s najmanje izgleda dr. Kujundžić? Što znamo o njemu? Vrlo malo. Kvalitetan zagrebački liječnik, rodom iz Imotskoga, živi i radi u Zagrebu, dugogodišnji član HDZ-a, (bez jačih funkcija u stranci), izgleda da nema iza sebe "repova", tj.afera osim gafa s posjetom Pavelićevu grobu, što je minus u očima većeg dijela glasača centra. Premalo znamo o tome kakav je čovjek i što hoće.
On bi trebao, želi li biti predsjednik, ponuditi novu viziju, energiju i strategiju te svojim timom suradnika i stavovima privući javnost. Male su zgode za to, jer čak i uz neviđenu "agresivnost", tj. dinamiku glavni mediji ne će podržati treću opciju, a ne očekujem to ni od centara moći. Još je jedno zgodno političko pitanje; naime kako će se odraziti na unutarnje odnose u HDZ-u gotovo izvjesna pobjeda gospođe Grabar Kitarović, ili što je manje izgledno dr. Kujundžića? A što se tiče dr. Ive, on će, iako sigurno ulazi u drugi krug, imati u budućnosti više vremena za komponiranje jer se hrvatski narod umorio od ljevičarenja kao ideološkog ljevičarenja i ljenčarenja.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više