Hrvatska radio televizija se pretvorila u agitprop Politbiroa Centralnog komiteta

Represivni aparat u dlaku slijedi Haaški sud

• Nakon petogodišnje kampanje Ive Josipovića za drugi predsjednički mandat, u kampanju će se ovih dana uključiti i neki drugi kandidati. Dok Josipović troši novce poreznih obveznika i koristi javne medije, drugi kandidati su već u startu u podređenom položaju. Nije toliko ni novac bitan u ovoj kampanji, koliko je teško ostalim kandidatima s obzirom da Hrvatska radiotelevizija danonoćno veliča sina partizana Ante Josipovića, što je ponukalo saborskoga zastupnika dr. Duju Marasovića da izjavi: "Hrvatska radio televizija na žalost se pretvorila u agitprop Politbiroa Centralnog komiteta i to na najgori mogući način kao da je ovo 1946. godina i izlučuje hrvatski narod i javnost, i ne će im to uspjeti. Prvo što moramo napraviti za godinu dana kad se promijeni vlast je pomesti sve sa HRT-a, ove natruhe koji su došle". Ovu istinitu tvrdnju zastupnika HDZ-a pokušali su obezvrijediti oni koji su na vlasti i koji su „zaslužni“ za veličanje „druga Ive“ i druge crvene bratije u Prisavlju.

• Nakon što je Milan Kujundžić izjavio kako treba zabraniti Osječku televiziju, jer je putem Voje Šešelja napala Ivu Josipovića i Vesnu Pusić, predsjednički kandidat je reterirao ovim riječima: „Nijedan pojedinac nema pravo zatvarati medijske kuće, ali sam simbolično govorio o tome što je počinila ta kuća. Počinili su strašnu stvar, vjerojatno nikada ranije nije viđena u svijetu medija. Ne mogu vjerovati da je bilo koja medijska kuća u svijetu pa tako i u Hrvatskoj mogla otvoriti svoj medijski prostor zločincu koji je počinio takva krvava zlodjela. Možete li zamisliti da je negdje početkom šezdesetih godina neka medijska kuća u Izraelu otvorila prostor nekome od šefova konc-logora, dokazanom ubojici tisuća Židova“ (http://www.tinolovka-news.com/vijesti-hrvatska/68160-sto-se-dogada-s-profesorom-milanom-kujundzicem), čime je još gore potvrdio prijašnju groznu diktatorsku izjavu.

• I akademska zajednica crveno diše. Čelnici akademske zajednice iz Rijeke na Korzu dali su punu potporu veleizdajniku Ivi Josipoviću. Na potpisivanju potpore bili su: prorektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija, predsjednica Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje i dekanice Učiteljskog fakulteta u Rijeci Jasna Krstović, predstojnica katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sanja Barić, ravnatelj Thalassotherapije u Opatiji Viktor Peršić, bivši zamjenik ministra znanosti, grobar hrvatske znanosti i čelnik Centra za mikro i nano znanosti Saša Zelenika, te bivši i najgori ministar obrazovanja Željko Jovanović. Thalassotherapija je inače iz one priče kada je drug Jovanović još u vrijeme dok je bio ministar „nauke, vaspitanja i sporta“ preko Osijeka osigurao sebi posao prije nego potjeran iz MZOŠ-a.

• Uhićenja Rene Sinovčića i drugih zadarskih poduzetnika bila su očekivana, jer je to jedini način da nesposobna vlast nešto učini u svoju korist kod obezglavljenih Hrvata. Što se tiče Sinovčićeve krivnje, radi se o istom slučaju kao i kod Milana Bandića. Ovo je također najobičniji spin kukuriku koalicije na čelu s Ivo Josipovićem samo da on ostane na Pantovčaku, a njegovi „poslovni prijatelji“ to i dalje dobro unovčuju. Da je uhićenje Zadrana najobičniji predizborni igrokaz, dokaz je pozivanje na saslušanje Željke Markić, čelnice udruge U ime obitelji. Time je još jednom potvrđeno kako živimo u policijskoj državi i kako se uhićuju ljudi bez argumenata, dokaza i potrebe. Zoran Milanović i njegov represivni aparat u dlaku slijedi Haaški sud koji je na isti način uhićivao bosanskohercegovačke Hrvate, braću Kupreškić, i na kraju ih morao osloboditi. Oni najprije ljude uhite, medijski ih oblate, a kada ne nađu dokaze za uhićenje ili počinjeni kriminal puštaju ih na slobodu. Dok Ivo Josipović to naziva „Nova pravednost“, za mene je to kraj demokracije.

• U obranu Šešelja i protivljenju donošenja rezolucije Europskoga Parlamenta po inicijativi hrvatskih eurozastupnika na čelu s Andrejom Plenkovićem (HDZ) uključio se i neojugoslavenski tzv. institut (http://www.ifimes.org/ba/8896) – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) -, koji ocjenjuje da je cilj privremenog puštanja Vojislava Šešelja na slobodu zapravo pritisak na vladu u Beogradu u cilju njezine čvršće suradnje sa Zapadom, odnosno upozorenje zbog naklonjenosti Srbije Rusiji i njezinom predsjedniku Vladimiru Putinu. U IFIMES-u idu i dalje pa postavljaju pitanje „radi li se kod inzistiranja hrvatskih zastupnika na rezoluciji o osudi Šešelja u Europskom parlamentu zapravo o pritisku na Haaški sud da donese oslobađajuću presudu u slučaju Jadranka Prlića i herceg-bosanske grupe“, što je još jedan dokaz Ifimesova bezgraničnog jugonostalgičarstva.

• Aleksandar Vučić zahvalio se zastupniku iz Slovačke Eduardu Kukanu i slovenskoj parlamentarki Tanji Fajon, „koji su pokušali razuvjeriti europske parlamentarce“. On je rekao da je većinu parlamentaraca bilo sram zbog rezolucije, istaknuvši da osim Hrvata nitko nije pozitivno o tom dokumentu govorio u EP“. „Ostale ljude je bilo sram time se baviti“, zaključio je Vučić. Njega nije sram ni dandanas.

• Iako se puno piše o Vojislavu Šešelju, nekako se zaboravlja da je prvostupanjska presuda protiv njega presuđena po zapovjednoj odgovornosti za zločine dobrovoljaca u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini (1991.-1993.), i da se je trebala izreći još u listopadu prošle godine. No neposredno pred izricanje sudac Frederik Harhoff je diskvalificiran iz tročlanog Raspravnog vijeća nakon istupa protiv predsjednika suda Theodora Merona u kojem je upozorio na politički utjecaj prilikom donošenja oslobađajućih presuda optuženicima po zapovjednoj odgovornosti. Saga se nastavlja.

• Posjet Zorana Milanovića nekim Hrvatima u BiH najnoviji je pokušaj pomaganja Ivi Josipoviću na skorim predsjedničkim izborima. S time se slaže i bošnjački analitičar Zekerijah Smajić koji tvrdi kako se Milanovićevo lutanje bosanskim gudurama „mora dovoditi u vezu s predstojećim predsjedničkim izborima, a na neki način radi se o logističkom putovanju gospodina Milanovića kroz središnju Bosnu s najvećom koncentracijom hrvatske populacije, gdje će se, direktno ili indirektno, spominjati i predsjednički izbori na jedan diskretan način“. Meni je nekako bliže istini predviđanje da se Milanoviću svakako crno piše. Pobijedi li Josipović, smijenit će Milanovića, Izgubi li Josipović, opet će ga smijeniti jer je neuspješan.

• Osim s Hrvatskom, Srbija ima brojne probleme i sa svojim drugim susjedima. Početkom 2012. Rumunjska je u EU-u otvorila pitanje Vlaha u istočnoj Srbiji, postavljajući time posljednju prepreku za kandidaturu Srbije kao i zahtjeva iz Rumunjske za priznavanje Rumunjske pravoslavne crkve. S Bugarskom je još i gore, jer Bugari traže povrat svoga teritorija na istoku Srbije. U Sofiji traže ne samo Bosilegrad, nego i Pirot i Vranje.

Vranje

• U novi saziv Predstavničkog doma Federacije BiH izabrani su zastupnici iz 11 političkih stranaka: SDA 29, Savez za bolju budućnost – Fahrudin Radončić 16, Demokratska fronta – Željko Komšić 14, koalicija HDZ BiH, HSS, HKDU BiH, HSP dr. Ante Starčević i HSP Herceg-Bosne 12, SDP 12, HDZ 1990. 4, Bosanska patriotska stranka – Sefer Halilović (BPS), Stranka za BiH (SBiH) tri, Stranka demokratske aktivnosti (A SDA) dva, Naša stranka jedan i Laburistička stranka 1. Većinu u federalnom Parlamentu činit će SDA, DF i koalicija predvođena HDZ-om BiH. Zajedno imaju 53 zastupnika.

• Đuro Glogoški, predsjednik Udruge 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata prve skupine kaže: "Tražimo donošenje Ustavnog zakona o pravima branitelja kako ni jedna politička opcija ne bi mogla koristiti braniteljsku populaciju za svoje potrebe", čime hrvatski ratni vojni invalidi i branitelji, koji pred Ministarstvom branitelja prosvjeduju od 20. listopada tražeći ostavke resornog ministra Predraga Matića i njegovih bliskih suradnika, traže ovlačenje iz javne rasprave prijedloga izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Naime,Nacrt prijedloga izmjena zakona nalazi se na mrežnim stranicama ministarstva. Javna rasprava je otvorena do 29. prosinca, a prijedlog ide u Sabor po hitnom postupku kako bi se mogao početi primjenjivati od 1. siječnja. „Iza te brzine skriva se činjenica da nacrt prijedloga nisu radili stručnjaci već neki vanjski suradnici, a u njemu se smanjuju brojna prava branitelja i članova njihovih obitelji“, tvrdi Glogoški.

Marijan Majstorović