Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

HRVATSKO GOSPODARSTVO – Ima li izlaza?

Nakon znakova oporavka u 2011. godini, oštriji pad 2012. godine i početak drugoga recesijskog kruga do danas

 
 
Višegodišnja recesija obilježje je hrvatskog gospodarstva. Recesija traje od 2009. godine, kada počinje oštriji pad bruto društvenog proizvoda (BDP) pa do aktualnog minusa za treće tromjesečje 2014. godine. Pad BDP-a je dosezao minuse od 7,4%  odnosno 6,9% (metodologija ESA 1995.) u 2009. godini, pa do nešto ispod nule u 2011. godini i pada bruto nacionalnog proizvoda (BDP) u 2014. godini od minus 0,5% za treće tromjesečja.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/01/dalekovod.jpg
Recesija se kretala u dva kruga. Na temelju tromjesečnih pokazatelja, prvi recesijski krug je bio od početka 2009. godine, do zaključno s prvim tromjesečjem 2011. godine, a drugi od četvrtog tromjesečja  2011. godine koji traje još i danas s procjenom da se negativni trendovi mogu pomaknuti do blizu nule u 2015. godini.
 
Nakon zadnjega rasta godišnjeg bruto nacionalog proizvoda u 2008. godini od 2,2%, slijedi već spomenuti pad u 2009 godini, pa pad u 2010. godini, a u 2011. godine završava se treća godina toga kruga u kojoj je došlo do određenih pozitivnih kretanja što se tiče rasta BDP-a.  U drugom tromjesečju 2011. godine je prekinut niz od devet uzastopnih tromjesečnih negativnih kretanja BDP-a. U drugom i trećem tromjesečju 2011. godine, ostvaren je porast BDP-a od plus 0,4  odnosno 0,7%. U četvrtom tromjesečju 2011. godine ostvaruje se ponovo pad BDP-a od -0,4%. Od tada do trećeg tromjesečja 2014. godine ostvaruje se kontinuirani dvanaesti uzastopni tromjesečni pad BDP-a, koji je prešao i uzastopni devetotromjesečni pad od 2009. godine do prvog tromjesečja 2011. godine.  Pad BDP-a u četvrtom tromjesečju 2011. godine, početak je drugoga recesijskog kruga hrvatskog gospodarstva.
 
Godine 2012. promjenom izvršne vlasti (vlast preuzima koalicija predvođena SDP-om) dolazi do promjene zakonodavnih okvira koji će u idućim razdobljima utjecati na gospodarska kretanja, što će biti prikazano u tablici broj 1 u nastavku, kao i prikaz kretanja od 2008. godine. Promjene su sljedeće:
– od 1. ožujka 2012. godine, opća stopa PDV-a povećava se s 23% na 25%,
– PDV na ugostiteljske usluge od 1. srpnja 2013. godine je 10%, po kojoj se stopi PDV na ove usluge plaćao i do tada, a od 1. siječnja 2014. godine ta stopa je povećana na 13%;
– od 1. ožujka 2012. godine, stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjuje se s 15% na 13%, a od 30. ožujka 2014. povećana je ponovno na 15%, na stopu po kojoj se doprinos plaćao do 1. ožujka 2012. godine;
 
– od 1. ožujka 2012. godine, tri su stope oporezivanja dohotka, 12, 25 i 40, kao i do tada, ali se smanjuju osobni odbici, s 3.600, 00 na 2.200,00. Porez na dohodak od 40% plaća će se na dohodak preko 8.800,00 kuna, a do tada se plaćao na dohodak od preko 10.800,00 kuna;
– uveden je porez na isplate dividende i udjela u visini od 12%  također od 1. ožujka 2012. godine i to retroaktivno na isplate dividende i udjele iz dobitka ranijih godina.    
– od 1. ožujka 2012. godine dobit poduzetnika kojom se povećava temeljna glavnica oslobođena je od plaćanja poreza na dobit.
 
Podizanje stope PDV-a u 2012. godini odražava se na porast potrošačkih cijena za 3,4%, od toga samo u svibnju 2012. godine prema prosjeku 2011. godine za 4,6%. Cijene energije povećavaju se u 2012. godini prema prosjeku 2011. godine za 10,5% ili u rujnu 2011. godine prema prosjeku 2011. godine za 14,5%.
 
Ukupno povećanje poreza na dodanu vrijednost prema tadašnjim projekcijama državnog proračuna trebalo je opteretiti građane za oko 2 milijarde kuna, ali je istodobno i za toliko trebalo biti rasterećenje poduzetnika zbog smanjenja doprinosa iz dohotka za zdravstveno osiguranje i oslobođenja od plaćanja poreza na dobitak, što je trebalo utjecati na povećanje gospodarske aktivnosti. Projekcije se nisu ostvarile u planiranim veličinama, pa je koncem 2012. godine došlo do rebalansa proračuna za tu  godinu. Rebalansom za tu godinu, planirano je povećanje prihoda za 1,39 milijarde, od prihoda od imovine i doprinosa, i planirano je povećanje rashoda za 1,48 milijarde kuna, te je deficit je s 9,890 milijardi kuna povećan na 9,985 milijarde kuna.    
http://dubrovacki.hr/datastore/imagestore/article_home/article_home_1271071221index_r20_c4.jpg
Predloženim zakonskim rješenjima, smanjivanjem oporezivanja plaća poduzetnika, povećanjem temeljne glavnice poduzetnika, cilj je bio  povećati njihovu konkurentnost i na taj način utjecati na rast poduzetničkih aktivnosti. Vlada odustaje od koncepta da se uvede porez na nakretnine a da se i dalje smanjuje porez na dohodak kroz smanjenje plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Već gotov zakon o porezu na nekretnine stavlja se na čekanje za neku drugu prigodu.
 
Fiskalizacija kao sustav uredne naplate poreznih prihoda, koji je uveden od početka 2013. godine, dobar je temelj za redovitu naplatu poreznih prihoda. O predstečajnim nagodbama, kao pokušaju rješavanja nelikvidnosti i spašavanja radnih mjesta, ima dosta suprotstavljenih mišljenja. Pojedini primjeri ukazuju na uspješnost provedbe predstečajnih nagodbi, ali su kritike uglavom upućene na mogućnost da predstečajni dužnik odlučuje o svojem dugu. Jesu li to defekti u samom sustavu ili su posljedica protuzakonitosti u primjeni zakona, to bi tek trebala pokazati raščlamba ukupnih rezultata primjene zakona. Prijedlozi su da se predstečajna nagodba uključi u stečajni zakon i postupak prepusti sudovima.  
 
Tablica 1.
BDP, promet u trgovini na malo realni, investicije, izvoz, 2008. do 2014. (izvor: Državni zavod za statistiku).
R. b.
Veličina
                                      Godine                
       
Godina 2014.
 
2008
2009
2010
2011
2012
2013.
 
I-III
 
IV-VI
 
VII-IX
 
1.
BDP
+2,2
-7,4
(-6,9)
-1,7
(-1,2)
-0,3
(-0,2)
-2,2
-0,9
-0,7
-0,8
-0,5%
2.
Promet u trg. na malo – realni
 
 
 
 
99,5
 
 
       
 
84,7
 
 
 
 
97,9
 
 
 
 
100,6
 
 
 
 
95,9
 
 
 
 
99,4
 
 
 
 
100,5
 
 
 
 
99,5
 
 
 
 
 
3.
Investi-
-cije
82 mlrd
66 mlrd
49 mlrd
46 mlrd
44 mlrd
45 mlrd
 
 
 
4.
 
Izvoz
 
104,7
79,7
117,4
109,8
101,6
100,3
I-VII/14:I-VII/13=112,1
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
U 2014. godini realni promet u trgovini na malo za kreće se od povećanja od 1,1% (III./14: III./13) do povećanja od 0,3% (VIII./14.: VIII./13). Kvartalno se kreće na razini prethodne godine.  Izvoz pokazuje znakove oporavka. Za prvih sedam mjeseci 2014. godine u odnosu na isto razdoblja 2013. godine povećan je za 12,1%. Podatci iz tabele 1. o padu BDP-a od 2009. do 2013. godine, uzeti su prema ESA metodologiji 2010. U zagradi su podaci o padu BDP-a prema ESA metodologiji 1995.  Prema  metodologiji ESA 2010. nešto su veći padovi BDP-a u pojedinim godinama, ali trend pada ostaje isti, strmoglaviji u 2009. godini pa prema manjem padu u idućim godinama. Investicije u 2013. godini ostale su na razini 2012. godine (oko 45 milijardi kuna).
 
Pad osobne potrošnje ( realni promet u trgovini na malo) kao i pad investicija u godinama 2009. do 2013. uzrokovao je i pad bruto nacionalnog proizvoda. Izvoz je porastao u 2010. godini, kao i u 2011,  ali je u 2012. godini došlo do pada odnosno minimalnog rasta u odnosu na 2011. godinu.
 
Porast osobne potrošnje mjerene realnim prometom trgovine na malo u 2011. godini (100,6) kao i porast izvoza te zadržavanje investicija na razini prethodne godine, rezultirali su porastom BDP-a u dva tromjesečja. Time je i prekinut deveti uzastopni tromjesečni pad BDP-a od početka 2009. godine. U godinama 2009., 2010. i 2012. ostvaren je znatni pad osobne potrošnje a rezultat toga je i pad bruto nacionalnog proizvoda u tim godinama. U godinama 2010, 2011. i 2012. investicije su se zadržale na približno istoj razini, pa je osobna potrošnja imala prevladavajući utjecaj, s time što su investicije u 2010. godini značajnije pale (od 66 milijardi kuna na 49 milijardi kuna), uz mali oporavak osobne potrošnje (97,9 u 2010. prema  84,7 u 2009).
 
Godina 2011. je znakovita u smislu da je porastom u dva tromjesečja 2011. godine, ostvaren minimalni pad BDP-a (-0,2%). U četvrtom tromjesečju 2011. godine, ostvaren je ponovo pad BDP-a a taj se negativni trend nastavio i u prvom tromjesečju 2012. godine.  
 
Nagli pad osobne potrošnje u 2012. godini na 95,9% prema 2011. godini i pad investicija, rezultirao je padom BDP-a za minus 2,2%.  Rebalansom proračuna za 2012. godinu deficit je povećan za 94 mil. kuna. Mjere koje su donesene 2012. godine, nisu se odrazile na povećanje BDP     
 
Drugim rebalansom proračuna za 2014. godinu (prvi donesen sredinoma 2014. godine) zbog toga što su proračunski prihodi ostvareni manje za 2,6 mlrd kuna od planiranih, plan prihoda se sa 117 milijardi kuna smanjuju se na 114,5 a rashodi se planiraju u visini od 130 milijardi kuna. Prema tom rebalansu deficit raste sa 13,6 milijardi na 15,5 milijardi. Prenošenjem nekih rashoda u iduću godinu, procjenjuje se da je deficit još i veći.
 
Novom poreznom reformom, plan je da se potakne rast osobne potrošnje, kako bi se povećao BDP. Podsjeća na vraćanje u tom  segmentu na 2011. godinu. U obrazloženju u svezi s predloženim izmjenama u oporezivanju dohotka navodi se: „…promjenom poreznih razreda i povećanjem osobnog odbitka, povećao bi se raspoloživi dohodak tzv. „srednjem sloju građana“ što bi posljedično utjecalo na povećanje potrošnje te se mogu očekivati pozitivna kretanja u gospodarstvu“. Dalje se u obrazloženju za donošenja zakona navodi da se „očekuje… da će uslijed navedenih izmjena doći do smanjenja prihoda od poreza na dohodak za 2 milijarde kuna na godišnjoj razini“. Tri porezne stope (12, 25 i 40%), ostale su iste kao do tada (od 1. ožujka 2012. do  31. prosinca 2014.), ali su povećani porezni razredi za stope od 25% i 40% i osobni odbitak od 2.200,00 na 2.600,00.  Pri tome je izveden jedan porezni presedan na način da je porezni razredi ostavljeni na razini od 2.200,00 kuna i nisu izjednačeni s osobnim odbicima. Da su porezni razredi izjednačeni s osobnim odbicima, tada bi poreznom obvezniku s plaćom od 10.000,00 kuna ako je sam, još više porasla neto plaća u 2015. godini (za 31,36 kuna više u odnosu na usvojene porezne  razrede).     
  
Moguće je da će i dio poslodavaca ovu promjenu poreznih razreda preliti u povećanje svoje likvidnosti za tekuće poslovanje. Neto dohodak bi ostao isti a bruto se smanjuje. Također se u obrazloženju izmjena navodi, da će će se prihodi od poreza na dohodak umirovljenika smanjiti za 136 milijuna kuna.
 
Izmjenama u oporezivanju dobiti olakšice za reinvestiranu dobit uvjetuju se samo ulaganjem dobiti u dugotrajnu imovinu i da se time očuvaju radna mjesta. Porezna olakšica za reinvestiranu dobit u 2013. i 2014. godinu smanjila je prihode državnog proračuna za 1,12 milijardi odnosno 1,25 milijardi kuna, dok istovremeno nisu učinjeni značajni koraci u investiranju. Tijekom 2013. godine zbog olakšica koje su tada vrijedile nije došlo do planiranog razvoja koji bi doveo do rasta BDP-a.  
 
Trendpada investicija, osobne potrošnje već je bio uočljiv proteklih  godina, ali je izostala primjena mjera koje će taj trend promijeniti.Trenutna vlast najavljivala je prigodom preuzimanja vlasti da će otvoriti velike investicijske radove, kao hidoelektrana Ombla i termoelektrana Plomin, ali je sve ostalo na obečanjima. Istodobno, bez potrebitih reformi javne uprave, zdravstva, pravosuđa, u cilju povećanja njihove učinkovitosti i smanjenja rashoda proračuna, teško da će doći do povoljnijih kretanja u rastu GDP (BDP). U Programu gospodarskog oporavka od travnja 2010. godine, u cilju racionalizacije javne uprave bile su, između ostalih, predviđene i  sljedeće aktivnosti:
– Smanjenje broja zaposlenih za 5% sustavom „dva otišla jedan novi zaposleni“,
– Provedba reforme sustava plaća u cijelom javnom sektoru;
– Praćenje učinkovitosti javne uprave putem mjerljivih pokazatelja,
– Nastavak izdvajanja pomoćnih djelatnosti itd.
  
Što sada imamo? Promjene u segmentu povećanja raspoloživog dohotka zaposlenih s dohotkom iznad 5.000.00 kuna u cilju povećanja osobne potrošnje, više kao predizborni pokušaj da se pridobije izgubljeno povjerenje birača. Smanjuje se olakšica za oporezivanje dobiti i uvodi porez na kamate na štednju,  bez potrebitih reformi o kojima se već dugi niz godina govori i naglašava da su one uvjet bez kojega nema rasta. Zaduženje do konca 2014. godine od milijardu eura, pod povoljnim uvjetima, namijenjeno je za otplatu dijela dugova u 2015. godini. Također se planira provesti i tzv. dubinska analiza svih rashoda proračuna u cilju smanjenja proračunskog manjka.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/01/Croatia_statistics_bureau_logo.png
U zadnjoj godini pred izbore, teško da će doći do nekih značanijih strukturalnih zahvata. Promjenama u oporezivanju dohotka,  jedinicamama lokalne samouprave će se smanjiti dio njihovih prihoda u 2015. godini. Kako će na to one regirati, otvoreno je pitanje.
 
Iduća 2015. godina bitće još jedna teška godina u nastojanju da se promijene negativni trendovi, s nesigurnim izgledima da će do toga doći. Vlada koja bi preuzela odgovornost za vođenje gospodarske politike od konca 2015. godine, morat će razmisliti o tome da relaksira  poreznu politiku u 2016. godini. Što je razlogom da se oslobođenje od plaćanja poreza na dobitak unošenjem u temeljnu glavnicu (kapital) nije znatnije odrazilo na gospodarsku aktivnost poduzetnika, pa se vraćamo na sustav poznat od prije dvadesetak i više godina (oslobođenje samo ulaganjem u tzv. osnovna sredstva)? Zatim,  pitanje oporezivanja dividende, osobito nakon što je Ustavni sud u dva navrata poništio odredbe o retroaktivnom oporezivanju. Kako strukturirati proračun u uvjetima mogućega smanjenja oporezivanja potrošnje (PDV) i ostalih poreznih opterećenja poduzetnika, da bi se potakao gospodarski rast. Ali, paralelno s time i bez odgađanja poduzeti potrebno strukturne zahvate, u onim javnim djelatnostima za koje se utvrdi analizom  njihovih rashoda i prihoda, da bi se smanjio  proračunski deficit. U protivnom doći će, ako bude odgađala provedbi tih mjera, u istu situaciju kao i ova sadašnja, s izgledima da se multiplicira nezadovoljstvo i poslodavca i zaposlenika.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Povezane objave

Počela gradnja energetskog kabela Crna Gora-Italija

HF

Električna energija iz fotonapona za najsiromašnije

HF

Hrvatska je uložila mnogo u vodoopskrbu

HF

Američki ekonomisti očekuju recesiju

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više