Nakon znakova oporavka u 2011. godini, oštriji pad 2012. godine i početak drugoga recesijskog kruga do danas
Višegodišnja recesija obilježje je hrvatskog gospodarstva. Recesija traje od 2009. godine, kada počinje oštriji pad bruto društvenog proizvoda (BDP) pa do aktualnog minusa za treće tromjesečje 2014. godine. Pad BDP-a je dosezao minuse od 7,4% odnosno 6,9% (metodologija ESA 1995.) u 2009. godini, pa do nešto ispod nule u 2011. godini i pada bruto nacionalnog proizvoda (BDP) u 2014. godini od minus 0,5% za treće tromjesečja.
Recesija se kretala u dva kruga. Na temelju tromjesečnih pokazatelja, prvi recesijski krug je bio od početka 2009. godine, do zaključno s prvim tromjesečjem 2011. godine, a drugi od četvrtog tromjesečja 2011. godine koji traje još i danas s procjenom da se negativni trendovi mogu pomaknuti do blizu nule u 2015. godini.
Nakon zadnjega rasta godišnjeg bruto nacionalog proizvoda u 2008. godini od 2,2%, slijedi već spomenuti pad u 2009 godini, pa pad u 2010. godini, a u 2011. godine završava se treća godina toga kruga u kojoj je došlo do određenih pozitivnih kretanja što se tiče rasta BDP-a. U drugom tromjesečju 2011. godine je prekinut niz od devet uzastopnih tromjesečnih negativnih kretanja BDP-a. U drugom i trećem tromjesečju 2011. godine, ostvaren je porast BDP-a od plus 0,4 odnosno 0,7%. U četvrtom tromjesečju 2011. godine ostvaruje se ponovo pad BDP-a od -0,4%. Od tada do trećeg tromjesečja 2014. godine ostvaruje se kontinuirani dvanaesti uzastopni tromjesečni pad BDP-a, koji je prešao i uzastopni devetotromjesečni pad od 2009. godine do prvog tromjesečja 2011. godine. Pad BDP-a u četvrtom tromjesečju 2011. godine, početak je drugoga recesijskog kruga hrvatskog gospodarstva.
Godine 2012. promjenom izvršne vlasti (vlast preuzima koalicija predvođena SDP-om) dolazi do promjene zakonodavnih okvira koji će u idućim razdobljima utjecati na gospodarska kretanja, što će biti prikazano u tablici broj 1 u nastavku, kao i prikaz kretanja od 2008. godine. Promjene su sljedeće:
– od 1. ožujka 2012. godine, opća stopa PDV-a povećava se s 23% na 25%,
– PDV na ugostiteljske usluge od 1. srpnja 2013. godine je 10%, po kojoj se stopi PDV na ove usluge plaćao i do tada, a od 1. siječnja 2014. godine ta stopa je povećana na 13%;
– od 1. ožujka 2012. godine, stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjuje se s 15% na 13%, a od 30. ožujka 2014. povećana je ponovno na 15%, na stopu po kojoj se doprinos plaćao do 1. ožujka 2012. godine;
– od 1. ožujka 2012. godine, tri su stope oporezivanja dohotka, 12, 25 i 40, kao i do tada, ali se smanjuju osobni odbici, s 3.600, 00 na 2.200,00. Porez na dohodak od 40% plaća će se na dohodak preko 8.800,00 kuna, a do tada se plaćao na dohodak od preko 10.800,00 kuna;
– uveden je porez na isplate dividende i udjela u visini od 12% također od 1. ožujka 2012. godine i to retroaktivno na isplate dividende i udjele iz dobitka ranijih godina.
– od 1. ožujka 2012. godine dobit poduzetnika kojom se povećava temeljna glavnica oslobođena je od plaćanja poreza na dobit.
Podizanje stope PDV-a u 2012. godini odražava se na porast potrošačkih cijena za 3,4%, od toga samo u svibnju 2012. godine prema prosjeku 2011. godine za 4,6%. Cijene energije povećavaju se u 2012. godini prema prosjeku 2011. godine za 10,5% ili u rujnu 2011. godine prema prosjeku 2011. godine za 14,5%.
Ukupno povećanje poreza na dodanu vrijednost prema tadašnjim projekcijama državnog proračuna trebalo je opteretiti građane za oko 2 milijarde kuna, ali je istodobno i za toliko trebalo biti rasterećenje poduzetnika zbog smanjenja doprinosa iz dohotka za zdravstveno osiguranje i oslobođenja od plaćanja poreza na dobitak, što je trebalo utjecati na povećanje gospodarske aktivnosti. Projekcije se nisu ostvarile u planiranim veličinama, pa je koncem 2012. godine došlo do rebalansa proračuna za tu godinu. Rebalansom za tu godinu, planirano je povećanje prihoda za 1,39 milijarde, od prihoda od imovine i doprinosa, i planirano je povećanje rashoda za 1,48 milijarde kuna, te je deficit je s 9,890 milijardi kuna povećan na 9,985 milijarde kuna.
Predloženim zakonskim rješenjima, smanjivanjem oporezivanja plaća poduzetnika, povećanjem temeljne glavnice poduzetnika, cilj je bio povećati njihovu konkurentnost i na taj način utjecati na rast poduzetničkih aktivnosti. Vlada odustaje od koncepta da se uvede porez na nakretnine a da se i dalje smanjuje porez na dohodak kroz smanjenje plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Već gotov zakon o porezu na nekretnine stavlja se na čekanje za neku drugu prigodu.
Fiskalizacija kao sustav uredne naplate poreznih prihoda, koji je uveden od početka 2013. godine, dobar je temelj za redovitu naplatu poreznih prihoda. O predstečajnim nagodbama, kao pokušaju rješavanja nelikvidnosti i spašavanja radnih mjesta, ima dosta suprotstavljenih mišljenja. Pojedini primjeri ukazuju na uspješnost provedbe predstečajnih nagodbi, ali su kritike uglavom upućene na mogućnost da predstečajni dužnik odlučuje o svojem dugu. Jesu li to defekti u samom sustavu ili su posljedica protuzakonitosti u primjeni zakona, to bi tek trebala pokazati raščlamba ukupnih rezultata primjene zakona. Prijedlozi su da se predstečajna nagodba uključi u stečajni zakon i postupak prepusti sudovima.
Tablica 1.
BDP, promet u trgovini na malo realni, investicije, izvoz, 2008. do 2014. (izvor: Državni zavod za statistiku).
R. b. |
Veličina |
Godine |
Godina 2014. |
|||||||||||
2008 |
2009 |
2010 |
2011 |
2012 |
2013. |
I-III |
IV-VI |
VII-IX |
||||||
1. |
BDP |
+2,2 |
-7,4(-6,9) |
-1,7(-1,2) |
-0,3(-0,2) |
-2,2 |
-0,9 |
-0,7 |
-0,8 |
-0,5% |
||||
2. |
Promet u trg. na malo – realni |
99,5 |
84,7 |
97,9 |
100,6 |
95,9 |
99,4 |
100,5 |
99,5 |
|
||||
3. |
Investi--cije |
82 mlrd |
66 mlrd |
49 mlrd |
46 mlrd |
44 mlrd |
45 mlrd |
|
|
|
||||
4. |
Izvoz |
104,7 |
79,7 |
117,4 |
109,8 |
101,6 |
100,3 |
I-VII/14:I-VII/13=112,1 |
||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|