Za rusku nazočnost “krivi” su NATO i EU

Rusija je dovoljno ojačala da se suprotstavi Zapadu na "zapadnom Balkanu"

Zapadni Balkan je prostor u kojemu se nalaze države koje još nisu postale članice NATO-a, a ni EU-a. Istovremeno je obilježen mnogim tradicionalnim vezama s Rusijom poput pravoslavnih, panslavenskih ili odnosima iz vremena socijalizma, pretežno ekonomskim. Činjenica je da su zemlje koje još nisu postale dio euroatlantskih integracija usmjerile Rusiju prema realizaciji svoje snažne nazočnosti i utjecaja u tom geopolitičkom prostoru. Taj utjecaj zasnovan je na pojačanoj ulozi ekonomske nazočnosti Rusije, prije svega u energetskom sektoru, djelomično i u drugim gospodarskim granama.

Miloš Šolaja

S druge strane, potreba za novcem koji je odmah bio na raspolaganju i novim radnim mjestima omogućila je Rusiji i njezinim predstavnicima da utječu na gospodarstvo, a potom i na politička kretanja. Uz potrebu za kapitalom, tradicionalna naklonost lokalnih političkih čimbenika bila je dobra osnova za privatizaciju i investicije u balkanskom prostoru, a Rusija nastoji da to što učinkovitije iskoristi.

Europski pristup državama zapadnog Balkana pridonio je jačanju ruskog utjecaja u regiji. Standard euroatlantskih integracija da ulaganja počinju cvjetati tek kad neka zemlja uđe u NATO, otvorila je znatan manevarski prostor Rusiji. Regija je gladna novca i investicija i Rusija je toga svjesna. Ona vješto investira, daje kredite i sve ide brže nego što NATO i drugi zapadni subjekti trenutačno mogu odgovoriti. Činjenica je i da je Rusija pojačala akcije vanjske politike u raznim dijelovima svijeta. Rusija se vraća i kao čimbenik vojne industrije, vojnog povezivanja s drugim zemljama. Partnerstvo s balkanskim državama vrlo joj je važno. U širem smislu, Balkan je čak i predvorje europskih politika i zato mnoge europske države naglašavaju te svoje razlike u odnosu na Rusiju. Ovdašnje male države i dalje se oslanjaju na neku od velikih sila i nema sumnje da će neke od njih iskoristiti jačanje ruskog utjecaja.

Miloš Šolaja, direktor banjolučkog Centra za međunarodne odnose