Upravo tzv. ustavne Izvorišne osnove onemogućuju da se Hrvatska konstituira kao normalna državna zajednica
"Nije jasno jesu li u 'Izvorišnim osnovama' iz 1990., koje su važne za tumačenje Ustava, država i nacija ista pojava ili dvije te je li nacija, odnosno država sastavljena po narodnom načelu po kojemu naciju čini hrvatski narod ili dijelom po državljanskom načelu ili pak i po manjinskom načelu po kojemu je država sastavljena i od manjina"
(Ivan Padjen, "Ako već mijenjamo Ustav, počnimo od temelja"
Jutarnji list, 3. siječnja 2014.)
Reagiranje na članak Rudija Tomića (https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/12682-samo-su-povlasteni-protiv-politickih-hrvata) u Hrvatskome fokusu
Poštovani g. Tomiću, s velikim zanimanjem, pače i mahom suglasno, pratim Vaše raščlambe o i oko bolnih nam pitanje nacionalne identifikacije [(“Bi-li ka Slavstvu ili k Hervatstvu”) (Samo su povlašteni protiv političkih Hrvata)] i s tim u svezi toplo pozdravljam i Vašu potporu glede zagovara „političkog hrvatstva“ (= „hrvatske nacije“), što otvoreno promiče novoizabrana nam predsjednica. Međutim, čini mi se posve prijepornim tvrdnja: „Predsjednica RH je bila korektna i konkretna, jer je naglasila samo ono što stoji u definiciji hrvatskog Ustava: Republika Hrvatska je nacionalna država hrvatskog naroda i pripadnika nacionalnih manjina (…)“.
Naime, budući da konzekventno proizvodi konstitucionalni kaos – riječ je o tzv. ustavnim Izvorišnim osnovama (v. moto) – upravo spomenuta definicija onemogućava da se Hrvatska konstituira kao normalna državna zajednica, tj. u smislu spomenuta „političkog hrvatstva“ (= „hrvatske nacije“). Štoviše, komparacijski gledano, kao narod, Hrvati su imali povoljniji status u Ustavu SRH (1974.), nego u Ustavu RH (2010.), gdje su obilježeni kao „građani hrvatske narodnosti“ (v. niže), dakle, kao manjina u vlastitoj državi.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više