Hrvatski Fokus
Društvo

Koloplet frustracija

Unatoč manjkavostima školskoga sustava, mladi su sve više i šire obrazovaniji

 
 
Svi mi imamo svoje frustracije, bili ih svjesni ili ne, bile one vidljive ili nevidljive, potisnute u nama ili u ekspresiji prema drugima. To je složeno psihičko stanje nastalo uslijed nezadovoljenja određenih potreba, nerealiziranih motiva i raznih prepreka između pojedinca i ostvarenja željenih ciljeva. Frustracija u većini dovodi do negativnih pojava kao unutarnje napetosti, ljutnje, razočarenja, razdražljivosti, neprijateljstva, sukoba i konfliktnih situacija, ali može biti i pozitivna u smislu ustrajanja na ostvarenju cilja, pojačanom djelovanju, socijalizaciji, toleranciji i realnoj spoznaji nesklada pojedinih potreba i sposobnosti pojedinca, kao i opće i posebne  društvene situacije.  Frustracija može nastati  bez  vanjskih prepreka. Tada je njezin uzrok u samom čovjeku koji si zada takve ciljeve koje nije sposoban ostvariti. 
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/02/TaxPrep2_tnb.png
U čovjeku nastaju određeni konflikti, s njime samim i s okolinom, zbog različitih motiva koji su neskladu s pojedinim potrebama i mogućnostima njihove realizacije. Kao ljudsko biće svaki čovjek ima određene potrebe, da bi postojao, živio, razvijao se, aktualizirao se i realizirao. Većina potreba proizlaze iz poriva za podmirivanjem nekog stvarnog ili umišljenog manjka. Iz svjesnih potreba formiraju se različiti interesi i motivi, koji doprinose nastajanju i razvijanju motivacije za stvaranje strategije i taktike kojom će se ostvariti pojedini ciljevi i zadatci. Potrebe su mnogostruke i ponekad međusobno isključive, od jednostavnih do složenih, od egzistencijalnih do komplementarnih, ovisno o ličnosti pojedinca, usvojenim i prihvaćenim temeljnih ljudskim vrijednostima, kojima bi trebao kontrolirati svoje potrebe. Mnogi od nas ne mogu, ne žele, ili ne znaju kontrolirati svoje potrebe, neće se prilagoditi situaciji, ne prihvaćaju neuspjeh, odnosno neotporni su prema neuspjehu, čak i kad djelomično inhibiraju agresiju koja se uslijed frustracije nakuplja u njima oni postaju agresivni, što je njihova reakcija na nagomilanu frustraciju, s kojom se nisu naučili nositi. Takvi pojedinci nemaju razvijenu toleranciju prema frustraciji, ne znaju se prilagoditi i ne mogu savladati smetnje i prepreke na putu zadovoljenja njihovih motiva, a često nisu svjesni niti gradijenta svojeg cilja. Intenzitet pojedine frustracije ovisi o mnogo činitelja, prvenstveno o važnosti motiva koji se ne mogu zadovoljiti, o dobi pojedinca, obrazovanju, inteligenciji, životnom iskustvu i osobnoj reakciji na neuspjeh, zaboravljajući pri tom da: „Neuspjeh je uspjeh, ako učimo iz njega.“(Malcolm Forbes)
 
Velika je stvar neuspjeh pretvoriti u uspjeh, kao i poraz u pobjedu. Mnogi misle kako je to nemoguće, ali ih povijest i svakodnevna događanja u tome demantiraju. Treba imati na umu kako neuspjeh nije uvijek neuspjeh, kao ni poraz. Konkretna situacija, okruženje, cilj projekta, kao i niz činitelja u međusobnoj ovisnosti, uz konstantne i promjenljive veličine, tendencije rasta i pada pojedinih veličina stvaraju jednadžbu mogućeg uspjeha ili neuspjeha, pri čemu je najvažnija emocionalna inteligencija nositelja projekta i suradnik (ortaka). Tako bi barem po nekim zakonitostima, najviše elementarnim i prirodnim, trebalo biti, ali kad društvene zakonitosti nisu usklađene i kad su prilagođavane pojedinoj situaciji i različite za jednake slučajeve, prema potrebi pojedinca ili skupine, onda svaka zakonitost i međusobna nužna uvjetovanost činitelja, jednostavno nema smisla i ruši se cijela struktura piramidalne zakonitosti, jer je uspjeh ili neuspjeh dogovoren, kao nekakva kompenzacija, ulog, dug, kamate na dug, podrška, koalicija, klijentelizam, nepotizam, politikanstvo ili sama politika, ovisno o tome tko su glavni akteri i što im je  konačni cilj. Kod takvih radnji prvenstveno se misli na sebe i korist koja će iz toga proizaći, u bilo kojem smislu, neovisno o šteti na drugoj strani bilo pojedinca, skupine ili cijelog društva.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/02/homeworkstress.jpg
Frustrirana osoba, koja nije svjesna svoje frustracije, najveću štetu dugoročno radi sama sebi, iako zbog njezina djelovanje trpe mnogi drugi, ovisno o njenom položaju, funkciji i ulozi u društvu. Motivi takve osobe su često međusobno u sukobu sami sa sobom, egoistični su i nerealni, te dovode do mnogih konflikata među suradnicima. Kod najviše motiva je implicitan motiv za moći, jer krajnji je cilj mnogih pojedinaca moć, naročito u vlasti i politici. Reakcije na takvu frustraciju su vidljive i prepoznatljive. Ne treba ih tražiti okolo dovoljno se pratiti sjednice Parlamenta. Kod nekih pojedinaca, naročito „starosjedilaca“ reakcije na njihovu frustraciju umjesto da su postale konstruktivne, bivaju destruktivne, u svakom smislu, iako su obrambeni mehanizmi.
 
Često smo svjedoci agresije (verbalne), projekcije (svoje negativnosti pripisuju drugima), regresije, što je pomalo žalosno, jer se pojedinci  ponašanjem vraćaju u niži razvojni stupanj, sublimacije (usmjeravaju nepoželjne konotacije na druge), negiranje, laži… čime žele prikriti osobni osjećaj nesigurnosti, straha i nezadovoljstva, zbog nesposobnosti rješavanja problema. Štogod mislili o našem obrazovnom sustavu i mladima, evidentno je da su mladi sve više i šire obrazovani, imaju niz različitih međusobno usklađenih i uslojenih kompetencija, a samim time i kompeticija, pa se oni „slabiji“ u tome osjećaju ugroženima i htjeli ne htjeli, pomalo shvaćaju da se više ne može ići vikom, galamom, prijetnjama, ucjenama i pozivanjem na svoje zasluge. Žalosno je i pomalo opasno kad u manipuliraju određenim manjinskim skupinama, posebno onima koji bi svima nama trebali biti najveća i vječna svetina, jer su prolijevali krv i gubili živote za ovu državu.
 
Oni na žalost toga nisu svjesni, jer su manipulirani i postali sredstvo za postizavanje uskogrudnih, sebičnih, osobnih ili stranačkih ciljeva, utemeljenih na bolesnoj ideji, bezobzirnih, egoističnih i frustriranih pojedinaca, koji  bez svoje stranke i njene pozicije  u vlasti postaju potpuni anonimusi, kakvi su bili i prije, no što su započeli „prelijetati“ iz jata u jato, službovati po mnogim dijametralno suprotnim funkcijama i područjima, služiti  više gospodara u isto vrijeme i stalno na razne i različite  načine ucjenjivali sve oko sebe, naročito aktualnu vlast, ali i svoje bivše šefove. Njihovo oskudno opće i posebno obrazovanje, pa i dosad stečena moć, im ne daje dobar uvid u pravo stanje stvari, unatoč golemom iskustvu i pragmi od takve rabote. Oni ne vide da su na staklenim nogama i na ledu, koji ne samo da je jako sklizak, nego i puca, zbog mnogo čega i koga. Mnogo toga je protiv njih, njihove strategije i taktike, iako se na mah čini kako je to bilo učinkovito. To je opći dojam, zasnovan na krivim pretpostavkama. Kad se pogleda suština i bit, zaključak je jasan: pregazilo ih je vrijeme i nikakvo vraćanje u prošlost, slavnu ili neslavnu, bez jasne vizije i  svestranih ljudskih potencijala, je nemoguć. Tonuti će sve dublje u glib i kaljužu, koji su sami iskopali i stvorili.
 
Dolaze neki novi ljudi, koji dobro znaju da za svaki uspjeh u životu, pa i u politici, potrebno 20 % IQ, a 80 % emocionalne inteligencije. Oni su tu emocionalnu inteligenciju razvili i razvijaju je, jer imaju samosvijest, motivaciju, samosvladavanje i mnogostruka društvena umijeća, koja impliciraju suradnju, timski rad, povezanost, pouzdanost, utjecajnost, ustrajnost, suvremenost, usklađenost, poštovanje neistomišljenika, empatiju, kompatibilnost, komplementarnost, sposobnost prepoznavanja prioritetnih potreba, postavljanje realnih ciljeva, spremnost na služenje narodu, znanje i sposobnost za unutarnju i vanjsku motivaciju u stvaranju svih uvjeta za bolje i pravednije društvo i opći boljitak svakog pojedinca i cijele zajednice.
 

Ankica Benček

Povezane objave

MUDROSITNICE – Zvona

HF

LGBTQ istraživanje dodatno proširiti i uključiti u obvezne znanstvene studije

hrvatski-fokus

AFORIZMI – Zašto fan, a ne navijač?

hrvatski-fokus

Lud, zbunjen, normalan

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više