Hrvatski Fokus
Intervjui

Vučić danas dijeli BiH diplomatskim sredstvima

Nevažno je, je li u Srbiji na vlasti Slobodan Milošević, Boris Tadić, Vojislav Koštunica ili Aleksandar Vučić

 
 
Politička i kulturna elita Srbije ne odustaje od projekta Dobrice Ćosića koji je Republiku srpsku definirao kao "preskupu ali jedinstvenu političku i ratnu pobjedu srpskog naroda u drugoj polovini 20. stoljeća", izjavila je u intervjuu za Dane Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/02/Sonja-Biserko.jpg
• Što je s Bosnom i Hercegovinom? Može li predsjedavanje Srbije OESS-om biti šansa za BiH?
– Odnos Srbije prema BiH je konstanta i na tu činjenicu nikada presudno nije utjecalo niti utječe osobni odnos predstavnika ovdašnje vlasti s vladom u Banjoj Luci.
 
• Kako nije?
– Nije. Riječ je o odavno utvrđenom državnom projektu u koji su ugrađene sve elite: i one na vlasti i one u opoziciji i većina društva. U tom smislu, nevažno je, je li u Srbiji na vlasti Slobodan Milošević, Boris Tadić, Vojislav Koštunica ili Aleksandar Vučić; važno je da se radi na pokušaju ostvarenja onog državnog projekta koji je svojevremeno najbolje definirao Dobrica Ćosić, rekavši da je Republika srpska jedini pravi ratni plijen koji je Srbija dobila iz ratova devedesetih. Posljednjih nešto duže od pola stoljeća, ta strategija "otvorenih pitanja" u regiji dijelom je bazirana na povijesnom stradanju Srba u logoru Jasenovac i na ulozi žrtve koju srpska politička i intelektualna elita svjesno projektira kao točku mobiliziranja protiv ostalih jugoslavenskih naroda.
 
U skladu s na taj način definiranim "ratnim plijenom" kako je, ponavljam, dio Bosne i Hercegovine nazvao Dobrica Ćosić, ali i s ostalim takozvanim otvorenim pitanjima, Beograd je uvijek dosljedno usmjeravao svoju državnu politiku. I od toga neće tako lako odustati. Uostalom, zar svaka vlada nakon 5. listopada 2000. nije pokušavala na svoj način i mirnim putem završi projekt koji je režim Slobodana Miloševića probao riješiti ratom? U tom smislu, demokratska vlast samo je zamijenila metodu; projekt i krajnji cilj ostali su nepromijenjeni. Drugim riječima, za razliku od Miloševića koji je Bosnu i Hercegovinu pokušao podijeliti ratom, genocidom, etničkim čišćenjem, ovi koji su došli nakon njega tu istu politiku nastojali su provesti diplomatskim sredstvima.
 
• Kako?
– Tako što su se, čekajući pogodan moment, trudile ratom "osvojene teritorije" legitimirati na miran način. Cijela struktura o kojoj govorim i dalje duboko vjeruje da je BiH privremeno rješenje i zato igraju na Milorada Dodika, koga jednoga dana planiraju upotrijebiti kao izvođača prljavih poslova. Iako je od ratova prošlo gotovo dva desetljeća, beogradski nacionalistički krugovi za sada su jedino pustili Hrvatsku.
 
• A Crnu Goru?
– Kao i Bosna i Hercegovina, i Crna Gora je i dalje legitimna meta srpskih nacionalista. Zato bi bilo veoma važno da Crna Gora do kraja 2015. zaista bude pozvana u članstvo u NATO. Kao što bi bilo dobro da međunarodna zajednica, kada je reijč o BiH, ne napravi grješku kao mnogo puta do sada.
 
• Kakvu grješku?
– Međunarodna zajednica po pravilu sebi dozvoli da ih u prvih godinu ili dvije svaka nova vlast u Beogradu zavara svojim deklarativnim odnosom distance prema vlasti u Banjaluci, pa joj nerijetko promiče naknadno međusobno zbližavanje koje se po pravilu veoma loše završi. Krajnji cilj tog zbližavanja je, kažem, izdvajanje RS iz BiH. Zato je pitanje Bosne i Hercegovine test ne smo EU-a, nego i OESS-a i ostalih međunarodnih institucija i organizacija. Tim prije što će, htjela – ne htjela, Europa na kraju morati vratiti se na BiH, budući da će na taj način dati odgovor na ključno pitanje: kakva društva želi u EU-u.
 

Tamara Nikčević, Oslobođenje, (Dani), Sarajevo

Povezane objave

Političari nisu svjesni koliko je kultura važna

HF

U Vladi nitko nema odriješene ruke

HF

Transrodni lobi su fašisti!

hrvatski-fokus

Armenska sakralna arhitektura je više od arhitekture

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više