Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Grčka može platiti svoje dugove u cijelosti, ali ne će

Politički je teško za bilo koju vladu da tijekom dugog razdoblja održi otplate duga strancima koje iznose više od oko 2 posto BDP-a

 
 
Grčka potvrđuje ključno pravilo dužničke krize: ne radi se o tome može li vlada platiti ono što duguje, nego želi li to. Nova vlada lijevog centra u Grčkoj pokušava smanjiti dugove za koje kaže da ih ne može platiti. Njen ministar financija, Yanis Varoufakis, rekao je da je njegova zemlja u stečaju i nesolventna. On je pokrenuo pregovore –  koji se nastavljaju u Bruxellesu u petak – s drugim vladama eurozone kako bi smanjio teret svog duga. Velike su napetosti uoči sastanka u Bruxellesu. Njemački i grčki dužnosnici razmijenili su uvrede tijekom dana u četvrtak, nakon što je Berlin glatko odbio zahtjev Atene za produženje njenog programa spašavanja.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/02/25-10-2013.nark1_.JPG
Oba glavna grada su izgleda iznijela svoja stajališta uoči pregovora, istaknuvši kako su veze između njih izlizane, nakon što je grčka stranka lijevog centra, Syriza, na čelu s premijerom Alexisom Tsiprasom, došla na vlast prošlog mjeseca temeljem svog obećanja da će ukinuti nepopularni program spašavanja. Nitko ne tvrdi – kao što se može tvrditi za tvrtku u stečaju – da Grčka nema potreban novac da vrati sav svoj vanjski dug od više od 320 milijardi (365 milijardi dolara) u cijelosti. Taj iznos izgleda beznačajan u odnosu na sveukupnu imovinu zemlje. Ono što je u pitanju je može li grčka vlada ubirati poreze ili pristojbe od svog naroda ili prodati dovoljno imovine za servisiranje dugova, te dalje raditi sve ostale stvari koje Grci očekuju da će činiti.
 
Stečajevi država su drugačije vrste od korporativnih stečajeva, izjavili su Carmen Reinhart i Kenneth Rogoff u svojoj knjizi iz 2009. "Ovaj put to je drugačije". Kreditori jednostavno nemaju ista provediva prava za oduzimanje imovine vladama, kao što to rade s tvrtkama i pojedincima. Međutim, "u većini slučajeva, uz dovoljno boli i patnje, odlučna država dužnik može obično vratiti dug inozemnim vjerovnicima", rekli su. Autori navode primjer rumunjskog diktatora Nicolaija Ceausescua, koji je prisilio Rumunje da drhte tijekom hladnih zima, uz malo ili bez grijanja, te je prisilio tvornice da zatvore zbog nedostatka električne energije, kako bi mogao vratiti 9 milijardi dolara duga koje je njegova vlada dugovala stranim bankama. 
 
Na kraju, to nije ispalo previše dobro za rumunjskog vođu koji je pogubljen strijeljanjem 1989. nakon suđenja. Za ostale vođe, kazne možda neće biti tako divljačke. No, političke karijere, a ponekad i politička stabilnost neke zemlje ovisi o ishodima. Jedan od razloga zašto su Njemačka – sada najveći vjerovnik – i ostale članice eurozone ljuti zbog Tsiprasova agresivnog nastojanja da osigura više oprosta duga je zato što oni vjeruju da Grčka može otplatiti svoje dugove. Atena tvrdi da će je njezin raspored otplate duga natjerati da dođe u takozvani primarni proračunski višak – odnosno proračunski višak prije otplate kamata – u visini od 4,5 % bruto domaćeg proizvoda iduće godine, te za neodređenu budućnost. Ona kaže da to jednostavno nije politički održivo. Gluposti, kažu njeni vjerovnici. Takvi proračunski rezultati nisu neuobičajeni.
 
U svom mjesečnom biltenu iz lipnja 2011., Europska središnja banka je navela četiri druge zemlje eurozone koje su upravo to napravile u novijoj povijesti: Belgiju (1993.-2004.), Italiju (1995.-2000.), Irsku (1988.-2000.) i Finsku (1998.-2003.). Čak je i Grčka to uspjela 1994.-1999.  U svim tim slučajevima, države su smanjile dug kako bi se pripremile za svoj ulazak u Europsku monetarnu uniju.  "Ako je zemlja bila spremna prihvatiti te viškove tijekom priprema za EMU, moglo bi se pretpostaviti da ista politika treba biti prihvatljiva kao cijena ostanka u eurozoni", tvrdi Daniel Gros, direktor Centra za europske političke studije iz Bruxellesa. Vjerovnici također tvrde da grčka otplata duga nije pretjerana, zahvaljujući ustupcima koje su vlade vjerovnici već napravile kako bi snizile kamatne stope i produljile dospijeće kredita.
 
Prema podatcima grčke vlade, kamate su pale sa 7,3 % u 2011. na oko 4,2 % BDP-a u prošloj godini. Zahvaljujući predahu zbog kamatnih stopa, koji su odobrili vjerovnici do 2022. godine, Grčka će trebati tražiti manje gotovine. Procjena vlada od prošle godine navodi da će očekivani račun za kamate u gotovini  pasti na samo 2,2 % BDP-a 2020. godine. To nije visoka kamata u usporedbi s nekim drugim zemljama. 
 
Portugalska vlada je 2013. godine platila 5 % BDP-a za kamate, Italija je platila  4,8 %, a Irska 4,4 %. Ove dobre procjene, međutim, zanemaruju neke poteškoće. Nekoliko godina će biti problematično. Nadalje, proračunski viškovi iz 1990-ih su nastali zbog onog što se tada smatralo optimističnim izgledima za ulazak u euro, a ne zbog neukusnih izgleda, nakon duge i vrlo duboke recesije tijekom koje se pazilo da inozemni vjerovnici budu sretni. I taj posljednji faktor je također važan. Značajan udio duga većine europskih vlada drže njihovi vlastiti građani. Ako Italija ili Belgija obustave otplate svojih dugova, njihovi građani će trpjeti. Zbog toga se, dakle, domaće izborno tijelo zalaže da državni dug bude plaćen. 
 
Za Grčku, to nije slučaj. Veliku većinu njenih dugova drže strane vlade, koje nemaju pravo glasa na grčkim izborima. Rogoff navodi sljedeće pravilo: politički je teško za bilo koju vladu da tijekom dugog razdoblja održi otplate duga strancima koje iznose više od oko 2 % BDP-a. Kao za gotovo sve države dužnike, radi se o spremnosti grčke vlade da plati političku cijenu potrebnu za servisiranje dugova u cijelosti. U tom pogledu, znaci za grčke vjerovnike nisu povoljni. Pitanje nije hoće li dugovi biti otplaćeni u cijelosti, nego kako neće biti: hoće li to biti kroz pregovore, odnosno hoće li ova vlada ili buduća vlada uzeti stvari u svoje ruke.
 

Stephen Fidler, The Wall Street Journal, SAD

Povezane objave

Diplomanti i članovi WEF-a su strani agenti

hrvatski-fokus

Od Hrvatske se očekuje da 15 godina reže javnu potrošnju

HF

Nova opasnost za hrvatsko gospodarstvo

HF

Modernizacija pogona Petrokemije

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više