Hrvatski Fokus
Znanost

Nismo se oporavili od vremena Šuvara i Bakarića

Napuštaju nas genijalni!

 
 
Govor na iseljeničkoj tribini u Europskom domu u Zagrebu
Nedavno je Barack Obama zatražio da se promijeni imigracijski zakon kako bi SAD mogao bez poteškoća uvesti 100.000 inženjera i to s obrazloženjem da će u protivnom SAD početi zaostajati za Azijom u tehnološkom napretku. Neki dan je Angela Merkel izjavila da za sve Hrvate ne će vrijedi moratorij na zapošljavanje u Njemačkoj. Pogodite za koje ne će vrijediti!!! Što će od kvalitetnih mladih kod nas ostati? Mi ćemo tek tada nazadovati.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/03/srp2.jpghttp://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/03/230px-Dr_Vladimir_Bakaric.jpg
Stipe Šuvar i Vladimir Bakarić
 
Tko će kod nas barem prihvaćati stranu tehnologiju? Otići će mladi kvalitetni ljudi van, ali to nije zato što naš sustav valja i dobro smo ih školovali, već kao posljedica talenta koji bi se razvio i bez pohađanja nastave (ti su malobrojni), a onu većinu koju moramo obrazovati, obrazovana nije, nije ni za van ni za nas doma. Ovo što odlazi je standardni postotak genijalnih koji je konstantan na broj stanovnika i taj budimo iskreni nikad ovdje nije ni ostajao.Potrebna je reforma i osnovnoškolskog i srednjoškolskog programa, jer se uči more nepotrebnih stvari, a ne uči bitno i potrebno, o metodici da ne pričam!!
 
I što iz ovoga zaključiti?!! Hoćemo li početi razmišljati o podizanju kvalitete obrazovanja ili ćemo i dalje nasjedati na pokvarene komunističke trikove tipova poput smijenjego ministra Jovanovića. Treba ga upitati je li on uopće svjestan u kakvom je stanju obrazovni sustav u Hrvatskoj. Socijalizam je od sedamdesetih doveo Hrvatsku u tehnološki zaostatak za svijetom čime je stvoren zametak dužničkog ropstva. Padom kvalitete obrazovanja dodatno je onemogućen kvalitetan tehnološki i gospodarski napredak. Posljedice se osjećaju i danas. Da bismo znali što činiti moramo imati snimku postojećeg stanja. Od 1996. godine počeli su napori da se stanje promijeni, jer tehničko vraćanje gimnazija nije ništa bitno promijenilo, pa je tada zaživjela ideja o uvođenju državne mature kako na srednjoškolskoj tako i na osnovnoškolskoj razini.
 
Pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman upitao me u jednom razgovoru 1997. godine: ''U čemu je problem, što hoće ta Kanižajka i Kuba (sindikalni lideri u to vrijeme ispred školstva)? Odgovorio sam: ''Gospodine predsjedniče, školski sustav je najveće socijalističko poduzeće s preko 40.000 zaposlenih ali bez ikakve kontrole.'' Objasnio sam, da ova riječ kontrola podrazumijeva sustavno praćenje, uočavanje kvalitetnih nastavnika i njihovo nagrađivanje, vanjsko vrjednovanje znanja učenika i uspoređivanje sa svijetom, neprekidno usavršavanje nastavnika, itd…
 
Zato postavljam sljedeća pitanja.
– Kakav nam je obrazovni sustav u cijelosti (osnovnoškolski, srednjoškolski, visokoškolski)? Ima li pokazatelja?
– Je li oko 70 posto odlikaša u osnovnoj školi normalna pojava ili znak za uzbunu? I to je jedna od posljedica Šuvarice!
– Je li takva situacija u državama u kojima razvoj tehnologije i gospodarstva korespondira s kvalitetnim obrazovanjem?
– Je li navala na neke (''neproizvodne'') fakultete samo specifična pojava samo kod nas ili je tako i u drugim zemljama?
– Je li ta ''navala'' posljedica nerealne pomame kod mladih za buduća dobro plaćena radna mjesta, a zbog općeg stanja u društvu, ili je ona velikim dijelom i posljedica slabog predznanja srednjoškolaca iz tzv. ''tvrdih'' predmeta?
– Pune li se zavodi za zapošljavanja nepotrebno nekim strukama?
– Kakva nam je efikasnost obrazovnog sustava? Ima li za to pokazatelja?
– Je li državna matura ispunila jednu od svojih ključnih zadaća glede povratne informacije iz sustava? Da li se iz rezultata državne mature naziru dijelovi obrazovnog sustava koje treba popraviti ili čak mijenjati? Dakle, je li jasna snimka postojećeg stanja?
– Zašto se rezultati državne mature skrivaju od javnosti?
– Jesu li našoj javnosti obznanjeni rezultati međunarodnog PISA projekta koji vrjednuje znanje učenika matematike, prirodoslovlja i čitalačkih kompetencija? Za Hrvatsku su oni za 2006. i 2009. godinu poražavajući!
– Je li itko o tome u Ministarstvu  obrazovanja, ali i u drugim ministarstvima raspravljao?
– Je li itko načinio analizu rezultata za druge zemlje i je li možda utvrdio korelaciju između tih rezultata i tehnološkog-gospodarskog napretka tih zemalja?
– Čule su se kod nas izjave političara da je naš obrazovni sustav kvalitetan, te da želimo biti zemlja znanja. Jesu li te tvrdnje temeljene na rezultatima naših do dvadeset učenika olimpijaca s međunarodnih olimpijada iz matematike, fizike, informatike ili su temeljene na znanju srednjeg sloja učeničke populacije?
 
Komentar 1
 
Poneki od briljantnih olimpijaca postigli bi svojim talentom rezultat i bez pohađanja nastave!!! Bez kvalitetnih znanja srednjeg sloja učeničke populacije nema napretka! Zašto se o tim olimpijcima manje u medijima govori nego o onim športskim? Što znače izjave o preopterećenosti naših učenika? Koja je u tome uloga pedagoškog lobbyja? Postavlja li se pitanje kojim li su to nastavnim sadržajima učenici doista preopterećeni, faktografijom ili kreativnim pristupom učenju? Postavlja li se uopće pitanje u smislu efikasnosti nastave i kriterija koje se usude (doslovce usude) postaviti nastavnici pri ispitivanju? Institucija školskog popravka u našim školama je gotovo odumrla.
 
Komentar 2
  
Nema vrjednovanja kvalitete rada nastavnika. Kvalitetne nastavnike nitko ne ističe. Stručni stupnjevi mentor i savjetnik su kod nas nedovoljni. U Bavarskoj u školskom sustavu postoji pet stručnih stupnjeva nagrađivanih materijalno čak i do 60 %, a samo nastavnik najvišeg stručnog stupnja može se natjecati za ravnatelja škole. Praćenje kvalitete rada je sustavno i odvija se niz godina i to stručnim nadzorom, praćenjem rezultata učenika na natjecanjima i pri upisu na viši rang obrazovanja. To je sustav koji sam sebe kontrolira i osigurava izvrsnost. Hitno formirati službu za praćenje kvalitetnog rada nastavnika. Što je sa školom za nadarene koju imaju mnoge razvijene zemlje? Posljednjih 40 godina sustav obrazovanja je od Šuvareve reforme u nazadovanju (čak i strukovne škole)? Posljednjih 20 godina nismo ništa popravili.
 
Prilozi
 
– Rezultati PISA projekta za 2012., 2009. i 2006. godinu
Poveznica za PISA projekt: http://hr.wikipedia.org/wiki/PISA_(istra%C5%BEivanja)
(Znanje matematike i prirodoslovlja naših petnaestgodišnjaka je katastrofalno u usporedbi sa svjetskim prosjekom)
– Rezultati s međunarodnih srednjoškolskih olimpijada iz matematike i fizike (U posljednjih 40 godina nikad nismo osvojili niti jednu zlatnu medalju iz fizike, a samo jednom naši izabranici su osvojili jednu srbrnu. Npr. 2013. u Danskoj Južnoj Koreji i Kini imale su po 5 zlatnih medalja, a ostale zemlje u okruženju su daleko bolje od nas.. čak BiH i Crna Gora.) Da zaključim: to je realnost našeg obrazovnog sustava.
 

Miroslav Dorešić

Povezani članci

Antun Lučić – hrvatski inovator

HF

Sustav naobrazbe kod Hrvata

HF

Počast Nikoli Šubiću Zrinskom

HF

Ivan Dellaitti – hrvatski izumitelj iz Senja

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...