Životopis kroz spise osobnoga arhiva u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu
U Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, 4. ožujka je u organizaciji Sveučilišne knjižnice u Splitu i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splituotvorena izložba iz Arhiva dr. Ante Trumbića (1864.-1938.) predstavnika hrvatske građanske politikeu povodu 150. obljetnice njegovoga rođenja. Po vlastitoj želji dr. Ante Trumbića, nakon njegove smrti u studenom 1938., najveći dio njegovog osobnog arhiva pohranjen je u tadašnjoj Gradskoj biblioteci – danas Sveučilišnoj knjižnici u Splitu. Arhiv sadrži preko 5000 jedinica u 50 arhivskih kutija. Dokumenti su nastali u periodu od 1895. do 1930-ih. Arhiv je osobito bogat Trumbićevom korespondencijom s mnogim istaknutim suvremenicima. Iako je tijekom proteklih pet desetljeća arhiv citiran od brojnih znanstvenika do sada nije objavljen u cijelosti. Obilježavanje 150 godina od rođenja dr. Ante Trumbića prilika je da se Sveučilišna knjižnica u Splitu podsjeti svog istaknutog donatora izložbom i katalogom.
O izložbi koja predstavlja ostavštinu dr. Ante Trumbića, istaknutog hrvatskog političara i pravnika u Zbirci rukopisa Sveučilišne knjižnice u Splitu su govorili: mr. sc. Petar Krolo, ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Splitu Mihaela Kovačić, voditeljica Odjela specijalnih zbirki, prof. dr. sc. Marko Trogrlić, pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu
Izložba vjerno prikazuje Trumbićev životni put: od osobnih dokumenata do političke aktivnosti (Stranke prava, Hrvatske stranka, Hrvatske seljačke stranke), korespondenciju s istaknutim pojedincima primjerice Franom Supilom, Ivanom Meštrovićem, Brankom Deškovićem i drugima. Sadržava oko 200 dokumenata: rukopise, preslike fotografija, izborne plakate i omeđene publikacije. Katalog sadržava Trumbićev životopis, sadržaj i shemu arhiva te inventarni popis arhiva i popis korespondenata. Cilj izložbe i kataloga je, uz obilježavanje Trumbićeve obljetnice, ponuditi na uvid široj javnosti, a osobito znanstvenoj, ovaj bogati arhiv kao neiscrpno vrelo tema od kojih su mnoge aktualne do danas. Kroz osobne dokumente, svjedodžbe – diplome, spise iz odvjetničkog ureda koje je vodio u Splitu i Zagrebu, a tu je čak i 3000 pisama koja je razmijenio s suradnicima, Smodlakom, Terzićem, Pavićevićem, Supilom, Bijankinijem Trumbića su imala prigodu upoznati posjetitelji ove izložbe.
Autori izložbe i bogato oprmljenog kataloga na 290 stranica sa brojnim fotografija, a to su: Mihaela Kovačić voditeljica Specijalnih zbirki Sveuèilišne knjižnice u Splitu i prof. dr. sc. Marko Trogrlić, proèelnik odsjeka za povijest Filozoskog fakulteta u Splitu. Na izložbi je prikazan Trumbićev životni put: od osobnih dokumenata do političke aktivnosti, korespondenciju s istaknutim pojedincima primjerice Franom Supilom, Ivanom Meštrovićem, Brankom Deškovićem i drugima.
Ante Trumbić je rođen je u splitskom predjelu Lučac 15. svibnja 1864. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnome gradu gdje je i maturirao 1882. Pravni fakultet studirao je u Zagrebu, Beču i Grazu, gdje je i promoviran u doktora prava 1890. Zastupao je pravaške ideje još od zagrebačkih studentskih dana, pa je u tom smislu javno djelovao kao tajnik trogirske općine (1886.-1888.), sudski pripravnik i odvjetnik (1894.) u Splitu. Trumbić je bio zastupnik u Dalmatinskom saboru (1895.–1914.) i Carevinskome vijeću (1897.). Na njegovu inicijativu, hrvatski zastupnici objavili su deklaraciju kojom se osporavao dotadašnji državnopravni položaj Dalmacije u austrijskom dijelu Monarhije. Radi jačanja političkog saveza pravaša i narodnjaka, sudjelovao je 1900. u osnivanju te bio predsjednik Hrvatskoga političkoga društva za Dalmaciju. Zajedno s Franom Supilom pokrenuo je 1903. godine politiku »novoga kursa« s idejom ujedinjenja hrvatskih zemalja te suradnje svih naroda ugroženih germanizacijom.
Od 1905. do 1907. bio je izabran za gradonačelnikaSplita. Godine 1905. potaknuo je ujedinjenje dalmatinske Stranke prava i Narodne stranke u Hrvatsku stranku, kojoj je bio potpredsjednik te napisao stranački program. Politika »novoga kursa« značila je približavanje Ugarskoj u korist zajedničke protubečke politike s boljim izgledima za samoodređenje i ujedinjenje hrvatskih zemalja. Taj program podloga je Riječke rezolucije, koju je Trumbić i predložio na sastanku glavnine hrvatskih oporbenih stranaka (2. i 3. listopada 1905.).
Nakon krize oko aneksije BiH (1908.–1909.) i balkanskih ratova (1912.–1913.) zagovarao je ujedinjenje Južnih Slavena izvan Austro-Ugarske Monarhije. Prihvativši ideju hrvatsko-srpskoga »narodnog jedinstva«, Trumbić sve više računa sa stvaranjem zajedničke jugoslavenske države. Nakon sarajevskog atentata, a po prethodnom dogovoru s oporbenim prvacima, prelazi u Italiju, gdje s Franom Supilom i Ivanom Meštrovićem pokušava spriječiti saveznička pogađanja s Italijom na račun hrvatskih i slovenskih teritorija. Unatoč znakovima srbijanske ekskluzivnosti, Trumbić je nakon susreta s predstavnicima domovinskih stranaka i Srbije, pa i razgovora s Nikolom Pašićem u Nišu (travanj 1915.), ustrajao na formiranju Jugoslavenskog odbora, koji je pokrenut potkraj svibnja 1915. u Parizus Trumbićem na čelu. U početku su u tome odboru prevladavale razmirice između Trumbića i Supila, koji je nasuprot Trumbiću zahtijevao srbijanska jamstva kao preduvjet za zajedničku državu. Trumbić je zatim, od 1915. do 1918. bio predsjedsjednik Jugoslavenskoga odbora u Londonu te je nastojao kod sila Antante i srpske vlade postići priznanje Odbora kao zastupnika interesa južnoslavenskih narodâ Monarhije i jugoslavenskih dragovoljačkih trupa kao savezničkih vojnih postrojbi.
Na kraju kažimo kako se u istim prostorima u popodnevnim satima prije otvaranja izložbe odvijao i Znanstveni kolokvij dr. Ante Trumbić, život, djelo, suvremenici… na kojemu su sudjelovali prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, prof. Mihaela Kovačić, mr. sc. Petar Krolo, prof. dr. sc. Stjepan Matković, prof. dr. sc. Marko Trogrlić, i prof. dr. sc. Josip Vrandečić.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više