Hrvatski Fokus
Unutarnja politika

Gdje su istočne granice Europske unije!?

Države izvan EU-a podijeljene u tri zone

 
 
Gdje je danas Europa, pitanje je koje zanima i političare i gospodarstvenike i vojne stratege. Nakon odlučkog Putinova NE EU-u i SAD-u u Ukrajini to je pitanje još aktualnije. Posebice kada ruski medo svoju šapu drži i iznad Moldavije kako bi okružio Ukrajinu i pretvorio je u kontinentalnu državu. Dakle, za EU danas je prioritet utvrđivanje istočne granice svoje zone utjecaja, što podrazumijeva prije svega rad na Ukrajini i Moldaviji. Sve dotle dok ruska vojska krene prema Baltičkome moru…
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/03/eunewneb.gif
Po toj logici, područje eurpskoga juga južno od Mađarske nesporno spada pod EU, ali je problem što se Unija ona još nije odlučila hoće li će se zadovoljiti dominantnim utjecajem ovdje, ili će se ići na punopravno članstvo tamošnjih država izvan EU-a (Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo i BiH). Prema nekim analitičarima narednih će se godina Unija – koja već sada ima eurozonu kao poseban dio, ali se i u okviru te eurozone stvara posebna jezgra vodećih zemalja – presložiti tako da će zaista biti Europa koncentričnih krugova. U momentu kad se s ovim državama bude ozbiljnije razgovaralo o pristupanju veliko je pitanje u koji će krug pripasti. Stoga je priča o pristupanju tih država sada sasvim drukčija i potpuno razlikuje od onoga što je bilo dvijetisućitih godina čega moraju biti svi svjesni i realno sagledavati situaciju.
 
S druge strane, mišljenja da EU već sada pokazuje manje pažnje zemljama u procesu pristupanja nego nekim susjedima, mada se ta dva procesa formalno ne isključuju, potkrjepljuju se i stavom da se to moglo predvidjeti jesenas, kada je naziv funkcije povjerenika „za proširenje” promijenjen u povjerenika „za susjedsku politiku i pregovore o proširenju”. Iako je iz EK-a tada objašnjavano da je taj resor tako nazvan zbog toga što je jasno da pristupanja novih članica ne će biti u sljedećih pet godina, ipak se moglo predvidjeti na što će se prvenstveno usmjeriti pozornost EU-a do kraja ovog desetljeća.
 
Inače, Europska unija pokrenula je, kako se čuje, promjenu svoje politike susjedstva na obodima poslije optužbi nekih da je probudila agresivnost Rusije, što je potom dovelo do rata u Ukrajini. Susjedstvo EU-a čine: države Istočne Europe (Bjelorusija, Moldavija, Ukrajina), zemlje južnog Kavkaza (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija) i sredozemne države (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Palestina, Sirija, Tunis). Međutim, poslije pogrješaka koje su se dogodile u Ukrajini, u kojoj se dogodio paradoks da je sporazum o pridruživanju praktično postao točka rascjepa, i za EU i za Ukrajinu i za odnose s Rusijom, ostaje otvoreno pitanje  hoće li EU sada uopće izaći s nekom zaista strateški novom idejom ili s birokratski napisanim novim dokumentom, koji bi se proglasio  novim korakom. Stoga ne treba očekivati neke velike strateške promjene u tom području Europe i Sredozemlja.
 

Zrinko Horvat

Povezani članci

Puno je sličnosti oko stjecanja nezavisnosti

HF

IGRE S GRANICAMA – Hrvati u BiH su garancija hrvatske državnosti

HF

U Jasenovcu se ponavlja 1966.

HF

Hoće li nakon Bandića Zagrepčani prepoznati svoj čas

hrvatski-fokus

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...