Hrvatski pjesnik i general rođen je u mjestu Grabrovnica kraj Pitomače na današnji dan prije 197 godina, 19. ožujka 1818., u braku krajiškog dočasnika Ivana i Pelagije (rođ. Ivčić) Preradović. Budući velikan hrvatskog pjesništva bio je vrlo živahno i boležljivo dijete. Osnovno školovanje započinje u Grubišnom Polju gdje njegov otac služi kao vojni dočasnik. Nakon dvije godine pučkoškolsku naobrazbu nastavlja u Đurđevcu, a potom godinu dana u Bjelovaru pohađa vojnički zavod. Preradovićev otac umire 1828., a dvije godine kasnije (1830.) majka ga šalje na Vojnu akademiju u Wiener-Neustadt (Bečko Novo Mjesto). Na vojnoj akademiji piše svoje prve pjesme, ali na njemačkom jeziku (1834.).
Tijekom školovanja u Wiener-Neustadtu prelazi s pravoslavlja na katolicizam, a što je bilo uvjetovano njezinim statutom jer napredovanje u vojsci nije bilo moguće ukoliko budući časnik nije bio rimokatolik. Vojnu akademiju završava u činu poručnika i to kao jedan od najboljih pitomaca. Na vlastiti zahtjev dodijeljen je Tridesettrećoj ugarskoj pješačkoj pukovniji u Milanu. U Milanu se 1840. upoznaje s Ivanom Kukuljevićem Saksinskim koji će u njemu probuditi interes za hrvatsku kulturu i potaknuti ga da svoja djela piše na materinjem hrvatskom jeziku. Na njegov nagovor prevodi dio Osmana, djela Ivana Gundulića, na njemački jezik. Ipak prvi objavljeni Preradovićevi stihovi napisani su na njemačkom jeziku. Njegovo prvo tiskano djelo (1841. u zagrebačkom listu Croatia) Das Uskoken-Mädchen također je pisano na njemačkom jeziku.
U ljeto 1843. Preradovićeva je pukovnija premještena u Zadar. U Zagreb dolazi 1849. godine i zbližava se s banom Josipom Jelačićem. Službovao je u Prvoj banskoj pukovniji, a zatim i kao podnačelnik bojnog odsjeka. Iako je od 1866. imao čin generala i brzo napredovao u vojničkoj hijerarhiji Preradovićev život nije bio lagodan. Uz učestale bolesti borio se i s materijalnim nedaćama. U Beč je premješten 1868. Sredinom 1871. odlazi na manevre kod mjesta Bruck. Te je godine predložen da se kandidira za hrvatskoga bana. Međutim kako je bio jako bolestan u jednom je pismu napisao da nije zainteresiran za tu čast. Stanje mu se pogoršalo krajem 1871. te je otpremljen na liječenje prvo u mjesto Mariabrunn (nedaleko Münchena), a zatim u Fahrafeld u Donjoj Austriji. Tu umire u jutarnjim satima 18. kolovoza 1872. ne napunivši ni 55 godina života. Sahranjen je u Beču na Matzeindorfskom groblju 21. kolovoza, a posrmrtni ostatci preneseni na Mirogoj 13. srpnja 1879.
Petar Preradović bio je vrstan književnik. Svoj književni opus podijelio je u tri dijela: rodoljupke, ljubovke i različne pjesme. U posebnu je skupinu svrstao prepjeve, tuđinke i ciklus izvanredno uspjelih nadgrobnica nazvan Milim pokojnikom. Preradovićeva unuka, austrijska književnica Paula von Preradović (udana Molden), autorica je himne Republike Austrije. Njezin sin Fritz Molden bio je urednik poznatih austrijskih listova te utemeljitelj nakladničke tvrtke Styria.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više