Globalni prosvjed protiv trgovinskih sporazuma

Nužno je da i Hrvati imaju točnu informaciju o sporazumu CETA   

U Bruxellesu su se početkom veljače 2015. sastali članovi pokreta protiv TTIP-a i to iz Europske unije i SAD-a kako bi dogovorili strategiju budućih aktivnosti. Na ovom sastanku sudjelovalo je oko 200 aktivista protiv sporazuma o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu poznatijem kao TTIP. Tada su dogovorene sve zajedničke, tj. združene aktivnosti za 2015. Također je odlučeno i o danu održavanja velikog prosvjeda i to na globalnoj razini: DAN GLOBALNE AKCIJE protiv sporazuma TTIP-a, CETA-e, TiSA-e i drugih sličnih sporazuma održati će se u subotu 18. travnja 2015. U SAD-u je najveća pažnja javnosti usmjerena na sklapanje tzv. Transpacifičkog sporazuma, dok je u Europskoj uniji to TTIP. To je potvrdila i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan koja se nedavno vratila iz SAD-a, gdje je boravila kao članica službene delegacije Europskog Parlamenta („I Amerikanci se boje snižavanja standarda,“ Novi list, 28. 3. 2015.).

Američka javnost također se „probudila“ i protivi se Transpacifičkom i Transatlantskom sporazumu o slobodnoj trgovini i investicijskom partnerstvu. Diljem Europske unije pa tako i u Hrvatskoj, javnost se uvjerava da će TTIP donijeti veliku korist i nova radna mjesta te veći standard građana. Međutim, Amerikanci već imaju negativno iskustvo s ovom vrstom trgovinskih sporazuma. Naime, američki predsjednik Bill CLINTON je 1994. potpisao Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade Agreement / NAFTA) obećavši tada američkim građanima nove investicije i novih 200.000 radnih mjesta. Umjesto toga, Amerikanci su ubrzo bili suočeni s gubitkom radnih mjesta. Izgubljeno je oko 800.000 radnih mjesta diljem SAD-a. Američki predsjednik George BUSH potpisao je 2007. sporazum o slobodnoj trgovini između SAD-a i Južne Koreje, obećavši novih 70.000 radnih mjesta. Međutim, to se nije ostvarilo, već naprotiv, izgubljeno je oko 60.000 radnih mjesta diljem SAD-a. Svi stručni pokazatelji ukazuju da je trgovinski deficit SAD-a od 1994. do danas povećan za oko 450 %. Stručnjaci upozoravaju da će američka Vlada plaćati ove dugove slijedećih nekoliko desetljeća. Današnji predsjednik SAD-a, Barack OBAMA, vrši snažan pritisak na potpisivanje još jednog trgovinskog sporazuma između 12 Pacifičkih država, uključujući naravno i SAD – tzv. Transpacifičko partnerstvo (Trans-Pacific Partnership).

Budući je američki predsjednik Obama svjestan nepopularnosti ovakve vrste sporazuma o partnerstvu i slobodnoj trgovini, on želi izbjeći Američki Kongres i njegovo odobrenje za ovaj sporazum, tvrde upućeni. Američka javnost stoga vrši snažan pritisak na Kongres u svrhu ne odobravanja još jednog sporazuma o slobodnoj trgovini.

Vratimo se u Europu, točnije u Europsku uniju gdje građani, tj. javnost uopće nije obaviještena o trgovinskom sporazumu između EU-a i Kanade, tzv. CETA (Comprehensive Economic and Trade Agreement) čiji pregovori su završeni. Ratifikacija sporazuma CETA trebala bi početi početkom druge polovice 2015., a sam sporazum CETA moraju ratificirati sve države članice EU-a. Predviđa se da ratifikacija CETA-e ne će završiti prije 2016. ili možda tek 2017. Stoga aktivisti zahtijevaju točnu informaciju o navedenom sporazumu. Najavljen globalni prosvjed odnosi se također i protiv Sporazuma o trgovinskim uslugama (Trade in Services Agreement / TiSA), o kojem šira javnost u Hrvatskoj ne zna ništa, a mnogi nisu ni čuli za ovaj sporazum. Mala utjeha nam može biti kako ni u Europkoj uniji javnost nije upoznata sa TiSA-om jer nema transparentnosti.  

Pregovori o Sporazumu o trgovinskim uslugama (TiSA) započeli su početkom ožujka 2013., a vode se između država članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), uključujući i EU. Zajedno, ove zemlje čine 70 % svjetske trgovine uslugama. Sporazum o trgovinskim uslugama temelji se na Općem sporazumu o trgovinskim uslugama (GATS) WTO-a. Europska Komisija pregovara na temelju mandata izdanog od vlada svih 28 država članica Europske unije.

Javnost Europske unije pa tako i u Hrvatskoj najviše zabrinjava ISDS tj. Investor-State Dispute Settlement – „podređnost država pravu skrojenom po mjeri multinacionalnih korporacija preko rješavanja sporova između država i tvrtki, odn. investitora,“ navodi se u objašnjenju stručnjaka. To znači da bi multinacionalne kompanije imale pravo tužiti svaku vladu čije političko djelovanje i odluke bi prouzročile smanjivanje njihovog profita. Kompanije bi prema tome mogle tužiti, zahtijevati i dobiti golemu naknadu ako im je profit bio smanjen, na primjer zbog zakona o radu ili zakona o zaštiti okoliša. 

ISDS je zapravo arbitražni mehanizam koji bi trebao biti 'ugrađen' u Transatlantski sporazum / TTIP ali i u sporazum CETA, a koji bi omogućio da se eventualni sporovi između kompanija/korporacija tj. investitora i nacionalne vlade ili vlada rješavaju pred PRIVATNIM arbitražnim tijelima. Međutim, reagirali su ODVJETNICI diljem EU-a, u prvom redu njemački odvjetnici i pravni stručnjaci. Prof. dr. Siegfried Broβ autor je izvještaja o ISDS-u koji bi trebao postati sastavni dio TTIP-a i CETA-e, a objavila ga je njemačka Zaklada „Hans Böckler“ (Hans Böckler Stiftung). Prof. dr. Siegfried Broβ upozorava da ISDS nije u skladu s njemačkim Ustavom. Sada je i javnost diljem EU-a i SAD-a snažno protiv ISDS-a, a uključio se i veliki broj pravnih stručnjaka u ovu raspravu. Naime, predviđeni mehanizam privatnih arbitražnih sudova potkopava, odnosno smanjuje suverenost država, naročito u odlučivanju.

Europski aktivisti protiv sporazuma TTIP i CETA-e kreću na veliku europsku turneju gdje će sakupljati potpise građana protiv ovih sporazuma. Turneja započinje u travnju i trajati će do rujna 2015. U tu svrhu „izgrađene“ su dvije goleme gumene olovke 'STOP TTIP' s ciljem skretanja pozornosti europske javnosti na opasnosti koje prijete europskim građanima od navedenih sporazuma te potrebe da što više ljudi potpiše peticiju protiv TTIP-a (do sada je peticiju potpisalo nešto više od 1.600.000 Europljana).

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.