Hrvatski Fokus
Religija

Festival žudija

Skup čuvara Kristova groba

 
 
Festival žudija je skup čuvara Kristova groba koji njeguju te običaje u svojim župama u korizmenom vremenu kroz Sveto trodnevlje. 15. po redu Festival žudija ove godine održao se na Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja, u župi Srca Isusova i Marijina, u mjestu Mlinište, Općina Zažablje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Geslo festivala je „Ljubite jedni druge“, a proizlazi iz Isusove zapovijedi ljubavi. On nas poziva da ostanemo u njegovoj ljubavi, da vidimo kakva je to ljubav i da takvom ljubavlju i mi ljubimo jedni druge. To je ljubav koja nikad ne prestaje.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/04/PXL_060415_10372593_1.jpg
Ovaj običaj u Hrvatskoj je najrašireniji u Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori, a korijene vuče još iz XIX. stoljeća, odnosno iz 1857. godine, kad je u župi sv. Ilije u Metkoviću po prvi puta krenuo običaj čuvanja Kristova groba. Je li u Metkoviću tradicija čuvanja Kristova groba od Velikog četvrtka do Uskrsa postojala i prije 150 godina pouzdano se ne zna, no zna se da je mladi sjemeništarac Ante Gluščević iz talijanskog Loreta 1857. donio taj običaj u svoju župu Sv. Ilije otkud se proširio dolinom Neretve. Prema tome smatra se da su metkovske žudije župe Sv. Ilije najstarije u Dalmaciji. S vremenom, svaka je župa iznjedrila svoje običaje tako da se danas ti običaji međusobno razlikuju po svojim specifičnostima. U pojedinim mjestima Čuvari Kristova groba su u narodnim nošnjama (Vrlika, Tisno…) drugdje su u mornarskim odorama (Opuzen, Vlaka, Komin…) dok su većinom u odorama rimskih vojnika. U zanimljivosti svakako spadaju i  žudije iz župe Vidkoje, jedine ostaju i nakon 'padanja' na ponoćki i sudjeluju potom i sutradan na svetim misama u župi. U sjevernoj Hrvatskoj u jednoj župi taj običaj njeguju žene. Pojedine župe obnavljaju svoje običaje poput Knina gdje se nakon 70 godina obnovio običaj Čuvara Kristova groba. Na festivalu sudjeluje i jedina skupina Čuvara iz BiH, iz Vareša od 2007. godine.
 
Žudije su folklor u liturgiji. Oni ne smiju ometati samo misno slavlje, liturgija ne smije patiti zbog žudija. Žudije su, kao skupina, sastavljeni od 12 stražara predvođenih zapovjednikom, odnosno 'Judom', kao trinaestim članom. Najveća uloga im je na Veliki petak kada su, za vrijeme procesije, uz svećenika i Šimuna Cirenca, u središtu pozornosti. Postoje tri skupine. Prva skupina su šimunaši, njih četvorica, oni prate Šimuna Cirenca tijekom procesije. Oni su odjeveni u žute haljine, a imaju kacige na glavi. Nose koplja sa sječivom, mačeve i štitove. Drugu skupinu čine baldakinaši. Oni nose baldahin pod kojim ide svećenik. Odjeveni su u crvene haljine. Treća skupina su gardisti. Oni su najbrojniji, ima ih 12, a stupaju strogim vojničkim korakom. I oni su odjeveni u crvene haljine s prslucima, nose kacige bez perjanice, koplja te o pojasu mačeve. Svaku od skupina predvode vođe odjevene u ljubičaste haljine s kacigama ukrašenima perjanicama, a u ruci nose mač ili buzdovan i štit. Na Veliku subotu, za vrijeme polnoćke, žudije popadaju od straha na pod za vrijeme Isusovog uskrsnuća, baš kao što su učinili rimski vojnici prije 2000 godina dok su čuvali Isusov grob.
http://www.gdjesutra.hr/media/cache/0d/23/0d237e48f328e3a2ea5ec7961da67826.jpg
Idejni začetnik festivala žudija koji je pokrenut u Vodicama 2001. godine je akademski fotograf Šime Strikoman iz Vodica poznat po svojim milenijskim fotografijama.Vodički žudiji su tema koja je Šimu Strikomana od najranijeg djetinjstva svojim dramatskim i vizualnim efektima oduševljavala, te je na najrazličitije načine bio sudionik tog vjerskog događanja.  Danas je ta tema prepoznata kao izuzetno vrijedan spektakl hrvatske pasionske baštine koju je Strikoman, kao umjetnik, snimatelj i fotograf, potaknut željom za osnaženjem običaja, svojim radovima otkrio široj javnosti. Tako se Strikomanova fascinacija tom tematikom pretočila u fotoalbumske serijale izuzetne umjetničke poetike poznate pod naslovom „Terra Croatica“. Iz „Terre Croatice“ proizašli su Milenijski susreti i Milenijska fotografija. Oni iskazuju potrebu jedinstva čovjeka tjelesno, emocionalno, intelektualno i duhovno vezanog za zemlju i druge ljude. One ukazuju na vječnu potrebu ljubavi i slobode čovjeka.
 
Strikomanova ideja je prepoznata i od strane turističke zajednice grada Vodica tako da je dogovoreno da susreti žudija ubuduće postanu tradicionalni u Vodicama na Uskrsni ponedjeljak. Kako se svake naredne godine broj sudionika povećavao prvotni naziv 'Susret žudija Dalmacije' prelazi u smotru a od 2008. u festival.  Prvih šest smotri održano je u Vodicama a onda su organizatori zaključili da bi program mogao postati monoton ako se održava uvijek u istom gradu te su se 2006. godine predstavnici župa dogovorili da se festival svake godine održava u drugoj župi kako bi svi imali priliku upoznati se sa običajima drugih s tim da se svake šeste godine održava u Vodicama gdje je sve i započelo. Cilj festivala je da čuva i njeguje uskršnje običaje čuvara Kristova groba čime se doprinosi kulturnoj i turističkoj promidžbi Dalmacije, Hrvatske pa i šire a ujedno i da se ne napuštaju tradicionalne odore i načine službe po pojedinim župama. Festival nije natjecateljskog duha i u njemu nema pobjednika ni poraženih  u njemu su svi originali i svi se ukazuju sa svojim posebnostima kakve god bile u čemu i jest smisao svega ovog. Na kraju svakog festivala posljednji se predstavljaju naredni domaćini koji tom prilikom preuzimaju prijelaznu statuu 'Žudije' izrađenu od jednog komada maslinova drveta. Svakom domaćinu pripada i manja replika statue.  Za 2016. godinu čast organizacije pripala je župi svetog Frane iz Imotskog.
 

Nives Matijević

Povezani članci

SOLUS CATHOLICUS – Bespoštedna hajka

HF

Braći svojoj, poklanoj…

HF

Uskoci hodočastili nebeskoj zaštitnici Gospi na Dobriću

HF

SOLUS CATHOLICUS – Žele nam uništiti Božić

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...