Koze hranjene GM sojom daju abnormalno mlijeko, a jarad ima smanjenu težinu

Značajno negativna promjena u sadržaju kolostruma ima i te kako važnu ulogu u rastu mladunčadi

Dr. Eva Sirinathsinghji, Institute for Science in Society, objavila je vrlo zanimljiv tekst u kojem je predstavila rezultat značajnog znanstvenog istraživanja. Nova znanstvena studija, piše dr. Eva Sirinathsinghji, otkrila je da koze hranjene genetski modificiranom sojom tolerantnom na herbicid glifozat MON 4-3-2 (proizvod kompanije 'Monsanto') imaju znatnu promjenu u sastavu kolostruma, odn. prvog mlijeka izrazito bogatog hranjivim tvarima koje se stvara za vrijeme bređosti. Kolostrum je izrazito bogat sadržajem proteina/bjelančevina, vitamina i antitijela/protutijela koja imaju ulogu u zaštiti novorođenih od različitih bolesti.

Znanstveni rad objavljen je „online“ 31. siječnja 2015. u časopisu „Small Ruminant Research“ („Istraživanje malih preživača“ – časopis Međunarodnog udruženja uzgajivača koza), a istraživanje je provedeno na Sveučilištu u Napulju, Italija, pod vodstvom prof. Lombardia. Ovo znanstveno istraživanje moramo gledati u svjetlu novijih istraživanja u kojima je otkriveno prisustvo herbicida glifozata (ili glifosata) u humanom majčinom mlijeku diljem SAD-a i to u visokim koncentracijama – 1.600 puta veća koncentracija nego što je zakonom dozvoljena gornja granica sadržaja jednog pesticida u pitkoj vodi u Europskoj uniji.

Otkrića stručnjaka od goleme su važnosti jer imaju znatan učinak na zdravlje, budući kolostrum ima značajnu kratkoročnu ulogu na zdravlje i opstanak, odn. preživljavanje kod novorođenih preživača jednako kao i kod novorođenih beba. Nadalje, osim što je kolostrum iznimno bogat hranjivim tvarima, on je bogat i u sadržaju protutijela ili antitijela koja su esencijalno važna za tzv. pasivan prijenos imuniteta s majke na mladunčad u prvih 24 – 48 sati njihovog života. To isto vrijedi i za novorođenčad.

Već je dobro poznato da poremećena probava ili apsorbcija antitijela iz kolostruma kod preživača neminovno uzrokuje stanje tzv. sekundarne imunodeficijencije, radi čega je mladunčad znatno podložna bakterijskoj septikemiji i uobičajenim bolestima, dok je rizik od uginuća znatno povećan u prvih 10 tjedana života. Humano majčino mlijeko također ima ulogu u zaštiti novorođenčeta od proljeva, infekcija dišnih putova i nekrotičnog enterokolitisa.

U navedenoj studiji sudjelovalo je 40 muške jaradi i njihove majke poznate talijanske pasmine 'Cilantana' iz Napuljske regije. Sve koze su do ovog istraživanja imale isti broj jarenja, a u prethodnim laktacijama dale su slične količine mlijeka. Šezdeset dana prije jarenja sve bređe koze bile su podijeljene u grupe i to: dvije ispitne grupe – svaka grupa 10 koza, i one su hranjene genetski modificiranom/GM sojom; te dvije kontrolne grupe (u svakoj je 10 koza), koje su hranjene konvencionalnom (genetski ne-modificiranom) sojom. Sve skupine hranjene su neograničenom količinom kvalitetnog sijena uz dodatak iste koncentracije konvencionalne soje ili genetski modificirane soje. U svrhu potvrde prisutnosti GM hrane korišten je specifičan laboratorijski test, tzv. lančana reakcija polimeraze koja je također korištena i u dokazu genetski ne-modificirane soje za kontrolnu grupu koza koje su hranjene genetski ne-modificiranom sojom.

Eva Sirinathsinghji

Kod koza iz ispitnih grupa koje su hranjene genetski modificiranom sojom otkriveno je dramatično smanjenje sadržaja proteina/bjelančevina u kolostrumu: 6,1 % i 6,0 % dok je kod dvije kontrolne grupe sadržaj proteina u kolostrumu bio 18,7 % i 18,8 %. Nadalje, prosječni sadržaj masti u kolostrumu obje kontrolne grupe bio je 7,2 % i 7,1 % dok je kod koza u obje ispitne grupe iznosio 4,6 %. A na kraju ono najvažnije: prosječan sadržj protutijela u kolostrumu koza iz obje kontrolne grupe bio je 33,2 % i 31,2 % dok je kod koza iz obje ispitne grupe (koze hranjene GM sojom) prosječan sadržaj protutijela u kolostrumu bio 20,9 % i 18,0 %.

Značajne razlike uočene su i 15 dana nakon jarenja, a sve se vratilo u normalu nakon 30 dana. Smanjena koncentracija protutijela u kolostrumu objašnjava se smanjenim sadržajem proteina, iako nije posve jasno zašto je koncentracija proteina u mlijeku bila smanjena i 15 dana nakon jarenja. Autori ove znanstvene studije smatraju da je to možda zbog manjka B limfocita, stanica koje proizvode protutijela (antitijela). Analiza težine jaradi pokazala je znatno smanjenje težine jaradi u dobi od 30 dana i to onih koza koje su bile hranjene GM sojom: prosječna težina jaradi od koza iz obje ispitne grupe bila je 8,3 kg i 8,2 kg dok je jarad koza iz obje kontrolne grupe imala prosječnu težinu 9,5 kg i 9,4kg. Nadalje, težina jaradi u dobi od 60 dana (netom prije klanja) iz obje ispitne grupe bila je 10,3 kg i 10,1 kg, a težina jaradi iz obje kontrolne grupe bila je 12,5 kg i 12,3 kg. Nije uočena značajna razlika u težini pojedinih unutarnjih organa. No, razina serumskih protutijela (IgG) bila je značajno niža kod jaradi iz obje ispitne grupe.

Ova znanstvena studija dokazala je da značajno negativna promjena u sadržaju kolostruma ima i te kako važnu ulogu u rastu mladunčadi, a posljedica je kasnija smanjena težina životinja. Znanstvenici su otkrili i transgenu DNK u kolostrumu koza hranjenih genetski modificiranom sojom. Ovo je otkriveno zahvaljujući nedavnom otkriću transgene DNK iste sekvence  – promotor mozaičnog virusa cvjetače (CaMV 35S) u genomu DNK organa štakora hranjenih genetski modificiranom hranom (naslov originalnog teksta: CaMV 35S Promoter in GM Feed that Sickened Rats Transferred into Rat Blood, Liver and Brain Cells; Science in Society 65, 32-33, 2015.). 

Horizontalni prijenos transgene DNK u genom onih koji se hrane genetski modificiranom hranom, ili mikroba koji žive u organizmu onih hranjenih GM hranom, predstavlja još jedan i do sada nepoznat i neotkriven rizik kao i opasnost koju donose genetski modificirane poljoprivredne kulture. Promotor CaMV 35S nosi i svoj vlastiti, specifičan rizik uključujući njegovu sklonost rekombinaciji s DNK, što potencijalno modificira (mijenja) sekvence genoma onih koji se hrane genetski modificiranom hranom. On je također aktivan u stanicama sisavaca, što znači da može utjecati i na ekspresiju ostalih gena, uljučujući i tzv. neaktivne ('spavajuće') viruse. Ovo je sada potpuno novo otkriće koje je u suprotnosti s dosadašnjim tvrdnjama o navodnom cijepanju nukleotida u probavnom traktu, čime se sprječava svaka toksičnost transgene DNK za svakog onog koji konzumira genetski modificiranu hranu.

Danas su SAD suočene s najvećom razinom neonatalnog mortaliteta (smrtnosti) od svih industrijaliziranih država. Mnogi različiti faktori sigurno utječu na to, no posve je jasno da cjelovitost prvih obroka novorođenih ima dalekosežne i dugotrajne učinke i mora biti zaštićeno od svakog onečišćenja s pesticidima i genetski modificiranom hranom. [Izvor: dr. Eva Sirinathsinghji, Institute for Science in Society (ISIS izvješće: 16. 3. 2015.)]

Prevela: Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.