Hrvatski Fokus
Gledišta

Ministar Dabić i Arkan na Dubrovačkim ljetnim igrama

Ako Draža Mihailović nije strijeljan, onda su živi i drugi zlotvori

 
 
Sinulo mi je da Arkan nije ubijen. S obzirom na sve ovo što nam se događa poslije 3. siječnja 2000., mislim da je „francuski investitor“ u zagrebačku Zračnu luku Pleso „doktor Dabić“ – Arkan. Recimo da su ovo neke nebuloze. Ali, ako je Radovan Karadžić kao „doktor Dabić“ šetao po Hrvatskoj u vrijeme kada je za njim bila raspisana međunarodna tjeralica za ratni zločin nad Hrvatima, pa ako Draža Mihailović nije strijeljan, ova nebuloza može biti i hrvatska stvarnost.
Ovu moju nebulozu podupiru mnoge činjenice.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/04/048.jpghttp://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/04/Josip-Perkovic.jpg
U Münchenu se otkrilo kako je 1991. Arkana spasio Josip Perković
 
Kao pravoslavni badnji dan u Hrvatskoj, možemo reći kako je taj navodno vjerski obred, ustvari politički obred iznad Hrvatskoga državnog sabora. Što mislite da „doktor Dabić“ obrijan ne može biti na tom obredu? Od Draže Mihailovića do Gorana Hadžića sve je sumnjivo. Sumnjivo strijeljanje, sumnjivo suđenje (u Den Haagu), sumnjivo umiranje. Ako je Arkan i ubijen, duhovno sigurno nije. Ja Arkana vidim posvuda. On me proganja. Vidim ga kao predsjednika nogometnog (fudbalskog) saveza regiona. Vidim ga u Banskim dvorima, u hrvatskoj kulturi. Arkana vidim u DORH-u, MUP-u, MORH-u, hrvatskom turizmu, hrvatskoj brodogradnji, Ministarstvu financija. I oko Pantovčaka se još mota. Vidim ga na svim tim festivalima, na svim tim ljetnim igrama u Hrvatskoj, a Dubrovačke ljetne igre i ne mogu bez Arkana.
 
Kao što vidite, ovo su neobične misli, neobična mašta i nebuloze u kojima sam ustrajan. Pa za pristupanje Srbije Europskoj uniji, postavio bih kao uvjet grobnicu Draže Mihailovića. Pa za Bajramovićev intervju Feralu kažem kako je to pravno-politička montaža koja zahtijeva neku ekspertizu. Ako je sud u Münchenu zbog komplikacija koje stvara obrana Perkovića i Mustača, odlučio tražiti ekspertizu Max-Planck instituta za komparativno i međunarodno pravo, hoće li taj sud od tog istog instituta tražiti ekspertizu i za Ahmiće – Anto Nobilo?
 
O izboru ustavnih sudaca i ugledu ustavnog suda Hrvatske, pogotovo nakon „bošnjačkog izgreda“ u Beču na nogometnoj utakmici između Austrije i BiH, treba odlučivati (i) Bruxelles! Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu treba pitati je li ahmićko izvješće, presuda Theodora Merona Dariju Kordiću u interesu Europe? U Europskom parlamentu treba i o Bajramovićevu intervjuu Feralu. Ja bih u tom parlamentu tražio ekspertizu Max-Planck instituta za Bajramovićev intervju Feralu!
 
Tu nije kraj mojih nebuloza. Obvezno i nužno Bajramovićev intervju Feralu treba povezati sa zdjelom očiju na poglavnikovu stolu. Ta zdjela vapi za isprikom. To je genocidna laž koja proizlazi iz iste kuhinje kao i optužnica protiv kardinala Alajozija Stepinca. Iz zdjele očiju imamo sve te zmije kao i Bajramovićev intervju Feralu. Zdjela očiju je nešto onostrano, irealno. Isprika je potrebna. Potrebno je zahtijevanje isprike. Isprika za navedenu zdjelu je pravni lijek nametnutom ratu ustaša i partizana. Jasno da onaj koji se zabrinuto pita: „Zašto nas vraćaju u povijest, kada će više završiti taj Drugi svjetski rat?“ Danas su ove ekspertize i ova isprike potrebne Europi zbog obraćenja Europe. Zdjela očiju? Iz Europe? Sotonizam?
 
Hrvatska je u raljama jedne misteriozne, čarobne teorije (ideologije): „Gledajmo u budućnost, povijest ostavimo povjesničarima“, govori onaj koji traži ustaške zmije. Njegov kolega kliče: „Ili mi, ili oni!“ A „oni“ su ustaške zmije. „Zločin se ne brani zločinom“, govori onaj za kojeg na Bleiburgu nije bilo nevinih. Pa ih je sve trebalo pobiti. „Sve ratne zločine treba pravno procesuirati“, govori ratni zločinac i masovni ubojica Hrvata. „Sve knjige treba čuvati, ničije knjige se ne smiju uništavati“, govori onaj koji živi od uništenja knjiga. „Premda su mi jedni simpatični, druge prezirem“, između ostalog, u kontekstu toga, kaže on. Preziranje drugih govori samo za sebe. Ona Voltaireova ovdje ne vrijedi ništa. U toj teoriji i praksi čarobne ideologije primjećujem branjenje ustaštva petokrakom (kokardom). Ja ne mogu viknuti: „Za dom!“, a on može nositi petokraku što je za mene pogrješno. Ustaštvo se brani istinom o ustaštvu. Najprije istinom o Jasenovcu. Samo se tako može Šešelja neutralizirati. Ako je Šešelj i za Europu politički problem i ako Europa želi taj problem riješiti, u Europskom parlamentu treba pokrenuti raspravu o Jasenovcu, pa o zdjeli očiju i o Jadovnom. Jer Šešelj funkcionira na tome.
 
A zašto na onoj haubi (Dnevno.hr, 24. ožujka 2015. „Hoće li hrvatsko iseljeništvo slijediti Kolindu Kitarović i poslati Pavelića u povijest?“) križ – Isusov, slava mu i poglavar Katoličke Crkve? I poslije Tite – Tito. Iako Tito odlazi u muzej, polemika traje. Opet kažem kako bi u tu polemiku trebalo uključiti i Danijela Estulina koji u knjizi „Institut Tavistock“ na str. 62. kaže: „Prije nego što je JFK krenuo na putovanje smrti, fotografiran je s jugoslavenskim diktatorom Titom na zavojitim stepenicama u Bijeloj kući.“ Predsjednik Kennedy fotografiran je kako stoji ispred Tite na stubama ispod portreta ubijenog predsjednika Jamesa Abrama Garfielda, a još jedna slika snimljena je na stubama ispred Lincolna (odnosno limuzine Lincoln Continental u kojoj je Kennedy ubijen). Ovo bih bacio na stol pred zagrebačkog profesora. Ovo bi mogao biti dokaz da je Tito imao duge prste – klavir. Danijel Estulin i Stevan Dedijer. Ovaj drugi sigurno ne spominje nikakvo slikanje, ni na kakvim stubama u Bijeloj kući, moj profesore, zagrebački.
 

Jure Vukić, Tribanj

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA stajališta su autora i ne moraju biti u skladu sa stavovima Uredništva

Povezane objave

Dok su Hrvati “srljali u maglu”, “braća s onu stranu Drine” pila su šljivovicu i zlurado se smiješila

hrvatski-fokus

Položaj Hrvata u Srbiji prioritet za Vladu

HF

Kerum – hrvatski Platon

HF

Zašto poluinformacije, dezinformacije i laži?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više