Hrvatski Fokus
Znanost

Čovjek koji je bio i ostao svoj

Svečano obilježena stota obljetnica rođenja Ivana Supeka

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u četvrtak 23. travnja stotu godišnjicu rođenja svog nekadašnjeg predsjednika akademika Ivana Supeka (1915. – 2007.) znanstvenim skupom u organizaciji Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU-a. Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić u svom je govoru kazao da je Supek bio osoba svjetskog ugleda kakvog je imao rijetko koji hrvatski znanstvenik ili umjetnik, zahvaljujući kojem su i institucije koje je vodio ili osnovao imale svjetsko značenje. Kao najveći domet akademika Supeka spomenuo je osnutak Instituta Ruđer Bošković koji je postao najveća znanstvena i istraživačka institucija u Hrvatskoj i čiji mladi znanstvenici su odlazili u prestižna međunarodna znanstvena središta.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/04/s0188.JPG
Ivan Supek
 
Akademik Kusić podsjetio je i na Supekovo djelovanje kao rektora Sveučilišta u Zagrebu kada je pokrenuo reformu kojoj je uz ostalo cilj bio i povezivanje nastave sa znanstvenim radom. „Kao predsjednik HAZU-a akademik Supek osnovao je Razred za tehničke znanosti te brojna znanstveno-istraživačka vijeća i time otvorio Akademiju omogućivši da u njenom radu sudjeluju znanstvenici i stručnjaci koji nisu akademici“, rekao je akademik Kusić. Podsjetio je i da je Supek zahvaljujući svom ugledu i vezama dao veliki doprinos međunarodnom priznanju Hrvatske. Iz bogatog životopisa akademika Supeka akademik Kusić je spomenuo i osnutak Interuniverziotetskog centra u Dubrovniku s preko 200 svjetskih sveučilišta te djelovanje u pagvaškom pokretu, čime je u doba Hladnog rata dao doprinos međunarodnom razumijevanju, prevladavanju blokovskih podjela i miru u svijetu. Podsjetio je i na njegov doprinos fizici te na osnutak Zavoda za teorijsku fiziku i pokretanje poslijediplomskog studija iz prirodoslovlja, kazavši da je za Supeka fizika bila temelj i ishodište za njegova filozofska promišljanja koja su našla odraza i u bogatom književnom opusu, s preko 20 romana i drama, koji je iskoristio kao oružje za promociju svog humanističkog svetonazora. „Hrvatska akademija ponosna je što je akademik Ivan Supek bio njen predsjednik i član“, zaključio je akademik Kusić.
 
O reformi Sveučilišta u Zagrebu koju je Supek pokrenuo kao rektor od 1968. do 1972. govorio je bivši rektor prof. dr. sc. Marijan Šunjić koji je istaknuo da je reforma bila važna i za povijest Sveučilišta, kao i za povijest hrvatskoga školstva i znanosti, iako ju je prekinuo slom Hrvatskog proljeća. Reformu su omogućili društveni procesi, a ponajprije Brijunski plenum 1966., studentska gibanja u svijetu te Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika iz 1967. Kako bi se riješio problem dezintegracije Sveučilišta do koje je došlo nakon uvođenja samoupravljanja, Supek je predložio njegov novi ustroj kojim bi svi fakulteti u Hrvatskoj sačinjavali Hrvatsko sveučilište koje bi imalo kampuse na čelu s prorektorima u pojedinim gradovima. „Nakon Supekovih pokušaja da reformira Sveučilište sve do danas ostali su problemi, ali i recepti za njihovo rješenje“, kazao je Šunjić.
 
Dr. sc. Zdravko Radman govorio je o odnosu između znanosti i umjetnosti u Supekovu stvaralaštvu i istaknuo da je Supek, nasuprot bipolarnosti znanstvenog i umjetničkog, isticao jedinstvo ljudskog stvaralačkog čina. „Supek je bio čovjek izvanredne moći sinteze, znao je nevjerojatno brzo procijeniti što je bitno, a što nebitno i nije se gubio u sitnicama. Mnoge stvari promišljao je unaprijed, za razliku od nas koje stalno nešto zatiče jer smo slabi čak i u promišljanju drugog koraka. Imao je intuitivni dar u kojem su se spajali intuicija i emocija“, kazao je dr. sc. Radman, spomenuvši kao primjer da je Supek vrlo rano shvatio značaj i ulogu koju će imati računala.
 
O Supekovim dramama govorio je akademik Boris Senker koji je istaknuo njegovu dramu Heretik iz 1969. koja govori o senjskom biskupu i kasnijem splitskom nadbiskupu i humanistu Markantunu de Dominisu. „Dominis je zapravo Ivan Supek u biskupskom ruhu, neprestano u sukobu s društvom i moćnicima“, kazao je akademik Senker. Autobiografski elementi karakteriziraju i Supekove romane o kojima je govorio akademik Krešimir Nemec. Prema njegovim riječima, Supek u svojim romanima sintetizira svoje filozofske, znanstvene i estetske interese, čime se potvrđuje kao jedan od posljednjih polihistora i kao homo universalis 20. stoljeća. Kao likove svojih romana Supek je često uzimao povijesne osobe, a osim Dominisa svoj život projicirao je i u liku Janusa Pannoniusa koji mu je blizak kao humanist i borac protiv instrumentalizacije znanstvenog rada. Kao glavno Supekovo književno djelo akademik Nemec smatra ciklus Hrvatska tetralogija u kojem u četiri romana (Između ratnih linija, U prvom licu, Medvedgrad, Uzašašće) oslikava hrvatsku povijest od Drugog svjetskog rata do stvaranja samostalne Hrvatske. „To je povijesna freska života više generacija usporediva s Krležinim Zastavama“, rekao je akademik Nemec.
 
O Supekovim zaslugama za osnutak Instituta Ruđer Bošković govorio je njegov nekadašnji asistent akademik Ksenofont Ilakovac, dok je prof. dr. sc. Vladimir Knapp govorio o Supekovom sudjelovanju u jugoslavenskom nuklearnom programu kada se usprotivio planovima o izgradnji atomske bombe, zbog čega je bio smijenjen s čelnog mjesta u Institutu. O Supekovom odnosu prema pojedinim pravcima u filozofiji izlaganje je održao dr. sc. Bojan Marotti, a dr. sc. Stipe Kutleša govorio je o Supekovim istraživanjima djela Ruđera Boškovića. Na znanstvemnom skupu bili su i članovi obitelji Supek, kao i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras.
 

Marijan Lipovac

Povezani članci

Manipulacije javnošću, naručeni članci…

HF

Slavni ornitolog Matteo Botteri

HF

Generalna proba svjetske diktature globalne države

HF

Budućnost je već tu i ne treba je se bojati

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...