Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Vojvođansko pitanje, Godotov odgovor

Referendum za slobodnu Vojvodinu 25. rujna 2018. godine

 
 
Što ako većina ne samo građana Srbije već i Vojvodine ne žele široku decentralizaciju, ako ne žele Srbiju kao asimetričnu federaciju? Što ako bi taj proces donio povećanje netrpeljivosti, ako bi se tada i manjine proglasile nelojalnima? Ta će pitanja dakako doći na dnevni red.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/05/misa-ilic.jpg
Miroslav Ilić
 
Prije nekoliko godina sam bio na tribini na kojoj je u Subotici govorio prof. dr. Miroslav Ilić, koji je ukazao na mogućnost zakonitog načina rješavanja vojvođanskog pitanja putem referenduma. Naime, kako je tada pojasnio, Ustav Srbije regulira i pitanje referenduma i tu bi mogućnost valjalo iskoristiti.
 
Ilić je prije dvije godine objavio svoj govor sa skupa u Novom Sadu na portalu Peščanik u kojem je naveo kako je referendum neophodan te da je secesija od Austrougarske Monarhije bila donesena na dvije skupštine, ali s predstavnicima otprilike 27 % do 30 % građana tadašnje Vojvodine, tj. reprezentima stanovništva slavenskog podrijetla, dok je dvije trećine ostalih pripadalo „neslavenskim“ narodima – Mađarima i Nijemcima. Stoga on navodi potrebu da se stvari iskristaliziraju novim referendumom o autonomiji Vojvodine kako bi se riješio njen degradiran položaj. Ilić navodi: „Uspjeh referenduma u AP Vojvodini i izjašnjavanje njenih građana da ostvare pravo na autonomiju, na ustavom utemeljenu autonomnu pokrajinu, potvrđuje Republici Srbiji pravo na državnost i federalnu transformaciju“. Ilić je za moguć datum održavanja referenduma postavio 25. 9. 2018., točno 100 godina nakon prisajedinjenja Vojvodine Srbiji i Kraljevini SHS.
 
Miroslav Ilić je profesor, liječnik, glazbenik, nestranački društveno i politički angažirani intelektualac, publicist. Njegov žal za institucionaliziranom autonomijom Vojvodine koja bi imala svoj vlastiti Ustav je vapijuća. No, da bi se ta ideja realizirala, potrebno je skupiti puno potpisa. A i rezultat baš i ne mora biti onakvim kakvim ga možda neki žele. Što ako većina ne samo građana Srbije već i Vojvodine ne žele široku decentralizaciju, ako ne žele Srbiju kao asimetričnu federaciju? Što ako bi taj proces donio povećanje netrpeljivosti, ako bi se tada i manjine proglasile nelojalnima? Ta će pitanja dakako doći na dnevni red. Zapravo ona već dolaze.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/05/8431B2A1-1848-4FBE-B1F4-BC3E44DBD352_mw1024_s_n.jpg
U novinama Tabloid je Đorđe Višekruna objavio kako se „zao duh Georga Sorosa, burzanskog mešetara i financijera nenarodnih režima u istočnoj Europi, opet nadvio nad Srbijom“. On navodi kako se kuje plan da se nakon pada Vučićeva režima instaliraju vojvođanski republikanci na čelu s predsjednikom Vojvođanske partije Aleksandrom Odžićem, te se dodaje kako će se pitanje Vojvodine rješavati paralelno s Ukrajinskim. U tom smislu, sadašnja pokrajinska politika je prevaziđena. A kako stvari stoje, i politika Aleksandra Vučića na dulje staze ne izgleda održivom.
 
Vojvođanski Hrvati će dakle opet biti pred izborom s kime graditi partnerstvo, naprednjacima na umoru koje podupiru europski narodnjački blok pomoću HDZ i Fidesza ili s lijevim građanskim decentralističkim pokretom? Ali, pravi zaplet će, vjerujem nastati kada se želje bankara ne budu realizirale u skladu s planovima. Kako je to bivši glavni obavještajac Hrvatske Davor Domazet Lošo uočio, stvari više nisu predvidive, Rusija se uzdiže i odbija napade. Plan za Ukrajinu uopće ne teče prema planu, pa ni eventualni plan za Vojvodinu ne mora biti realan. No, vjerojatno će uskoro doći do novih podjela i sukoba mišljenja, nitko na koncu neće dobiti ništa, samo će sujeta nekih ljudi biti zadovoljena. I onih koji Srbiju brane od manjinaca i vojvođanaca, i onih koji se bore za neku autonomiju ni na nebu ni na zemlji.
 

Nikola Perušić, Hrvatske novine

Povezane objave

Iseljavanje je bezuvjetno izumiranje naroda 

hrvatski-fokus

Sudbina obitelji – sudbina Jugoslavije

HF

Mala antologija pjesničkog stvaralaštva

HF

Stoljeće i pol od rođenja Stjepana Radića

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više