Hrvatski Fokus
Intervjui

Pravila poslovanja ne treba mijenjati u sredini plinske godine

Cilj nam je poboljšanje i modernizacija distribucije plina u okviru materijalnih ulaganja

 
 
Međimurje-plin od samog se početka uključio u plinsku tržišnu utakmicu. Rezultati tima su impresivni; plin prodaju na 750 obračunskih mjesta izvan svog koncesijskog područja, a lani su na "stranom terenu" prodali veće količine plina nego na domaćem distributivnom području. Na javnim natječajima, kažu, ponekad su prisutni ponuđači s dampinškim cijenama, koji nisu u stanju realizirati opskrbu plinom. "Išlo se ka dnevnom uravnoteženju plinskog sustava, no činjenica je da preduvjeti za to na našem plinskom sustavu još nisu stvoreni te su troškovni rezultati postojećih pravila za voditelje bilančnih skupina, a time i za opskrbljivače plinom, izrazito negativni", komentira direktor Međimurje-plina Nenad Hranilović, mag. oec.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/05/hranilovic-nenad-20150430095651283.jpg
• Jedan ste te od vodećih opskrbljivača i distributera plinom u Hrvatskoj. Kako poslujete i kakve rezultate očekujete ove godine?
– Poslovni rezultati Međimurje-plina su dobri i dokaz su da smo uistinu jedan od vodećih opskrbljivača i distributera plinom. Unatoč tendenciji pada potrošnje prirodnoga plina, unatrag nekoliko godina ostvarujemo povećanje ukupnih prihoda 15 – 20 %. Tako smo u 2014. godini ostvarili ukupni prihod nešto veći od 200 milijuna kuna te ostvarili dobit u visini 3,3 milijuna. To je prije svega rezultat poduzetih aktivnosti na području opskrbe plinom i iskorištenih mogućnosti i prilika koje su se pružile otvaranjem tržišta plina u kategoriji poduzetništva. I ove godine očekujemo nastavak trenda pozitivnih poslovnih rezultata iako smo svjesni činjenice sve jače liberalizacije tržišta, veće konkurencije u opskrbi prirodnim plinom, ali isto tako i obveza koje proizlaze iz obavljanja distribucije plina na siguran, pouzdan i kvalitetan način. Rezultat svih tih naših napora jest da je Međimurje-plin bitan energetski subjekt na energetskoj karti Republike Hrvatske u pogledu opskrbe i distribucije plinom, a osnovni cilj daljnjih poslovnih aktivnosti biti će jačanje naše pozicije, uz navedeno i iskorakom u druge energetske projekte.
 
Među prvima ste koji su nakon početka liberalizacije tržišta iskoračili iz svog opskrbnog područja. Možete li ilustrirati kako vam je rasla opskrba i prihodi, te kakvi su vam planovi za dalje.
– Slobodno možemo reći da smo bili pionir u liberizalizaciji tržišta, da smo među prvima 2011. godine prepoznali trenutak da su se i na hrvatskom tržištu stvorili stvarni uvjeti otvorenog tržišta, jer znamo da je to skoro do kraja 2011. godine bilo takoreći samo slovo zakona. Dalje smo sami stvarali mogućnosti i preduvjete za sudjelovanje na tržištu u okviru postojeće zakonske i podzakonske regulative, posebice s aspekta nabave prirodnog plina kako bi bili što konkurentniji. Uz to što smo opskrbljivač plinom, voditelj smo bilančne skupine, uvoznik plina iz Europske unije, a sve u smjeru jačanja konkurentnosti s nabavne strane. Danas smo prisutni gotovo na svim distributivnim područjima, opskrbljujemo preko 750 obračunskih mjernih mjesta krajnjih kupaca van našeg koncesijskog područja. Široka je paleta naših kupaca u cijeloj Republici Hrvatskoj, od tvrtki, poduzetnika, OPG-a, bolnica, domova zdravlja, fakulteta, škola, vrtića, policijskih uprava, ureda, …. Naravno da ovakvi rezultati u opskrbi ne bi bili mogući bez tima ljudi koji su se bili spremni suočiti sa svim izazovima koji donosi prijelazno razdoblje u plinskom biznisu, od stanja u kojem je svaki opskrbljivač imao “monopol” na svom distribucijskom području do potpune liberalizacije tržišta koja nas još očekuje, deregulacijom opskrbe u pogledu kućanstva. Činjenica je da smo započeli postupcima javne nabave, no sada veliku ulogu ima direktno pregovaranje s krajnjim kupcima, poduzetnicima koji nisu obveznici javne nabave, tako da nam je u svakom pogledu usredotočenost na krajnjeg kupca jedan od temelja za daljnji rast opskrbe, a time i prihoda. Ovakav pristup na tržištu doveo nas je do toga da smo 2014. godine izvan našeg distributivnog područja ostvarili veće količine prodanog plina nego u Međimurju.
 
• U što ćete ove godine ulagati?
– Međimurje-plin kao koncesionar na području Međimurske županije, sukladno sklopljenom Ugovoru o koncesiji, svake godine ima obavezu određenog financijskog ulaganja u izgradnju novih dijelova distribucijskog sustava, te rekonstrukciju postojećeg sustava, te će se dio investicija i ove godine odnositi na izgradnju i rekonstrukciju. Poboljšanje i modernizacija distribucije plina u okviru materijalnih ulaganja, cilj nam je kao što nam je i obveza, pa ćemo sukladno odobrenim planovima i na tome raditi. Isto tako, obzirom na neizvjesnost koju nam donosi tržište, a u cilju zadržavanja kontinuiteta dobrih poslovnih rezultata te disperzije rizika koje nam donosi budućnost, određena promišljanja idu i u nove oblike ulaganja u energetskom sektoru.
 
• Imate li u planu širenje svoje energetske djelatnosti?
– Pratimo situaciju u našem energetskom sektoru i osim razmišljanja o iskoraku u obnovljive izvore, svjesni smo neophodnosti u procesu okrupnjavanja distributera, te u tom pogledu razmišljamo o jačanju pozicije kao distributera širenjem na drugo distributivno područje.
 
Nedavno su donesene nove tarife za distribuciju i opskrbu plinom, a smanjila se i dobavna cijena plina. Kako to utječe na vaše poslovanje?
– Povećanje tarifa za distribuciju posljedično je rezultat pada potrošnje plina u 2013., a pogotovo u 2014. godini. Na nekim distributivnim područjima pad potrošnje plina iznosio je i 20% u odnosu na količine plina koje su distributeri realno očekivali i planirali. Stoga smatramo da je povećanje tarifa dobro došlo jer ide u prilog distributerima i njihovim nastojanjima da posluju pozitivno i izvršavaju sve svoje obaveze u okviru distribucije plina, što podrazumijeva i određeno investiranje u rekonstrukcije i izgradnju, te održavanje distributivnih sustava. Međutim, moramo biti oprezni, jer svako povećanje cijena u ovim trenucima može imati za posljedicu daljnji pad potrošnje. Uz to, u kategoriji poduzetništva veće distributivne naknade imaju direktan utjecaj na konkurentnost u opskrbi.
 
• Kakva iskustava imate na otvorenom tržištu te s kakvim izazovima se susrećete kad su u pitanju javni natječaji, naplata energija uravnoteženja i drugo?
– Otvaranje tržišta zahtijevalo je promjenu procesa rada u odnosu na prijašnje stanje, tako da smo i kao distributer i kao opskrbljivač plinom, stručno pomagali u provođenju promjena kod ostalih distributera. Na sve smo gledali kao na izazov, svjesni činjenice neophodnosti naše strategije bavljenja opskrbom plinom ako želimo opstati na tržištu i pripremiti se na sve veću konkurenciju na otvorenom tržištu. U tom razdoblju mijenjala se i zakonska i podzakonska regulativna, što je bilo nužno u smjeru veće liberalizacije tržišta, tako da smo svojim aktivnošću, prisutnošću i iskustvom na tržištu i u tome sudjelovali. Što se tiče javnih natječaja, na tom području su povremeno prisutni ponuđači s dampinškim ponudama i cijenama, bez mogućnosti realizacije usluge opskrbe plinom. Energija uravnoteženja je, možemo reći, priča za sebe. Zakonska regulativna na tom području, odnosno pravila o tržištu plina koji definiraju energiju uravnoteženja se kontinuirano mijenjaju u smjeru usklađivanja s europskom regulativnom i smjernicama, što je normalan slijed. Išlo se ka dnevnom uravnoteženju plinskog sustava, no činjenica je da preduvjeti za to na našem plinskom sustavu još nisu stvoreni, te su troškovni rezultati postojećih pravila za voditelje bilančnih skupina, a time i za opskrbljivače plinom, izrazito negativni. Posljednja izmjena pravila na tom području dogodila se sa 1. siječnjem 2015. godine, pa se postavlja pitanje, da li je upravo sredina plinske godine pravi trenutak za primjenu novih pravila, kada su ugovori o nabavi plina već sklopljeni. Rekli bismo, novim je modelom uvedeno određeno količinsko i cjenovno virtualno odstupanje na koje pojedini voditelji bilančnih skupina nemaju utjecaja, a troškovi energije uravnoteženja, bez dozvoljenog odstupanja, su veliki i moraju se platiti. Sve se to u konačnici odražava na poslovanje opskrbljivača plinom jer ni jedan krajnji kupac ne želi i ne može platiti ono što nije stvarno potrošio.
 
• Prošle godine objavljen je podatak da vam građani duguju osam milijuna kuna, a jednako toliko duguje i industrija. Kakva vam je naplata i kako ste prošli u predstečajnim nagodbama?
– Možemo reći da nam je naplata u okvirima postojeće gospodarske i ekonomske situacije koja je u cijelom našem društvu. Svjesni te situacije kontinuirano radimo na naplati dugovanja, no pri tome pokušavamo pronaći način kako problem dugovanja riješiti na partnerski način, a primjena isključenja iz distributivnog sustava tek je krajnja mjera. Što se tiče predstečajnih nagodba, one su nam donijele otpis jednog dijela dugovanja i ukoliko je ta mjera doprinijela spašavanju određenog dijela poduzetnika da prežive, onda je na neki način prihvatljiva, ali bojimo se da i nije tako i da je izazvala i niz novih nepravdi.
 
Što bi prema vašem mišljenju trebalo mijenjati u plinskoj regulativi?
– Prije svega, svjesni smo činjenice da se nalazimo u određenom tranzicijskom razdoblju i u plinskoj regulativi koja se zadnjih nekoliko godina intenzivno mijenjala kao posljedica usklađenja s europskom regulativom. Treba dati šansu i vremena da to bude učinjeno na najbolji način za sve nas koji smo dio plinskog biznisa, ali da u tom razdoblju prilagođavanja i usklađivanja možebitne nove troškove svedemo na najmanju moguću mjeru, upravo zbog konkurentnosti plina kao energenta. Plinska regulativa do sada je bila, možemo reći, savršeno posložena za otvoreno i slobodno tržište, s time da bi se svi sudionici na tržištu trebali voditi poslovno fer tržišnom utakmicom i na jednakopravan način nastupati na tržištu.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Povezane objave

Odluka koja ništa ne će promijeniti

HF

Kada god se svjetovni duh uvuče u Crkvu, ona gubi evanđeosku snagu koja preobražava

hrvatski-fokus

Polimeri su materijal XXI. stoljeća

HF

Hrvatsku je uz ustaštvo prikovala Srbija

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više