Razina ambicije ispod očekivane, rizik usklađena deficita
U dokumentu Europske komisije KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU, ODBORU REGIJA I EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI – Godišnji pregled rasta 2015., od 26. 11. 2014. godine, Komisija preporučuje tri osnovna stupa gospodarske i socijalne politike EU-a u 2015.:
– Koordinirano poticanje ulaganja;
2. Ponovno zauzimanje za strukturne reforme: one su ključne kako bi države mogle izaći iz duga te kako bi se potaknulo veće zapošljavanje i otvaranje boljih radnih mjesta.
3. Primjena fiskalne odgovornosti.
Konstatira se da usprkos znatnom napretku u fiskalnoj konsolidaciji, države članice još uvijek trebaju osigurati dugoročni nadzor nad visinom deficita i duga. U očekivanju oštrijih mjera u postupku otklanjanja prekomjernih makrogospodarskih neravnoteža što ih provodi Vijeće Europe, mjera koje zahtjevaju odlučne mjere politika i pokretanje postupka (zadnja skupina VI.) u slučaju prekomjernih neravnoteža, Hrvatska je u skupini V država prekomjerne neravnoteže koje zahtijevaju odlučne mjere politika i posebno praćenje. U zadnjem dokumentu Europske komisije pod nazivom Preporuka za Preporuku vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2015. i dostavljanju mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2015. od 13. 5. 2015. godine, iznose se ocijene o gospodarskoj politici i preporuke koje treba poduzeti Hrvatska za otklanjenje tih neravnoteža.
U uvodnom se dijelu toga dokumenta po točkom (7) navodi se, da su u ožujku 2015., nakon što je objavljeno izvješće za Hrvatsku, da su hrvatska državna tijela stupila u dijalog sa službama Komisije o reformama koje su najpotrebnije za rješavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. U dokumentu se dalje navodi da su državna tijela pristupila dijalogu konstruktivno i najavila niz važnih mjera. Te mjere uključuju i slijedeće korake koje će Hrvatska poduzeti, a to su:
1. smanjenje parafiskalnih nameta tijekom 2016. i 2017.,
2. racionalizaciju sustava državnih agencija i područnih jedinica središnjih tijela državne uprave,
3. poticanje jedinica lokalne samouprave na dobrovoljno spajanje,
4. smanjenje pravne nesigurnosti i jačanje Državnog ureda za reviziju.
Zatim u dokumentu slijedi zaključak (točka (7), da je Hrvatska detaljnije predstavila planove za reforme u nekoliko drugih područja, među ostalim u smanjenju administrativnog opterećenja i poboljšanju upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu. „Razina ambicije, međutim, ispod je očekivane u mnogim područjima, osobito u pogledu postroživanja propisa o prijevremenom umirovljenju te objavi i provedbi nalaza revizije rashoda,što je djelomično kompenzirano predstavljanjem određenih dodatnih mjera“ zaključak je iznesen u točki (7) Preporuke.
U točki (8) Preporuke navodi se da je Hrvatska trenutačno obuhvaćena korektivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu, te da u Programu konvergencije 2015. vlada planira smanjiti prekomjerni deficit do 2017., što nije u skladu s rokom do 2016 kako je preporučilo Vijeće (3 %), jer Vlada planira postupno smanjiti ukupni deficit na 5,0 % BDP-a u 2015., 3,9 % u 2016. te na 2,7 %. BDP-a u 2017. Prema Vladinom Programu konvergencije očekuje se da će udio državnog duga u BDP-u dosegnuti 92,5 % u 2017., a zatim se uglavnom stabilizirati na 92,4 % BDP-a u 2018.
U točki (8) Preporuke se nadalje ocijenjuje, da prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2015., ne očekuje se pravodobno i održivo smanjenje prekomjernog deficita do 2016. te da sudeći prema količini poduzetih diskrecijskih mjera, fiskalni je napor tijekom 2014. bio u skladu s preporukom Vijeća i to unatoč prognoziranom manjku za 2015. vrijedi i u kumulativnom smislu za 2014. i 2015. Kao zaključak točke (8) navodi se, na temelju ocjene Programa konvergencije i uzimajući u obzir Komisijinu proljetnu prognozu 2015., Vijeće smatra da postoji rizik od toga da Hrvatska ne će biti usklađena s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
U Preporuci se naglašava, da u zdravstvenom sektoru fiskalni rizik i dalje čine periodični zaostaci u plaćanjima,što znači da se time povećava deficit, te da su pokrenute mjere za racionalizaciju u financiranju bolnica. Hrvatskoj se u razdoblju 2015.- 2016. godine preporučuju da poduzme sljedeće mjere:
1. Osigurati održivo smanjenje prekomjernog deficita do 2016. Kontrola nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini, osobito uspostavom mehanizma za sankcioniranje subjekata koji ne poštuju proračunska ograničenja.
2. Donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti te jačati sposobnosti i ulogu Državnog ureda za reviziju.
Zakon o fiskalnoj odgovornosti donesen je u prosincu 2010. godine, a mijenjan je u veljači 2014. godine.Promijenjena je odredba članka 5. toga zakona koja je određivala da će se ukupni rashodi općeg proračuna izraženi udjelom u procijenjenom bruto domaćem proizvodu godišnje smanjivati za najmanje 1 postotni bod. Sada se naglašava da se donese zakon o fiskalnoj odgovornosti.
3. Destimulirati prijevremeno umirovljenje povećanjem umanjenja za prijevremene mirovine.
4. Rješavati fiskalne rizike u zdravstvenom sektoru.
U Preporuci se iznose još neke mjere koje Hrvatska mora pokrenuti, kao na primjer, u sektoru javnih poduzeća, osobito u pogledu imenovanja na upravne funkcije i druge mjere. Pokazatelji, koji se odnose na ulaganja u investicije poslovnih subjekata, upućuju na zaključak da poslovni subjekti znatno ne povećavaju investicije koje bi doprinosile rastu BDP-a. Prema nedavno objavljenim podatcima FINE o poslovanju poduzetnika u 2014. godini, razina godišnjih ulaganja u novu dugotrajnu imovinu ne prelazi od 2011. do 2014. godine, godišnja ulaganja od oko tridesetak milijardi kuna. Investicije u novu dugotrajnu imovinu u 2011. i 2012. godini iznosile su oko 33 mlrd kuna, da bi se u 2013. godini ta svota povećala na oko 37 mlrd. kuna i u 2014. godini smanjila na na oko 35 mlrd. kuna.
Ovih se dana, konac svibnja 2015. godine, očekuje objava Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP u prvom tromjesečju 2015. godine. Očekuje se i dalje skromni rast u prvom tromjesečju, kao i u četvrtom tromjesečju 2014., što bi moglo značiti izlazak iz krize, dakle izdizanje barem iznad nulte stope odnosno minusa. Da bi se uopće moglo govoriti o vraćanju kamata i mogućem utjecaju na smanjenje javnog duga,trebaju se ostvariti stope rasta dugoročno od preko 2,5 do 3 i više postotaka, što bi se moglo odraziti i na povećani standard stanovništva.
Hrvatski javni dug iznosi gotovo 100 % BDP-a, pa se, kako se i u Preporuci navodi, na svim razinama treba stati na kraj neracionalnom trošenju proračunskog novca. Često organiziranje raznih prekooceanskih i drugih putovanja bez ikakvih donesenih mjerljivih rezultata osoba odgovornih za vođenje gospodarske politike, financiranje raznih „nezavisnih“ civilnih udruga proračunskim novcem, pa i trošenje proračunskog novca za organiziranje raznih prigodnih proslava i obljetnica, sve je to dio politike koju treba preispitati. To naravno čini samo dio ukupne makrogospodarske politike za otklanjanje neravnoteža. O strukturnim reformama i poticanju rasta da i ne govorimo.
Na koncu, u dokumentu EU-a Europska politika za 2015, 2016. navodi se da će Ministri država članica EU-a raspravljati o Preporukama, koje smo iznijeli u ovom kratkom sažetku, po državama članicama u lipnju prije nego što ih 25. i 26. lipnja podrže čelnici država i vlada EU-a. Preporuke će se formalno donijeti u srpnju. Tada provedba preporuka ovisi o državama članicama, koje ih uključuju u svoje nacionalne politike i proračunske planove za 2015./2016.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više