Hrvatski Fokus
Znanost

Obrazovni sustav je značajan generator gospodarskog rasta i razvoja

Uvođenjem nultog razreda za sve učenike od šeste godine života čini se šteta nadarenom dijelu učeničke populacije

 
 
Rasprava na Konferenciji o naobrazbi u organizaciji Akademske zajednice 'Ante Starčević' i zaklade 'Konrad Adenauer Stiftung' održane u Nadbiskupskom pastoralnom institutu 12. svibnja 2015. Osvrnut ću se na tri izlaganja uz odgovarajuća pitanja. Prvo, ono što je govorio gospodin akademik Vladimir Paar, o kurikularnoj reformi. Rekao bih ovako: u kontekstu kurikularnog pristupa obrazovanju preveliki zahtjevi na ishode učenja tj. prejako birokratiziranje ubija svaku kreativnost u nastavnom procesu, svaku kreativnost kod nastavnika, ali što je najvažnije i kod učenika, a tiče se sticanja znanja na problemski i kreativan način.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/05/normal_1300845488.jpg
Vladimir Paar
 
Nadalje, prof. Paar je spomenuo i uvođenje nultog razreda u kontekstu uvođenja devetogodišnje obvezne osnovne škole. Prvo, obvezna i osnovna škola nisu sinonimi. Drugo, uvođenjem nultog razreda za sve učenike od šeste godine života čini se šteta nadarenom dijelu učeničke populacije koji je ionako u školu kretao s navršenih šest godina, pa im se uvođenjem nultog razreda nepotrebno produžava obvezno osnovno obrazovanje za godinu dana. Sve priče o velikim sveobuhvatim školskim reformama i navođenje usporedbi s školskim sustavima drugih zemalja s argumentima koji su formalne a ne sadržajne naravi, samo su pokriće za nečinjenje, nesposobnost i neznanje.
 
Nadalje, u uvodnom tekstu poziva za konferenciju stoji rečenica: ''Obrazovni sustav je značajan generator gospodarskog rasta i razvoja'', dakle, i poduzetništva razvojnog tipa, a ne trgovačkog i reproduktivnog. Zbog toga je vrlo čudno da se u današnjim izlaganjima ništa sadržajno nije čulo na tu temu. Gotovo da ne mogu vjerovati da nitko, pa ni predsjednik Odbora za školstvo HDZ-a, nije ni jednom rječju spomenuo rezultate OECD-ovog PISA istraživanja. Da nije to istraživanje provedeno u našim školama u tri navrata 2006., 2009. i 2012. godine živjeli bismo u uvjerenju kako je naš obrazovni sustav dobar, a trenutno loši rezultati iz matematike i prirodoslovlja na državnoj maturi tek trenutna boljka. Kako je PISA istraživanje nedvojbeno pokazalo da je znanje naših petnaestgodišnjaka iz matematike i prirodoslovlja daleko ispod svjetskog prosjeka, u rangu Cipra i Kazahstana, onda ne čudi da smo po inovativnosti, po konkurentnosti gospodarstva na zadnjem mjestu u Europi. Uvođenje repetitorija za brucoše na FER-u prošle godine iz matematike i fizike, prvi put u njegovoj povijesti, samo je jedna od logičnih posljedica realnog stanja u sustavu osnovnog i srednješkolskog obrazovanja.
http://landesvertretung-niedersachsen.kontor4.de/uploads/microsite/2012/08/063-uni-oldenburg/News_MWK-Staatssekretaer_Dr_Josef_Lange_bei_seinem_Grusswort.jpg
Josef Lange
 
Tri su velike naslijeđene boljke našeg obrazovnog sustava iz socijalizma. Prva je ''uravnilovka'' u našim školama. Još uvijek je živa krilatica: ''radio ne radio svira ti radio''. Kao posljedicu imamo izostanak ozbiljnih kriterija, a onda i hiperinflaciju odlikaša bez odgovarajućeg znanja. Drugo su nastavni programi pretrpani nepotrebnom faktografijom, a treće je tradicija provođenja nezanimljive nastave koja nije problemski zasnovana, škole nisu opremljene nastavnim sredstvima i pomagalima u svrhu prakticiranja zorne nastave, a kod učenika prevladava 'bubetanje' bez razumijevanja. Dr. Josef Lange je danas istaknuo da je svrha provođenja problemski zasnovane nastave upravo sposobnost kasnijeg rješavanja problema. Spomenuo je također i našu 'tradiciju' fakulteta koji su pravne osobe, rekao bih naših 'samoupravnih feuda' naslijeđenih iz socijalizma, a što onemogućava normalno funkcioniranje sveučilišta.
 
Da zaključim, naš obrazovni sustav proizvodi kadrove za Hrvatski zavod za zapošljavanje, a ne za tehnološki razvoj gospodarstva. Samo VS spreme ima na Zavodu za zapošljavanje oko 40.000. Zadnji je čas da se nešto kvalitetno poduzme u našem obrazovnom sustavu kako bi se kakvi takvi rezultati vidjeli barem za petnaest godina. Prethodnih petnaest godina smo profućkali, a ponavljanje povijesti je moguće, ali tada puno više košta.
 

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

Povezane objave

Vrhunski kadrovi potrebni i za proizvodnju

HF

More sve toplije, koralji nestaju

HF

Gdje je početak odnosno kraj svemira?

HF

Cijena potpore kurikulnoj reformi

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više