Korporacija 'Monsanto' predstavlja golemu prijetnju za budućnost našeg planeta
U subotu 23. svibnja 2015. održan je masovni, globalni prosvjed protiv biotehnološke i kemijske korporacije 'Monsanto': u 38 država diljem svijeta i 428 gradova ljudi su protestirali protiv genetski modificiranih organizama i kemijskih tvari, od kojih su najpoznatiji glifozat i „Agent Orange.“ Ljudi su protestirali u velegradovima poput New Yorka, Londona, Berlina i Pariza, protestirali su diljem Južne Amerike, Azije i Indije protiv 'Monsanta' iz više razloga: Monsanto je korporacija čiji model poslovanja se temelji na trovanju ljudi diljem svijeta, uništenju agro-ekosustava i ekosustava, monopolizaciji u proizvodnji i opskrbi sjemenskim materijalom kao i angažiranjem vojno osposobljenih ljudi i ubojica koji kao likovi iz nekog trilera napadaju svakoga tko se suprotstavi monsantovom načinu poslovanja i stvaranju profita.
Prosvjednici diljem svijeta zauzeli su ulice velikih gradova zahtijevajući označavanje svih prehrambenih proizvoda koji sadrže GMO te zabranu herbicida glifozata („Roundup“) kojeg su nedavno Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IARC) označili kao kemijsku tvar koja „vjerojato uzrokuje karcinom“. Međutim, vodeći svjetski mediji ('mainstream' mediji) odbili su pratiti i izvještavati javnost o ovom globalnom maršu protiv 'Monsanta' jer ne žele prikazati i priznati da svijest ljudi o štetnosti GMO-a i glifozata sve više raste te da su ljudi sve više svijesni kako korporacija 'Monsanto' predstavlja golemu prijetnju za budućnost našeg planeta. Nažalost, jedan od uglednih i cijenjenih časopisa „National Geographic“ sada je postao „produžena ruka“ Monsanta jednako kao i drugi poznati mediji (npr. Washington Post). Činjenica je da samo neovisni mediji progovaraju o istini kada je u pitanju korporacija Monsanto, GMO i glifozat.
Herbicid glifozat (ili glifosat) sada je konačno označen kao vjerojatna karcinogena tvar, dok znanstvenici diljem svijeta dokazuju da je upravo ovaj herbicid glavni krivac za drastično povećanje oboljelih od karcinoma te pojavu tumora kod životinja što je dokazao i francuski znanstvenik dr. Seralini. Dr. Stephanie Seneff, znanstvenica s najpoznatijeg svjetskog znanstvenog instituta MIT (Massachusetts Institute of Technology) upozorava da je glifozat povezan s drastičnim porastom AUTIZMA kod djece: „Suočavamo se s epidemijom autizma koja bi mogla rezultirati da u sljedećih deset godina 50% sve djece bude autistično.“ Dr. Seneff je početkom siječnja 2015. u Grotonu, Massachusetts, održala tzv. panel prezentaciju u kojoj je posebno izdvojila štetno djelovanje monsantovog herbicida glifozata (poznatijeg na tržištu kao „Roundup“) kojeg smatra glavnim uzročnikom eskalirajućeg broja autistične djece te drugih neuroloških poremećaja.
Herbicid „Roundup“ imao je ograničenu primjenu kada se pojavio 1970-ih godina prošlog stoljeća – tada se koristio samo u svrhu suzbijanja korova budući da UBIJA biljke. Međutim, sada se glifozat redovno koristi u poljoprivrednoj proizvodnji na usjevima, a pojava genetski modificiranih kultura otpornih na glifozat (npr. kukuruz, soja i dr.) dramatično je povećala primjenu ovog herbicida u poljoprivredi. Tako se pšenica danas diljem svijeta u pravilu tretira glifozatom neposredno prije žetve – stoga 'kruh naš svagdanji' je postao siguran izvor rezidua ove toksične kemijske tvari koja sigurno truje naš organizam. Joel Ransom, agronom državnog sveučilišta u Sjevernoj Dakoti (North Dakota State University) izvjestio je u veljači američko Vijeće za kvalitetu pšenice da su u testiranim uzorcima pšeničnog brašna iz SAD-a i Kanade pronađene rezidue glifozata. Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) potvrdila je za Reuters da će prehrambene proizvode vjerojatno početi testirati na rezidue glifozata radi zabrinutosti potrošača o mogućoj štetnosti glifozata na ljudsko zdravlje. Slična najava stigla je i iz „Health Canada.“ Nadalje, brojni prehrambeni proizvodi koji sadrže kukuruzni sirup, uključujući i bezalkoholna pića, također su izvor rezidua toksičnog glifozata.
Sjedište IARC-a
Naravno, rezidue glifozata ne nalazimo samo u svježoj hrani, već i u brojnim proizvodima prehrambene industrije kao što su: keksi, čips, kruh i peciva, žitarice za doručak, lazanje, pizza, te brojni drugi proizvodi koji sadrže pšenicu, kukuruz ili soju ili pak njihove prerađevine. Rezidue glifozata dokazane su i u mlijeku i mesu životinja itd. Dr. Seneff također je provela znanstvene studije te dokazala da glifozat posebno negativno i štetno djeluje na dobre, korisne bakterije u našem gastrointestinalnom sustavu, točnije u crijevu, te uzrokuje zabrinjavajući nedostatak esencijalnih aminokiselina. Naime, glifozat vrlo štetno djeluje na tzv. šikimi ciklus. 'Monsanto' tvrdi kako je glifozat siguran za čovjeka jer ljudi nemaju šikimi ciklus. To je točno. Međutim, bakterije kao i dobre crijevne bakterije imaju šikimi ciklus. Stoga glifozat kao toksična kemijska tvar utječe na biokemiju bakterija u humanom gastrointestinalnom sustavu s vrlo ozbiljnim posljedicama. Trenutno se najviše istražuje VEZA između funkcije dobrih crijevnih bakterija s neurološkim funkcijama, odnosno povezanost ozbiljno oštećene funkcije dobrih crijevnih bakterija s neurološkim promjenama i poremećajima. (Za više informacija o šikimi ciklusu i značaju dobrih crijevnih bakterija za naše zdravlje, molim vidjeti tekst pod naslovom: „Glifozat razara probavni sustav“ objavljen na portalu HF-a 19. 7. 2013.).
Prema brojnim znanstvenim istraživanjima glifozat doprinosi znatnom smanjenju esencijalnih aminokiselina u organizmu, u prvo redu to se odnosi na tirozin, triptofan i fenilalanin, što dalje doprinosi pojavi i daljnjem razvoju pretilosti, depresije, autizma, upalne bolesti crijeva, te Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Stopa autizma 1970-ih godina bila je niska – jedno autistično dijete na 2000, a sada se ta stopa drastično povećala pa je jedno dijete od njih 68 autistično. S druge pak strane, Alzheimerova bolest postala je kod starije populacije gotovo uobičajena. Dr. Seneff upozorava da ovako visoka stopa autizma i Alzheimerove bolesti predstavlja golemi rizik za ljudsku vrstu. No, postoje i oni koji su otišli još dalje pa tvrde da se radi o 'projektu.' Tako dr. Rima Laibow smatra da iza ovakve raširene i masovne primjene glifozata postoji namjera negativnog djelovanja na sivu moždanu tvar te vjeruje da također postoji namjera stvaranja jedne određene klase autističnih individua koji će biti sposobni samo za obavljanje određenih vrsta poslova.
Prije nešto više od tri godine, tj. početkom travnja 2012. časopis za Neurotoksikologiju i teratologiju potvrdio je povezanost aktivnog sastojka u herbicidu „Roundup“ a to je glifozat, s neurodegenerativnim promjenama kao što su Parkinsonova bolest i parkinsonizam. Glifozat je potvrđen kao jedan od glavnih faktora u nastanku i razvoju Parkinsonove bolesti.
Stephanie Seneff
Herbicid „Roundup“ postao je ubikvitaran kontaminant, tj. nalazimo ga u zraku koji udišemo, u kiši, pitkoj vodi, podzemnim vodama i u našoj svakodnevnoj hrani. Stoga je gotovo nemoguće danas izbjeći kontakt s ovom toksičnom tvari. Iako je „Monsanto“ tvrdio (i još tvrdi) da je glifozat jednako siguran kao i kuhinjska sol, sve je više znanstvenih dokaza da je on štetan za ljudsko zdravlje kao i za zdravlje životinja i okoliša, sve je više dokaza da je toksičan za humanu DNK. Tome u prilog govore i znanstvene studije provedene kod radnika u kemijskoj industriji koji rade u pogonu za proizvodnju glifozata. Postoji ne mali broj znanstvenih studija koje dokazuju povezanost kroničnog, profesionalnog kontakta s glifozatom i razvojem parkinsonizma.
Provedene su studije i na životinjama gdje je dokazano da glifozat uzrokuje neurodegeneraciju kod crva oblića (nematoda) te oštećenje mozga kod štakora i to u području tzv. crne substance (lat. substantio nigra) u kojoj se nalazi najveća koncentracija stanica koje proizvode dopamin, a to je upravo primarno mjesto neurološkog oštećenja kod Parkinsonove bolesti. Kada su IARC i WHO objavili da je herbicid glifozat uvršten u skupinu vjerojatnih karcinogenih tvari, ministri zaštite potrošača svih njemačkih država odmah su reagirali i svi su bili ujedinjeni u zahtjevu da federalna Vlada Njemačke zabrani glifozat, te su isti zahtjev uputili i Europskoj uniji, koja je svojevremeno odobrila glifozat ali njegova licenca ističe krajem 2015. Na žalost, u Hrvatskoj je svaka reakcija izostala.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više