Hrvatski Fokus
Religija

Metodološki i sadržajni aspekti teologije

Predstavljena knjiga fra Anđelka Domazeta »Kršćanska objava: Fundamentalno-teološka studija«

 
 
Prof. dr. sc. fra Anđelko Domazet, profesor na KBF-u Sveučilišta u Splitu objavio je knjigu „Kršćanska objava. Fundamentalno-teološka studija“ u izdanju 'Službe Božje'. Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić, prof. dr. sc. Željko Tanjić, prof. dr. sc. Dušan Moro i dr. sc. Tomislav Kovač.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/06/151.jpg
O sadržaju knjige, koja je napisana na 300 stranica, piše autor u Predgovoru. „Ovoj su knjizi polazište moja predavanja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Uvidjevši da nedostaje na hrvatskom jeziku teoloških tekstova koji se izričito i sustavno bave problematikom kršćanske objave, odlučio sam u ovoj studiji produbiti metodološke i sadržajne aspekte teologije objave uzimajući u obzir recentnu teološku refleksiju.
 
Cjelina je knjige koncipirana više propedeutički nego sustavno, svjesno je mnogo toga tek nagoviješteno, tako da ova studija ne može biti više od svojevrsnog uvoda u teološki traktat o kršćanskoj objavi. Nadam se da će čitatelji u ovoj knjizi prepoznati i neka svoja pitanja te naći poticaje za daljnje samostalno istraživanje i spoznavanje. Dok od srca zahvaljujem recenzentima knjige na njihovim savjetima i sugestijama, želim da ova fundamentalno-teološka studija o kršćanskoj objavi bude od znanstvene i duhovne koristi studentima teologije, svećenicima i vjernicima laicima.“
 
U prvom dijelu knjige, Temeljno bogoslovlje kao teologija objave, nastoji se kroz četiri poglavlja definirati pojam i zadaća teologije od antike preko srednjeg vijeka pa do današnjih dana, zatim opisati povijesni nastanak, razvoj i ciljeve temeljnog bogoslovlja kao teološke discipline, te posebno istaknuti značenje „objave“ kao temeljne kategorije kršćanskog samorazumijevanja. S tim u svezi razmatraju se neke srodne i nezaobilazne teme za temeljno bogoslovlje kao što su odnos vjere i razuma, teologije i filozofije, istine i uma. U drugom se dijelu, Božji tragovi: biblijsko svjedočanstvo objave, također kroz četiri poglavlja osvjetljuju temeljne odrednice i značajke Božje objave u Svetom pismu, počevši od Starog zavjeta pa sve do radikalne novosti božanske objave očitovane u povijesnoj osobi Isusa Krista, koja svoj vrhunac dostiže u pashalnom otajstvu križa, smrti i uskrsnuća Kristova.
 
Treći i glavni dio knjige, Sustavno-teološko razmišljanje o jedinstvenosti i specifičnosti kršćanske objave, kroz sedam poglavlja daje uvid u razumijevanje Božje objave u kršćanskoj teologiji i nauku Crkve. Najprije se donosi povijesni pregled teološkog i doktrinarnog shvaćanja kršćanske objave: od patrističkog doba i srednjeg vijeka, preko tridentskog razdoblja i prosvjetiteljstva, sve do koncilske obnove, u kojemu je moguće razabrati epifanijsko, teoretsko-instruktivno i komunikacijsko shvaćanje objave. Zatim se jasno ističe promjena paradigme koju je Drugi vatikanski koncil donio u razumijevanju objave, analizirajući prvo poglavlje dogmatske konstitucije o božanskoj objavi Dei Verbum. U tom kontekstu izdvajaju se bitne odrednice koncilskog shvaćanja objave kao što su relacijsko, povijesno, sakramentalno i osobno poimanje kršćanske objave. U ovom trećem dijelu također se obrađuju neke nezaobilazne teme vezane uz teologiju objave poput ontološkoga, epistemološkog i teološkog statuta objave, teoloških modela posredovanja istine objave (na temelju trojice relevantnih teologa: Karla Rahnera, Hansa Ursa von Balthasara i Johanna Baptista Metza), zatim odnosa Kristove objave, religijskog pluralizma i međureligijskog dijaloga, pitanja Božjeg djelovanja u svijetu, uključujući odnos prirodnih znanosti i nadnaravnosti Božjih čina, te naposljetku odnosa objave i ljudskog iskustva, to jest pokazivanja smisla Božje objave za čovjeka, međuljudske odnose i shvaćanje svijeta i povijesti.
 
U obrađivanju ovih brojnih, raznolikih i zahtjevnih tema, autor je nastojao povezati teologiju objave s konkretnom egzistencijom današnjeg čovjeka suočena s mnoštvom novih pitanja i izazova, poglavito onih koji dolaze iz suvremenih znanstvenih spoznaja (dinamičko-evolutivne vizije stvarnosti) i pluralističkih svjetonazora.
 

Nives Matijević

Povezani članci

Svjedočanstvo vjere na 65-oricu ubijenih

HF

Dvostruki moral tzv. liberala

HF

Naočale

HF

Je li potres (u Italiji) Božja kazna?

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...