Ugrožene masline i maslinarstvo na području Sredozemlja?

Do listopada 2013. nikada nije utvrđena prisutnost bakterije Xylella fastidiosa u Europi

Sredinom listopada 2013. u Italiji je prvi puta otkrivena i potvrđena infekcija stabala maslina s visoko patogenom bakterijom Xylella fastidiosa kada je primjećeno BRZO PROPADANJE biljke odn. stabla masline, lat. Olea europea. 

Europska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja (European and Mediterranean Plant Protection Organization) odmah je obaviještena o ovom nalazu. Istraga je pokazala da su sva stabla maslina s jasno izraženim simptomima propadanja zapravo bila zahvaćena infekcijom koja je istodobno bila uzrokovana s više različitih patogenih mikroorganizama: bakterijom Xylella fastidiosa, te nekoliko vrsta gljivica koje pripadaju rodovima Phaeoacremonium i Phaemoniella, te kukac poznat u Hrvatskoj pod nazivom granotoč (lat. Zeuzera pyrina; vrsta moljca). Do listopada 2013. NIKADA NIJE UTVRĐENA PRISUTNOST BAKTERIJE XYLELLA FASTIDIOSA U EUROPI. No, potrebno je napomenuti da je 1996. objavljen nalaz ove bakterije na vinovoj lozi na Kosovu što iz nekog razloga nikada nije potvrđeno. Bakterija Xylella fastidiosa je s taksonomskog gledišta zapravo složena vrsta bakterije, a nekoliko provedenih istraživanja otkrilo je da postoje različiti sojevi ove bakterije na različitim vrstama biljaka koje su ujedno i domaćini bakterije, pa se svrstavaju u podvrste, npr. Xylella fastidiosa ssp. fastidiosa, X. fastidiosa ssp.multiplex, X. fastidiosa ssp. pauca, X. fastidiosa ssp. sandyi. No, i ovo je još pod upitnikom, nema stručnog konsenzusa i znanstvenici još uvijek istražuju…

Bakterija X. fastidiosa uzrokuje tamnjenje i sušenje listova, izostanak ploda, te sušenje grana i cijelog stabla – a posljedica je uginuće cijele biljke, tj. stabla. Naime, bakterija Xylella fastidiosa se razvija isključivo u ksilemu biljke. Ksilem čine traheje i traheide kojima se voda iz korijena prijenosi u druge dijelove biljke. Bakterija koja se umnaža u ksilemu može uzrokovati začepljenje traheja i tako onemogućiti prijenos vode u stablu. No, to može učiniti i sama biljka u svrhu obrane od patogenog „uljeza.“ Ova fitopatogena bakterija uvezena je u Europsku uniju uvozom sadnica i sadnog materijala te drugih biljaka iz Kostarike. Potrebno je svakako naglasiti da bakteriju X. fastidiosa prenose različite brojne vrste kukaca koji imaju ulogu vektora, a glavni vektori su brojne vrste kukaca iz porodice Cicadellidae (cikade) i Cercopidae. Općenito se smatra da svi kukci koji se hrane sisanjem tekućine iz ksilema biljke mogu biti vektori za prijenos ove fitopatogene bakterije. U Italiji, u regiji Apulija, kao vektor, tj. prijenosnik bakterije X. fastidiosa potvrđen je do sada samo jedan kukac, tzv. pjenuša (lat. Philaneus spumarius).  

Bakterija Xylella fastidiosa prema poznatim podatcima može uzrokovati infekciju kod više od 100 različitih biljnih vrsta. Posve je sigurno da ova bakterija uzrokuje ozbiljno oboljenje kod nekoliko gospodarski važnih kultura: tzv. Pierceovu bolest kod vinove loze, zatim oboljenje agruma/citrusa (tzv. kloroza), oboljenje breskve, šljive, trešnje, višnje, crvenog duda/murve, badema, kave, pekan oraha i ukrasne vrste bilja. Infekcija je poznata i kod lucerne (lat. Medigo sativa) te kod različitih vrsta drveća kao što su hrast (Quercus spp.), crveni javor, platana (Platanus occidentalis) itd. Stručnjaci tvrde da brojne vrste divljeg drveća i grmlja mogu biti domaćini bakterije X. fastidiosa bez ikakvih simptoma. Međutim, ono što najviše iznenađuje je činjenica da se u znanstvenoj literaturi iznimno rijetko spominje infekcija stabla masline (Olea europea) bakterijom X. fastidiosa. U južnoj Kaliforniji primijećeno je krajem 2000-ih odumiranje stabala maslina pa su tada započela istraživanja. Dugi niz godina, točnije desetljećima, bakterija Xylella fastidiosa bila je uzročnik bolesti različitih biljnih vrsta u Kanadi i obje Amerike. No, 1994. prvi puta potvrđena je u Aziji na Tajvanu gdje je uzrokovala oboljenje azijske kruške (lat. Pyrus pyrifola), a kasnije je potvrđena i u vinogradima. Kada je u talijanskoj regiji Apulija na poluotoku Salento otkriveno propadanje stabala maslina, Regionalni ured za zaštitu bilja odmah je zatražio i počeo istragu o pojavi ove infekcije u maslinicima. Istraživanje je provedeno u suradnji sa znanstvenicima Sveučilišta u Bariju i 'Nacionalnim vijećem za istraživanja' (Consiglio Nazionalle delle Ricerche).

Tkivo ksilema s bolesnih stabala maslina istraženo je u laboratoriju gdje su provedeni morfološki i molekularni testovi te su otkrivene kolonije gljivica: otkrivena je konstantna prisutnost vrste gljivica iz roda Phaeoacremonium – P. parasitica, P. rubrigenum, P. aleophilum i  P. alvesii, a prema znanstvenoj potvrdi gljivice P. parasiticum i P. alvesii sada su PRVI PUTA OTKRIVENE I POTVRĐENE NA STABLU MASLINA U ITALIJI.

Laboratorijskom analizom potvrđena je infekcija uzrokovana bakterijom X. fastidiosa i kod badema i oleandera koji su bili u blizini zaraženih maslinika. Serološki testovi (DAS-ELISA) također su potvrdili prisutnost bakterije X. fastidiosa. Nadalje, utvrđena je infekcija i kod trešnje i nekoliko vrsta višegodišnjih ukrasnih biljaka. U pokrajini Apulija otkrivena infekcija maslina uzrokovana je bakterijom X. fastidiosa genotip CoDiRO (to je skraćenica talijanskog naziva novog oboljenja maslina: kompleksno sušenje masline, 'Complesso del Disseccamento Rapido dell'Olivo'), a isti soj bakterije ranije je otkriven u Kostariki. Istraga je otkrila da je uzročnik 'ušao' uvozom UKRASNIH DRVA KAVE u Italiju, Francusku, Nizozemsku i Njemačku. Utvrđeno je da soj CoDiRO  pripada podvrsti X. fastidiosa ssp. pauca, koja nije poznata u SAD-u, pa su stručnjaci koji su u Kaliforniji proveli istraživanje zaključili da X. fastidiosa ne uzrokuje oboljenje masline.

Ukrasno drvo kave postalo je popularno u Europi i uzgaja se kao sobna biljka ili u vrtovima. Stoga je u svibnju 2015. Europska unija usvojila nove, strože fitosanitarne mjere kojima se ZABRANJUJE uvoz ukrasnog bilja, najviše ukrasnog drva kave iz Kostarike i Hondurasa u svrhu sprječavanja unosa i daljnjeg širenja bakterije X. fastidiosa. Nažalost, konačna cijena koju plaća Italija i talijanski maslinari je vrlo visoka – šteta u regiji Apulija koja je uzrokovana bakterijom X. fastidiosa procijenjena je na više od 250 milijuna eura! No, cijena je i mnogo, mnogo veća. Naime, u Bruxellesu je u ožujku 2015. (26.-27.03.2015.) održan sastanak Europskog vijeća za zdravlje bilja na kojem su sudjelovali stručnjaci iz svih 28 država članica EU-a. Stručnjaci nisu postigli konsenzus, a svi uzgajivači maslina na talijanskom poluotoku Salento ('peta' talijanske 'čizme'), regija Apulija, pružili su strašan otpor protiv usvojene drastične mjere koja će između ostaloga, uzrokovati i zastrašujuću devastaciju lokalnog krajobraza. Naime, Europska komisija donijela je prema nekima kontroverznu odluku o SJEČI 11 MILIJUNA STABALA MASLINA na površini od oko 8.000 ha u regiji Apulija kako bi se zaustavilo daljnje širenje visoko fitopatogene bakterije Xylella fastidiosa. Sredinom travnja 2015. talijanska Državna uprava za šumarstvo započela je sječu stabala maslina na poluotoku Salento, a okupljeni ljudi vikali su: „UBOJICE! UBOJICE!“ Neka stabla maslina starija su i od 500 godina. A talijanska regija Apulija je jedan od najvećih talijanskih proizvođača maslinovog ulja: čak 40% ukupne talijanske proizvodnje otpada upravo na Apuliju.

Francuska i Španjolska podržale su ovu mjeru jer strahuju za vlastite uzgajivače/proizvođače vinove loze, agruma i maslina. Francuska je već ranije bila zabranila uvoz povrća i drugog bilja iz Italije od straha pojave ove bakterije. Međutim, i u Francuskoj je početkom travnja otkrivena infekcija kod drva kave bakterijom X. fastidiosa i to u Parizu. Francusko Ministarstvo poljoprivrede odmah je naredilo zapljenu svih stabala kave koja su uvezena iz Nizozemske, a ukrasna stabla kave potječu iz Srednje Amerike. Dakako, Europski parlament poziva na znanstvena istraživanja u svrhu otkrivanja više podataka o ovoj „ubojitoj“ bakteriji kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere suzbijanja i daljnjeg širenja bolesti te smanjiti goleme ekonomske štete.

U svibnju (20. 5. 2015.) usvojena je REZOLUCIJA o „Pojavi Xylella fastidiosa kod stabala maslina“ (2015./2652 RSP). Hrvatska europarlamentarka Marijana PETIR također je podržala Rezoluciju o epidemiji uzrokovanoj bakterijom Xylella fastidiosa koja napada stabla maslina – jer to je bolest od koje sada strahuju svi maslinari u Europskoj uniji. Kao što je već naprijed navedeno, Rezoluciju je usvojio Europski parlament na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 20. 5. 2015., a u Rezoluciju su uneseni i prijedlozi Marijane Petir „koji se odnose na nužnost osiguranja lakšeg pristupa informacijama, razmjeni iskustava te izradi sveobuhvatnih smjernica za primjenu preventivnih mjera, mjera suzbijanja i nadzora s jasno naznačenim obuhvatom i trajanjem tih mjera.“

Hrvatski stručnjaci iz Zavoda za zaštitu bilja u suradnji s drugim mjerodavnim institucijama vrše nadzor u hrvatskim maslinicima, a 2014. nisu otkrili prisustvo bakterije X. fastidiosa. Ipak, potrebno je provesti daljnja istraživanja u svrhu otkrivanja same epidemiologije ove bolesti kod maslina te uloge drugih biljnih vrsta kao mogućih domaćina, ulogu potencijalnih vektora-kukaca koji prenose bakteriju kao i osjetljivost različitih sorata maslina na zarazu. Može li netko u Hrvatskoj uopće zamisliti koje posljedice bi bile za maslinarstvo, lokalnu ekonomiju i krajobraz(e) kao i za cjelokupno gospodarstvo kada bi se otkrila i  potvrdila infekcija maslina bakterijom Xylella fastidiosa? A sve ovo je posljedica globalne trgovine i liberalizacije tržišta te uvoza stranih vrsta u europske krajobraze i okoliš gdje oni postaju agresivno invazivni. Štoviše, u Italiji je vrlo loša politika utjecala na propadanje nacionalne banke gena i sadnog materijala, dok Hrvatska čak ni nema nacionalnu banku gena i sadnog materijala – jer ovo hrvatsko 'blago' još uvijek nije vraćeno iz Srbije nakon raspada bivše Jugoslavije.

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.