Hrvatski Fokus
Znanost

I Amerikanci se boje snižavanja standarda

EU će jako teško natjerati SAD da svojim proizvođačima zabrani korištenje zaštićenih imena

 
 
Zastupnica Europskog parlamenta Biljana Borzan boravila je u SAD-u, kao članica službene delegacije EP-a. Parlamentarna delegacija putovala je u Washington kako bi s američkom stranom razgovarali o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), sporazumu o kojem pregovaraju Europska unija i SAD i koji izaziva poprilično dilema i s jedne i s druge strane Atlantskog oceana. Po povratku iz Washingtona, Borzan ocjenjuje da postoje neke glavne razlike i glavne sličnosti između Europe i Amerike kada je u pitanju TTIP. Primjerice, u EU je TTIP na visokom mjestu dnevnog reda političara, nevladinih udruga i javnosti, dok su u SAD-u trenutačno više usredotočeni na sklapanje Transpacifičkog partnerstva, pa je TTIP manje važna tema. Glavna sličnost je, ističe eurozastupnica, u tome što je to što Amerikance najviše zabrinjava kad su posrijedi pregovori s Europskom unijom o slobodnoj trgovini.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/07/biljana_borzan.jpg
– Bez obzira na to s kime razgovarate, svi s američke strane odgovaraju da im je prioritet da se ne snižavaju njihovi stečeni standardi. Oni se, znači, boje onoga čega se i mi bojimo.
 
• Pa Europa ima dojam da su američki standardi niži od naših, europskih.
– Ne u svemu. Recimo, njihovi su standardi stroži što se tiče ispušnih plinova automobila od naših. Imamo prijepornih točaka i oko, primjerice, piletine: mi tretiramo piletinu, radi odstranjivanja štetnih tvari, vrućom parom, a oni klorom. Nama je klor neprihvatljiv, a njima je neprihvatljiva vruća para jer smatraju da nije dovoljno učinkovita. Različiti su pristupi i način razmišljanja, tako da će se oko nekih stvari biti teško dogovoriti jer neće biti nekoga tko će reći da je ovo bolje ili lošije.
 
• Nakon sastanaka u Washingtonu na kojim se razgovaralo o europskim oznakama zaštićenog geografskog porijekla, kazali ste da je jedan američki predstavnik pitao da mu se na karti Europe pokaže gdje piše feta ili mozzarella?
– Radi se o njihovom ironiziranju te situacije. Oni smatraju da ako nešto ima geografsko podrijetlo, onda mora postojati geografski naziv. Američka strana otvoreno kaže da to kod njih nije tema, da o tome ne žele raspravljati i da to ne prihvaćaju. Koliko mi se čini, tu odstupanja neće biti. Ovo što spominjete, bio je jedan usputni komentar kojim su htjeli pokazati da u tim oznakama za njih nema logike i da oni o tome ne žele pregovarati.
 
• Što to znači, da će se Europa morati odreći svojih zaštićenih proizvoda?
– Ne, kod nas ne. Ali oni imaju svoj sustav zaštite i traže da to tako ostane, da zadrže standarde koje imaju, a mi zadržimo svoje.
 
• Dakle, kad zaštitimo neki pršut, sir, maslinova ulja, SAD neće pristati na to da se ta imena više ne smiju koristiti za proizvode koji se proizvode u SAD?
– Tako je. Ali mi ćemo i dalje plasirati svoje proizvode pod zaštićenim nazivima na europsko tržište, prema europskim pravilima.
 
• Sumnjam da će Europljani pristati na to.
– Dogovor je da se iz sporazuma izbaci sve oko čega se ne možemo dogovoriti. Ima i drugih stvari oko kojih ćemo ostati ukopani svatko na svojoj poziciji i nećemo se moći dogovoriti. Zato se ono što je u startu zamišljeno da će biti dio sporazuma s vremenom mijenja. Sada su još uvijek sve karte otvorene i zato nastojimo sada maksimalno utjecati na to da se o svemu raspravlja kako kasnije, kad se sporazum bude potpisivao, ne bi bilo naknadne pameti i lupanja glavom u zid.
 
• No, kad je riječ o zaštićenim proizvodima, to je i u Hrvatskoj i drugdje u Europi, stvar ponosa na tradiciju. Kako ljudima objasniti da netko u Americi smije proizvoditi nešto što je u Hrvatskoj i u EU-u zaštićeni proizvod?
– To jednostavno ne će biti dio sporazuma i gotovo. Ali, bit ćemo sretni što neke stvari nisu dio sporazuma. EU će jako teško natjerati SAD da svojim proizvođačima zabrani korištenje zaštićenih imena. Jednako tako će SAD teško natjerati nas da dopustimo uvoz govedine tretirane hormonima rasta.
 
• Bi li jedna od tema pregovora o TTIP-u trebalo biti ukidanje viza za hrvatske državljane za SAD? Smatrate li da je ukidanje viza nužno?
– To bi bilo pošteno i nadam se da će biti uključeno u završni tekst sporazuma.
 
• Mogu li tu temu nametnuti hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu?
– Ta se tema može pokrenuti kroz parlamentarne odbore, pisana pitanja Europskoj komisiji i slično. Sretna okolnost je što nismo jedini i mogli bismo naći sugovornike među ostalim europskim zemljama. Na taj način je lakše nešto i progurati. Ali, kao i u Hrvatskoj, gdje Vlada pregovara o takvim stvarima, a Sabor može dati inicijativu, tako ni Europski parlament nije institucija koja može tako nešto do kraja isposlovati. Tu je ključna europska povjerenica za vanjsku politiku. Mi, zastupnici, možemo svojim utjecajem tu temu nametnuti, da se o njoj što prije razgovara.
 
• Čini mi se nepoštenim da postoji sporazum o slobodnoj trgovini, a ne postoji slobodno kretanje ljudi.
– Apsolutno, to nije logično. Ali, neke stvari su već pokrenute, o tome se razgovara i iskreno se nadam da bi to moglo završiti u tom smjeru.
Nadam se da će utjecaj TTIP-a na Hrvatsku biti neutralan
 
• Premijer Milanović je prošlog tjedna kazao da bi utjecaj TTIP-a na Hrvatsku trebao biti neutralan. Slažete li se s tom ocjenom?
– Tako je, ali on je govorio o ekonomskim učincima, a ono čime se ja bavim kad je u pitanju TTIP vezano je i za kvalitetu življenja. Ako premijer kaže da je učinak neutralan, onda vjerujem da ima nekakve preliminarne rezultate. Ali, nije u šoldima sve. Utjecaj na ekonomiju je bitan, ali je bitno i ovo o čemu ja govorim, od zaštite potrošača, sigurnosti proizvoda, ekoloških standarda i tako dalje. To će se ticati cijele Europe i zato je i za Hrvatsku izuzetno bitno kako će taj sporazum izgledati. Ako se u Europi dogovori da je moguće da uđu GMO proizvodi na europsko tržište, onda se to Hrvatske itekako tiče jer mi, kao i većina europskih zemalja, trenutno imamo drugačija pravila. Ja se nadam da će biti neutralan.
 
• Kakav je vaš stav prema arbitražnom mehanizmu koji bi mogao biti ugrađen u TTIP – smatrate li da sporove između kompanija i vlada treba rješavati pred arbitražnim tijelima ili na nacionalnim sudovima?
– Klub zastupnika socijalista i demokrata nedavno je odlučio da tražimo da se arbitražni mehanizam ostavi po strani dok se ne vidi što i kako dalje. To je jedan od uvjeta pod kojima ćemo podržati taj sporazum kada bude gotov. Ako se ti uvjeti ne budu ispoštovali, mi ćemo biti protiv. A s obzirom na trenutni sastav Europskog parlamenta i odnos snaga, odnosno stavova prema TTIP-u, lako bi se moglo dogoditi da će upravo grupa socijalista i demokrata biti presudna za prolazak ili pad sporazuma.
 
• Hoće li, ako TTIP bude potpisan, GMO doći na police naših trgovina?
– To je prvo pitanje koje sam postavila Europskoj komisiji, i to u vrijeme kad još nismo imali nikakvu mogućnost uvida u dokumente i kad su pitanja Komisiji bila jedini način da dođemo barem do »mrvica« tog sporazuma. Na to moje pitanje, bivši povjerenik Europske komisije Tonio Borg vrlo mi je nedvosmisleno odgovorio da nema šanse. I ovo što sam dosad vidjela u dokumentima, govori u tom smjeru. Pratit ću i dalje i nadam se da se neću neugodno iznenaditi. Hrvatskoj poljoprivredi je dugoročno u interesu da država ostane »GMO free« i to mi je jedan od prioriteta u radu.
 

Irena Frlan Gašparović, Novi list

Povezani članci

Koje je zdravo povrće (2)

HF

IZJAVA PATOLOGA: Od koronavirusa nitko nije umro (2)

HF

STEM je fasada

HF

O dobrobiti majčina mlijeka

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...