Oluja ’95. u Kninskoj tvrđavi

Otvoren novi stalni muzejski postav

U prigodi obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 20. obljetnice vojno redarstvene operacije „Oluja“ Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na kninskoj je tvrđavi otvorila muzej „Oluja ’95“.

„Posebno mi je zadovoljstvo stajati danas na ovom povijesnom mjestu, na ovoj tvrđavi. Onaj narod koji ima svoju povijest ne može se izbrisati s lica zemlje, kao što su to neki pokušali“, istaknula je Grabar-Kitarović i dodala kako je posebno ponosna na hrvatske branitelje, sve one koji su dali svoje živote, svoje zdravlje, svoju mladost, za našu hrvatsku domovinu. Izrazila je i posebnu zahvalnost obiteljima poginulih i nestalih u Domovinskom ratu, kako branitelja tako i civilnih žrtava, kao i na strpljenju svih ovih godina, na svemu onome što su prošli i što dalje podupiru i rade na dobrobit Hrvatske. „Olujom je postignuta sloboda koju su naši preci vjekovima željeli. Svoju povijest pišemo sami, ponosni na nacionalni identitet. Knin, Oluja i brojni hrvatski branitelji nisu samo dio slavne hrvatske povijest, oni su živa baština, vrijednost na kojoj se i danas, 20 godina nakon veličanstvene oslobodilačke operacije temelji suvremena Republika Hrvatska“, istaknula je Grabar-Kitarović.

Ocijenila je da Muzej daje realan, dokumentiran, stručno i znanstveno argumentiran pregled događaja koji su prethodili borbi za slobodu, sliku o Domovinskome ratu i samoj vojno redarstvenoj operaciji 'Oluja', kao i o međunarodnome kontekstu toga vremena. „Uloga naših zapovjednika i vrhovnog zapovjednika, prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, prikazana je dostojanstveno te je tako ovaj mali, ali sadržajem iznimno bogat i značajan muzej učinila nezaobilaznim mjestom za svakog hrvatskog učenika, studenta, hrvatskog građanina“, zaključila je Grabar-Kitarović i dodala da će strani posjetitelji na najboljemu mjestu, u utvrdi hrvatskih vladara, moći vidjeti kako se stvarala suvremena Hrvatska.

„Zadaća postava muzeja 'Oluja 95' je ne samo informirati i educirati o Domovinskom ratu sadašnje i buduće naraštaje, nego i, pored ostalog, odati priznanje i zahvalnost svim sudionicima Domovinskog rata cijeneći svačiji doprinos pri tome“. Gradonačelnica Knina Josipa Rimac istaknula je da je muzej poklon svima koji su dali živote za obranu zemlje, a ministar kulture Berislav Šipuš zahvalio je svim braniteljima i sudionicima Domovinskog rata. „Ovo je trenutak tišine, refleksije, poniranja u sebe, ali i dan veselja i radost,  na ovoj tvrđavi možemo gledati povijest Hrvatske. Emotivan sam i sretan da Hrvatska na ovu veliku obljetnicu postaje bogatija za nekoliko muzeja, od ovog preko muzeja Sinjske alke pa do Vučedola, poručio je ministar Šipuš.

Muzej Oluja '95 smješten je u rekonstruiranoj i saniranoj zgradi u centralnom dijelu Kninske tvrđave. Različiti tematski blokovi, koji ukupno zapremaju površinu 300 kvadrata, raspoređeni su na dva kata, a obuhvaćaju teme stvaranja suverene hrvatske države, početke srpske pobune i agresije, prognanike, mirovne pregovore i apele za mir, oslobodilačke pothvate i operacije hrvatskih postrojbi u Domovinskom ratu (1992.-1995.), operaciju Oluja, Hrvatske snage u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja '95, zrakoplovstvo u Oluji, kronologiju oslobođenog područja Republike Hrvatske u operaciji Oluja (4.-8. kolovoza 1995), geopolitičko značenje operacije Oluja '95, reakcije iz svijeta, Oluju '95" u medijima.

Muzeološku koncepciju je izradila Manda Zelić, viša kustosica Kninskog muzeja. Recenziju muzeološke koncepcije izradila je muzejska savjetnica iz zagrebačkog Hrvatskog povijesnog muzeja Nataša Mataušić, znanstveni savjetnik iz Hrvatskog instituta za povijest Zagreb Davor Marijan, te ravnatelj Hrvatskog memorijalnog centra Domovinskog rata Zagreb Ante Nazor. Za likovni postav se pobrinuo Željko Kovačić i dizajnerica Lana Kovačić. Kompleks Tvrđave sa svojim postojećim i sada novim sadržajem – stalnim postavom Oluja '95 – u prezentaciji kulturne, povijesne i prirode baštine od iznimnog su značaja za kulturni i turistički razvitak ovog područja i snažan doprinos jedinstvenom karakteru i identitetu Grada Knina. U tom smislu upravo su kulturna, povijesna i prirodna baština uključujući muzeje, povijesna mjesta i druge baštinske institucije, kao resurs koji se ne može premjestiti, važne točke koje pridonose povećanju radnih mjesta, poslovnoj ekspanziji, razvoju kulturnog turizma, promociji lokalnih kulturnih i kreativnih industrija, poboljšanju kvalitete života i posebnosti mjesta.

Nives Matijević