Genetski modificirana soja u crijevu stvara formaldehid. Da, dobro ste pročitali, ovo nije nikakva zabuna ili pogrješka. Već dugo vrijeme brojni stručnjaci, znanstvenici i liječnici upozoravaju na opasnost genetski modificiranih organizama i genetski modificirane hrane za ljudsko zdravlje ali i za zdravlje životinja. Nitko normalan zaista nikada ne bi svoju obitelj, osobito djecu hranio formaldehidom, i to potpuno svjesno, namjerno i svakodnevno. „Za takvo nešto morali biste zaista biti patološka osoba“ napisao je William Engdahl u svojem nedavno objavljenom tekstu o ovom najnovijem znanstvenom otkriću („A Killer-Diller: GMO Soy makes formaldehyde in our gut“ 27. 7. 2015.). Međutim, upravo to se i događa u stvarnosti jer stotine milijuna OBITELJI diljem svijeta zaista to i rade ali potpuno nesvjesno jer o tome ne znaju ništa.
Naime, sredinom srpnja (2015.) objavljena je znanstvena studija u znanstveno-recenziranom časopisu „Agricultural Sciences“ čiji rezultati nedvojbeno dokazuju da je konzumiranje genetski modificirane soje opasno za zdravlje čovjeka jer GOMILANJEM FORMALDEHIDA uzrokuje kumulativni toksični učinak u organizmu uz istovremeno drastično smanjenje esencijalnog antioksidanta. Konzumiranje genetski modificirane soje i njezinih proizvoda ima isti učinak na zdravlje čovjeka i životinja – to je kao da svakodnevno popijete otrovni koktel.
Ovu znanstvenu studiju proveo je dr. V. A. Shiva AYYADURAI, sistemski biolog obrazovan na čuvenom MIT-u, i to korištenjem nove metode sistemske biologije „CytoSolve“ kojom je integrirao 6.497 laboratorijskih eksperimenata 'in vitro' i 'in vivo' u 184 znanstvene institucije iz 23 države svijeta. Provedena studija jasno i nedvojbeno otkriva dramatično gomilanje formaldehida koji je poznat i svrstan u karcinogene tvari, Razred I., uz istovremeno DRASTIČNO SMANJENJE GLUTATIONA, antioksidanta koji je esencijalan i stoga neophodan za staničnu detoksikaciju. Ovaj izvanredan i briljantan nalaz odnosi se na genetski modificiranu soju kao i na sve proizvode od GM soje te proizvode koji u svojem sastavu imaju sastojak od GM soje. Rezultati ove znanstvene studije dovode u pitanje fundamentalne osnove i kontrolne procedure kako u SAD-u tako i u EU-u na temelju kojih državne agencije donose odluke i daju „zeleno svjetlo“ za određene genetski modificirane proizvode jer su oni SIGURNI za zdravlje čovjeka i životinja.
Medicinski stručnjaci, liječnici i znanstvenici koji su pažljivo proučili i revidirali znanstvenu studiju dr. V.A.Shiva Ayyaduraia izjavili su: „…Rezultati otkrivaju kako „malena,“ izdvojena / pojedinačna rekombinantna DNK može stvoriti 'veliki' nepredvidljivi sistemski poremećaj u ravnoteži molekularnog sustava. Prema dokazanim promjenama posve je jasno da se nikako ne može reći da su genetski modifcirani organizmi i genetski ne-modificirani (tj. konvencionalni) organizmi JEDNAKI, odnosno „BITNO EKVIVALENTNI.“
Sada se ponovno postavlja jedna važno pitanje: kako je američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) koja je kao vladina agencija odgovorna za sigurnsot hrane koju konzumiramo, ispitala sigurnost genetski modificiranog sjemena i hrane? Istiniti odgovor glasi: NIKAKO I NIKADA nije ispitana sigurnost GMO-a. Je li to zaista moguće? Odgovor je: „DA, moguće je.“ A evo i zašto. Razlog je izvrsno objasnio i William Engdahl u svojoj izvrsnoj knjizi „SJEME UNIŠTENJA – geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo.“
Sada se moramo vratiti u 1992. kada je predsjednik SAD-a George H.W. BUSH „otvorio Pandorinu kutiju GMO-a. Jednom izvršnom uredbom utvrdio je da su genetski modificirani usjevi i hrana „bitno ekvivalentni“ tradicionalno uzgajanim usjevima iste sorte, primjerice kukuruza, soje i riže. Doktrina o „bitnoj ekvivalentnosti“ bila je zaštitna značka ukupne GMO revolucije. Njome se željelo reći da se genetski modificirane usjeve može držati jednakima konvencionalnim usjevima samo zato što se genetski modificirani kukuruz, soja ili riža naoko ni po čemu ne razlikuju od običnoga kukuruza, soje ili riže.“ Ozbiljni i savjesni znanstvenici upozoravali su od samog početka da je koncept o „bitnoj ekvivalentnosti“ sam po sebi pseudoznanost. „On je, kako je istaknuo znanstveni časopis 'Nature' osmišljen u prvome redu da bi bio izlika za nedonošenje zakona koji bi zahtijevao biokemijska i toksikološka ispitivanja.“
Dr. Ray SEIDLER, bivši viši znanstvenik američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) komentirao je najnovije rezultate istraživanja dr. Ayyaduraia te istaknuo da ovo otkriće zahtjeva nova istraživanja s ciljem otkrivanja zašto i kako je u genetski modificiranoj soji došlo do promjene u koncentraciji glutationa uz istovremeno stvaranje opasnog karcinogenog formaldehida te posebno dodao: „Formaldehid je poznat kao karcinogena tvar. Njegova prisutnost u genetski modificiranoj soji uzrokovana je genetskim inženjeringom te stoga 'poziva na uzbunu' i zahtijeva trenutnu pažnju i djelovanje od strane FDA i administracije predsjednika Obame.“
U SAD-u se danas pretežito uzgaja genetski modificirana soja koja se svakodnevno konzumira u brojnim prehrambenim proizvodima, a ono što najviše zabrinjava je to što se nalazi i u hrani, tzv. 'formulama' namijenjenim prehrani dojenčadi kao i u brojnim drugim prehrambenim proizvodima namijenjenim bebama i djeci. Ovdje je potrebno svakako naglasiti sljedeće: formaldehid je otrovan, on se koristi i kao dezinficijens u brojnim proizvodima. Također se koristi i u svrhu tzv. biološkog konzerviranja te balzamiranja. Nažalost, često se koristi i u kozmetičkim proizvodima, uključujući i lakove i 'sjajila' za nokte. U rujnu 2007. Europska unija donijela je zakonsku odredbu kojom se zabranjuje korištenje formaldehida kao biocida i to zbog njegove kancerogenosti (Uredba o biocidnim proizvodima, Direktiva 98/8/EC). No, danas se formaldehid posve legalno koristi u prehrani – on se gotovo svakodnevno konzumira jer se nalazi u brojnim prehrambenim proizvodima koji sadrže genetski modificiranu soju ili potječu od nje, uključujući i proizvode domaćih životinja hranjenih genetski modificiranom sojom (prvenstveno se to odnosi na goveda, svinje i perad).
Danas su Sjedinjene Države vodeći svjetski proizvođač i izvoznik genetski modificirane soje, uključujući i sojinog brašna koje se mnogo koristi u mješavinama hrane za prehranu životinja, osobito onih u intenzivnom uzgoju: 94 % soje potječe iz genetski modificiranog uzgoja. Odmah iza SAD-a slijedi ARGENTINA kao drugi najveći svjetski proizvođač GM soje budući je bivši argentinski korumpirani predsjednik Carlos S. MENEM (predsjednik Argentine od 1989.-1999.) još 1990-ih dao MONSANTU ekskluzivno pravo na uzgoj genetski modificirane soje. Današnja proizvodnja soje u Argentini je gotovo 100 % GMO. Treći najveći proizvođač genetski modificirane soje je BRAZIL – čak 85 % proizvodnje soje odnosi se na genetski modificiranu soju. Svatko tko danas živi u Europskoj uniji, SAD-u ili čak Kini, te konzumira sojino mlijeko kao zamjenu za kravlje mlijeko, ili konzumira prehrambene proizvode koji sadrže soju, ljudi koji konzumiraju soju i sojine proizvode kao zamjenu za meso (vegetarijanci i vegani) itd. MORAJU ZNATI DA U PRAVILU SOJA POTJEČE IZ GENETSKI MODIFICIRANOG UZGOJA, stoga je uvijek važno kontrolirati podrijetko soje, sojinih proizvoda i sastojaka.
Na kraju ponovimo još jednom: KONZUMIRANJE GENETSKI MODIFICIRANE SOJE U ORGANIZMU DOVODI DO STVARANJA I GOMILANJA TOKSIČNOG I KANCEROGENOG FORMALDEHIDA UZ ISTOVREMENO DRASTIČNO SMANJENJE GLUTATIONA KOJI JE ESENCIJALNI ANTIOKSIDANT I OD VITALNOG JE ZNAČAJA JER IMA ULOGU U DETOKSIKACIJI STANICA. Potrebno je još jednom vrlo dobro promisliti o međunarodnim trgovinskim sporazumima slobodne trgovine i otvorenog tržišta, osobito o TTIP-u budući ipak nije sve onako kako nam govore i kako nas obavještavaju.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više