Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

ZAKON O AZILU – Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o azilu od 15. studenoga 2013. (2)

Ivica Mandić: Ne trebamo se bojati azilanata

 
 
Objavljujemo fonograma saborske rasprave od 15. studenoga 2013. koja je jako važna u sagledavanju niza problema s povratkom iseljenih Hrvata, njihove djece, unučadi, ali i sve većim brojem azilanata iz cijeloga svijeta koji su već počeli u sve više osvajati sve pustiju Hrvatsku.
 
PREDSJEDNIK:
Imamo jednu repliku poštovanog zastupnika Ivice Mandića.
 
IVICA MANDIĆ:
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Pa kolega je ispred kluba rekao da podržavamo kao klub Zakon o azilu i ovo je interesantno završetak da ovaj dio, možda ću biti malo preslikovit da kažem bauk azilanata. Da ne treba doživljavati to na jedan način katastrofičan već svaka organizirana država treba vidjeti i koje su to komparativne prednosti što može ako te procese mi kontroliramo. A ako kontroliramo procese onda možemo i spriječiti određeni dio odlazaka visokoobrazovnih ljudi.
Pa svakako bi bilo dobro da o tome Vlada Republike Hrvatske, resorno ministarstvo napravimo određene strategije koje su bitne da iz tih svih procesa RH izađe sigurno sa dobiti.
Drago mi je da je ovu temu kolega Igor načeo i mislim da uklapa se u ovaj dio i da ne trebamo očekivati od tih ljudi koji su prvenstveno, nisu oni došli zbog nekakvih socijalnih prava, oni su prije svega išli i ne mogu biti teret sredine u koje dolaze, oni žele raditi, žele preživjeti jer otišli su od tamo zbog tih uvjeta. Pa mislim da bi svakako o tome trebalo na jedan kvalitetan način i prirediti strateški da se organiziramo kao država da te procese vodimo, da nas oni ne iznenađuju.
Hvala.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/08/33528.jpg
Ivica Mandić
 
PREDSJEDNIK:
Odgovor na repliku poštovani zastupnik Igor Kolman.
 
IGOR KOLMAN:
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Sabora.
Da kolega Mandić imate pravo, ja sam to zapravo i spomenuo. Ovaj zakon, koji je zaista dobar zakon, je na neki način putokaz i može nam biti inspiracija da u tom širem kontekstu imigracija i promjena koje će se u tom smislu dogoditi u budućnosti u RH budemo zaista otvoreni i široki i da stvari definiramo precizno i temeljito kao što je na temelju europskog iskustva u tim pitanjima i ovaj zakon nadopunjen odredbama direktiva i uredbi i da onda zapravo i u širem kontekstu na isti način postupamo i pripremimo se na trendove koji su neizbježni, a na koje se bojim se ne pripremamo dovoljno.
 
PREDSJEDNIK:
Hvala lijepa.
Nastavljamo sa raspravom po klubovima zastupnika.
Na redu je klub HDZ-a i poštovani zastupnik Davor Božinović.
Izvolite poštovani kolega.
 
Dr. sc. DAVOR BOŽINOVIĆ:
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Prije svega ja bih izrazio određeno nezadovoljstvo činjenicom da o ovako važnoj temi mi razgovaramo kasno navečer i da o ovakvoj temi i o ovakvom zakonu opet idemo po hitnom postupku a radi se o nečemu što je izuzetno važno, o temi koja je izuzetno važna za hrvatsku javnost da bude upoznata.
Mi, kao što je zamjenik ministra kazao, imamo Zakon o azilu od 2008. godine, ali mi smo članica EU svega nekoliko mjeseci, a ulaskom u EU ova problematika se bitno mijenja.
Naime u EU postoji cijeli niz zemalja koje imaju prošlost kao kolonijalne sile i one imaju itekako razvijenu imigracijsku odnosno useljeničku politiku. to Hrvatska nema. I mi jednostavno o tome moramo govoriti na jedan odgovarajući adekvatan način prije svega prema građanima RH.
U EU još uvijek ne postoji zajednička politika azila, a rasprave o tome traju već 14 godina. Zašto nema, možete zamisliti? Zato što je to i tamo veoma osjetljiva tema bez obzira što povjerenica Cecilia Malmström kaže da će do jeseni 2015. EU dobiti zajedničku politiku azila, međutim postoje ozbiljne razlike između zemalja. Neke su više pogođene politikom azila, neke su manje pogođene. Primjerice tu govorimo o broju imigranata, primjerice Njemačka i Austrija su među onima koje su najviše pogođene, a imate zemalja kao što su neke druge zemlje središnje i istočne Europe koje nisu time nimalo pogođene.
Činjenica je da 90% imigracije pada na teret 9 zemalja članica EU. Tu je novi momenat nakon Arapskog proljeća nakon događaja na sjeveru Afrike pa i ovog zadnjeg zaoštravanja u Siriji da dolazi veliki broj imigranata u države kao što su Grčka, kao što je Malta, kao što je Cipar. Vidjeli smo i nedavno neke tragične snimke oko toga.
Italija se obratila Europskoj komisiji za povećanje sredstava za nošenje s ovim problemom jer Italija jer recimo u prošloj godini potrošila milijardu i 300 milijuna eura, a dobila je svega nekoliko desetaka milijuna eura od EU, tako da treba voditi računa o tome da Europa iako snosi dio troškova to pogotovo u ovom prvom redu pogođenih zemalja nije adekvatno onome što one troše.
Naravno vode se veoma oštre rasprave kazao bih oko Dublina 2, oko Dublinske uredbe, o tome je ministar nešto kazao. Dakle ukoliko imigrant dođe u jednu zemlju članicu, a onda iz nje ode u drugu ukoliko ga tamo zadrže onda ga vraćaju u prvu zemlju članicu.
Zašto je to bitno? Za razliku od brojnih predodžbi koje vladaju o imigraciji u Europu, pogotovo o onoj da najveći broj imigranata dolazi s morske strane zapravo najveći broj dolazi kopnom. A primjerice Hrvatska je jedna od najbližih članica odnosno nalazi se na kopnenom putu za imigrante koji dolaze iz Dalekog Istoka.
U jednom izvješću mislim ovom policijskom je spomenuto da je u zadnjoj godini najveći broj imigranata ako se ne varam došao iz Afganistana 30% iz Somalije 25%.
Jučer smo razgovarali o tome kada smo govorili o Afganistanu o Misiji u Afganistanu o Misiji u Somaliji da o tome razgovarati interesorno, da u najmanju ruku u tu raspravu treba uključiti Ministarstvo vanjskih poslova jer se rad o jednom od vanjskopolitičkih prioriteta i MUP zbog sudjelovanja tamo, ali i zbog ovakvih podataka.
Jesmo li mi ovaj podatak analizirali u kontekstu naše ukupne politike vezano za Afganistan, za Somaliju iza toga slijede zemlje poput Alžira, Sirije dakle zemlje Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka.
Kada govorimo o toj odredbi Dublinske uredbe Njemačka se veoma zalaže da ona ostane. Naravno nije na ulazu i ono što se radi i u Njemačkoj donekle i u Velikoj Britaniji to je taj point system bodovni sistem gdje se eventualno visokoobrazovani kadrovi zadržavaju, oni manje obrazovani sa nižim kvalifikacijama se šalju nazad.
Grčka i druge zemlje bi htjele da se to promijeni, dakle to je u najmanju ruku pitanje koje mi u Hrvatskoj trebamo staviti u javnu raspravu o čemu trebamo razgovarati.
Nijemci su nedavno kazali, ja mislim njihov ministar unutarnjih poslova da imaju povećani broj imigranata koji traže politički azil iz Srbije i Makedonije, dakle tu je i regija u pitanju. Oni im ne odobravaju te azile, međutim kada ih budu deportirali teško da će mimoići Hrvatsku koja je pretpostavljeno prva zemlja njihovog ulaza sukladno Dublinskoj deklaraciji odnosno uredbi.
Ja se mogu složiti sa nekim rješenjima međutim kada govorimo o određenim društvenim skupinama moramo biti svjesni također da postoji jedan trend da se imigranti deklariraju kao pripadnici određenih manjinskih skupina da bi dobili politički azil. Čitajte o iskustvima Španjolske. Dakle i to je pitanje o kojem se u Hrvatskoj treba razgovarati.
Dakle ja imam stvarno nekoliko problema sa zakonom prije svega jer nema javne rasprave. Radi se o jednom pitanju koje će sigurno Hrvatsku na neki način iznenadit. Ovo je novo iskustvo i ovo večeras smatram samo odrađivanjem posla, a ne stvarnom javnom raspravom na tu temu.
Druga stvar s kojom imam problem, to je odredba u zakonu gdje piše da ovaj zakon neće iziskivati dodatna proračunska sredstva. E sada, s obzirom na trend povećanja i trend očekivanog povećanja, s obzirom na sve ono što se planira i ono što će biti riješeno ovim zakonom, kao što je pitanje besplatne pravne pomoći, obrazovanja, smještaja i zdravstvene zaštite, mene zanima kako je moguće onda donijeti zakon i smatrati da on neće iziskivati nikakve dodatne proračunske troškove za izvršenje tih poslova.
Pa uzmite samo činjenicu da uz Kutinu i Ježevo je nedavno kupljen Porin čini mi se, a negdje sam pročitao u novinama da se planiraju izgraditi i izbjeglički logori u Tovarniku i Trilju. Kako je to moguće napraviti bez dodatnih troškova vezanih za izvršenje ovog zakona?
Naravno, to je donekle i druga tema ali se spominje kao povod za hitno donošenje ovog zakona pa se kaže da je vezan za usklađivanje sa Zakonom o boravištu. Mi još uvijek mislimo da Zakon o boravištu bi trebalo mijenjati jer Hrvatska se vratila na neka rješenja iz prošlosti.
Npr. ukoliko vi dođete u Švicarsku i dobijete nekakvu osobnu iskaznicu sa određenom adresom možete živjet 20 godina tamo, možete promijenit 20 gradova, a ne morate se prijavljivat policiji da ćete kao kod nas ako idete 20 ili 2 mjeseca radit u Rijeku morate se javit policiji da ste došli u rijeku i s kojim povodom.
Evo hvala lijepo.
 
PREDSJEDNIK:
Hvala i vama.
Imamo prijavljene replike.
Prva replika i poštovana zastupnica Melita Mulić.
 
MELITA MULIĆ:
Zahvaljujem se uvaženi predsjedniče.
Kolega Božinović, ja bih se s osnovnim tonom vezano za osvješćivanje važnosti ove teme u vašoj raspravi zaista mogla složiti, odnosno ne bih željela da se svedemo na međusobno optuživanje, ali mislim da moram reagirati na neke stvari koje su izrečene i koje su zapravo bile netočne.
To je da recimo Hrvatska nema imigracijsku politiku. Vi sami dobro znate u ovom Saboru je za vrijeme našeg mandata, mog i vašeg, usvojena migracijska politika, bila je jedna od obveza da bismo ušli u Europsku uniju. Ja mislim inače da područje azila i nije moguće definirati na način u ovom trenutku razvoja odnosa u Europskoj uniji da se donese zajednička ili jedinstvena politika i mislim da se već puno napravilo amsterdamskim ugovorom kad je ona, dok je Europska unija još funkcionirala na principu tri stupa, prešla iz onog trećeg u prvi.
http://www.vijesti-x.com/wp-content/uploads/2013/05/1_11_melita_mulic.jpg
Melita Mulić
 
Kad je u pitanju važnost teme, ja mislim da to dovoljno govori u prilog važnosti činjenice da u vašem klubu trenutno sjedi tri zastupnika. Dakle ja ne znam i mislim da teme jako teško na taj način rangiramo po važnosti, dakle da li bismo trebali raspravljati u 9,30 ili u 18,30 kad se zna zapravo da je naše radno vrijeme vrlo specifično.
I vezano još samo za proračunska sredstva. Radi se o iziskivanju proračunskih sredstava do kraja ove godine. Dakle s obzirom na onaj trend koji imamo kad je u pitanju broj zahtjeva i tražitelja azila i s obzirom na ove nove pogodnosti koje će im ove izmjene i dopune donijeti, ja objektivno i realno mislim da zaista i neće biti većih proračunskih sredstava.
I mislim zapravo da trebamo i zbog hrvatske javnosti i zbog nas napraviti razliku između Ježeva i Kutine. I o Porinu ste govorili, Porin barem koliko ja znam i imam odgovor Ministarstva unutarnjih poslova, nije kupljen već je sklopljen ugovor sa željezničkim poduzećem i zapravo imamo mogućnost da se uredi još … dodatnih smještajnih jedinica. U tom kontekstu jesmo nešto napravili, ali mislim da do kraja ove godine zaista ne će biti dodatna proračunska opterećenja.
Hvala.
 
PREDSJEDNIK:
Hvala i vama.
 
(Nastavak slijedi)
 

Pripremio: Zrinko Horvat

Povezane objave

Sastali se uposlenici HNV-a u Srbiji

HF

Roger E. Maris– slavni športaš – igrač bejzbola

hrvatski-fokus

Svečana vijećnica – post scriptum

HF

Djevojko, ustani!

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više