U Betini je u kolovozu ove godine otvoren Muzej betinske drvene brodogradnje, projekt Općine Tisno posvećen Umijeću gradnje betinske gajete kao zaštićenom nematerijalnom kulturnom dobru Republike Hrvatske i brodograditeljskoj vještini betinskih kalafata. Muzej je smješten u dvjema starim kamenim kućama koje su pripadale betinskom kalafatu Krešimiru Urodi i ima 250 četvornih metara, a autor projekta zgrade muzeja je Tomislav Krajina. Postav muzeja osmislili su dr. sc. Jadran Kale i Marija Krnčević Rak, kustosi šibenskog muzeja, a dizajnirao ga je Marko Barišić.
Umijeće izgradnje betinske gajete, ostalo je gotovo nepromijenjeno od sredine XVIII. stoljeća do danas. Betinska je gajeta izvorno bila težački brod s primarnom funkcijom transporta raznih vrsta tereta, a koristila se i kao ribarski brod. Gajeta je bila i obiteljski brod, te su svi članovi obitelji njome morali znati upravljati. Umijeće gradnje betinske gajete utjecalo je i na urbanistički razvoj i izgled otoka Murtera, jer su se za gajete gradila pristaništa, magazini /skladišta kao i brodogradilišta, pa je tako do danas u vizuri otoka sačuvano bezbroj malih kamenih mulića. Betinska se brodogradnja razlikuje od drugih brodogradnji tipološki istih ili sličnih brodova, te posjeduje svoj prepoznatljiv 'rukopis' ili 'pečat'. Paralelno s razvojem brodogradnje, u Betini se razvilo specifično brodograđevno nazivlje koje ima svoje posebnosti i razlikuje se od terminologije koja se koristi u brodogradnji u ostalim dijelovima obalnog područja istočnog Jadrana. Uz Umijeće gradnje betinske gajete razvili su se i folklorni običaji i plesovi koji se i danas njeguju u Betini.
– Namjera nam je bila očuvati tradiciju, ali je i implementirati u turističku ponudu Betine i cijelog otoka Murtera. Prvi put se izrazito tradicionalne komponente miješaju s najmodernijim tehnologijama, a sve kako bi se djelatnost koja je bila gotovo na izumiranju, a koja je obilježila ovaj kraj te je u njega duboko utkana, predstavila turistima i, što je najvažnije, lokalnim stanovnicima. Cilj nam je, naime, da ne dozvolimo izumiranje drvene brodogradnje, već da kroz ovaj projekt toj djelatnosti dademo pozitivan razvojni pravac, ili, da tako kažemo, novu budućnost, kaže načelnik Općine Tisno Ivan Klarin, dodajući kako će priča o drvenoj brodogradnji u betinskom muzeju izići iz povijesnih i tradicijskih okvira, i dobit će jednu posve novu perspektivu. Jedno je, napominje tišnjanski načelnik, kada šira javnost o brodograditeljskom zanatu saznanja stječe iz opće perspektive, kroz pokoju priču koja se, sve rjeđe, može pronaći na nacionalnim dalekovidnicama, a drugo je kad se to vrijedno iskustvo i znanje pred posjetitelja postavi kroz opipljive eksponate, multimedijalne prikaze brodskih konstrukcija, 3D igrice slaganja broda, priče kalafata iz prve ruke, brodske makete ili prezentaciju alata koji su u stara vremena mijenjali današnju električnu mehanizaciju. Tek iz te perspektive brodograditeljski zanat postaje opipljiv, pogotovo kada se prezentira u objektu kakav je odabran za smještaj Muzeja betinske drvene brodogradnje, a koji je još jedna posebnost ove ustanove u odnosu na ostale slične muzeje na Jadranu.
Postav je podijeljen na dva dijela od kojih je prvi dio posvećen ulozi broda u svakodnevnom životu Betinjana, njihovim plovidbama do maslinika i vinograda od Modrava do Tarca, preko ribarenja do korištenja gajeta za druge namjene. Drugi je dio postava posvećen tehničkim detaljima drva te posjetitelji muzeja mogu steći detaljan uvid u vještinu tradicijske brodogradnje. Prikaz i prezentacija građe te više od 350 eksponata muzeja suvremena je i multimedijalna, a posebno vrijedne su multimedijalne 3D video-igre pomoću kojih djeca mogu učiti o drvenoj brodogradnji ili se okušati u virtualnoj gradnji brodova. Privremena ravnateljica ustanove etnologinja Kate Šikić-Čubrić kao posebnu vrijednost ističe i dokumentarni film u kojem sami kalafati obrazlažu pojedinosti svoga umijeća. Izloženo je i pet maketa drvenih brodca koje je izradio Luciano Keber, a najveća je bracera duga 1,3 metra.
Ono što ovaj muzej također čini drugačijim od svih ostalih koji na neki način konzerviraju tradicijske djelatnosti jest činjenica što on ne egzistira samo u zatvorenom prostoru, već u čitavom središtu Betine. Njegov prvi 'paviljon' je u betinskoj lučici gdje je, u svom prirodnom okruženju, vezano tridesetak tradicijskih brodova, a pored njih su izložene informacije o njihovim vlasnicima, datumu gradnje i majstoru kalafatu koji ih je izgradio. Također, muzej se nastavlja i na tradicionalne kalafatske radionice, posjetitelji iz prve ruke mogu vidjeti na koji način nastaju ta mala drvena umjetnička djela. Umjetnička djela jer ih odnedavno takvima percipira Ministarstvo kulture koje je šibenskom Konzervatorskom odjelu poslalo dopis kojim odobrava zaštitu gradnje tradicijske betinske gajete kao – kulturno dobro. Otvaranje Muzeja betinske drvene brodogradnje omogućit će očuvanje nematerijalnog kulturnog dobra, te je svojevrsna garancija da će se na Murteru nastaviti graditi drveni brodovi.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više