Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

ZAKON O AZILU – Paušalno izvješće (6)

Vlada zapostavlja Schengen

 
 
PREDSJEDNIK:
Poštovani potpredsjedniče Vlade imamo jednu repliku, poštovani zastupnik Ivan Šuker.
 
IVAN ŠUKER:
Hvala lijepa.
Gospodine potpredsjedniče, gospodine ministre.
Iskreno govoreći bez obzira na nekakvu zakonsku odredbu mislim da je danas u ovom Visokom domu trebao biti ravnatelj iz jednostavnog razloga, ravnatelj policije, iz jednostavnog razloga što vi ste taksativno nabrojili neke stvari u izvješću tako da netko tko nije pročitao izvješće u principu dobiva jedan totalno krivi dojam i loš dojam o radu policije što ja naprosto smatram da nije istina.
I kad ste govorili Schengenu onda treba govoriti o nečemu koje je, nečem novom, nečem što je zasebno, što iziskuje ogromna materijalna sredstva, što iziskuje veliki broj novozaposlenih i njihovo opremanje, educiranje itd. I mislim da bez obzira, dakle bez namjere da na bilo koji način vama dociram mislim da o tom dijelu u podjeli uvodnog obrazloženja ovom Visokom domu kao što se to radi i u niz drugih točaka bi bilo bolje da je bio glavni ravnatelj policije i on bi vjerojatno tu mnoge stvari rekao koje saborske zastupnike interesiraju.
Jer sigurno da i borba protiv korupcije i borba u sprječavanju pranja novca gdje glavnu ulogu vodi ured, ali normalno sa ljudima koji rade u ravnateljstvu, koji rade u policiji. Mislim da su to stvari koje interesiraju zastupnike i mislim da su to stvari koje naprosto ovdje treba reći.
Jer kažem na jedno ovako paušalno izvješće koje ste vi podnijeli kao resorni ministar skačući sa teme na temu, naprosto ostavlja jedna krivi dojam. I na kraju krajeva, ako postoje nekakve krive odredbe oko toga tko podnosi izvješće. Jer gledajte, bez obzira tko ga podnosi mislim da tu u Saboru treba biti onaj tko je odgovoran za to, a odgovoran za rad policije je ipak ravnatelj policije, a vi ste kao resorni ministar zna se u kojem dijelu odgovorni.
Dakle, u tom dijelu moja primjedba. Zato se i jesam javio na kraju za repliku jer sam naprosto očekivao vaše drugačije uvodno obrazloženje ali tako je kako je.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/09/engen.jpg
DRAGICA ZGREBEC:
Hvala.
Želite odgovoriti?
Ministar Ranko Ostojić.
 
RANKO OSTOJIĆ:
Poštovani gospodine Šuker, vidite malo prije smo se složili oko toga da bih i ja volio da glavni ravnatelj policije bude taj koji će dat to obrazloženje ali valjda i vi i ja moramo poštivat zakon.
Zakon kaže da ministar unutarnjih poslova podnosi izvješće ovom Saboru i mislim da je to dobro šta se nikad nije dogodilo, bar od kad sam ja tu, da ja nisam taj koji ga podnosi. Drugo, iznenadilo me što niste pročitali izvješće jer vjerojatno ste imali sad ovaj dio u kojemu sam pokušao upravo otvorit prostor za šta veću raspravu.
Ono inače ima 72 strane, uz njegove priloge, sve statističke pokazatelje, pa da ste to vidjeli onda vjerojatno ne bi nikad ni promislili da kažete da je to paušalna ocjena. Ja naime nemam namjeru u uvodnom izlaganju vama dati materijal da bi o njemu raspravljali, jer ja očekujem od ozbiljnog saborskog zastupnika da je on taj materijal itekako dobro pogledao. A on je napravljen na osnovu svih statističkih pokazatelja, u njemu je sve to lijepo napisano. Ponavljam 72 strane a ja vam to ne mogu u ovim kratkim crtama prepričati. Pokušao sam samo glavne trendove iznijeti van.
Hvala.
 
DRAGICA ZGREBEC:
Povreda Poslovnika Ivan Šuker.
 
IVAN ŠUKER:
Gospođo potpredsjednice Hrvatskog sabora, dakle gospodin ministar je govorio nešto što ja nisam rekao.
Ja nisam rekao da je izvješće paušalno, nego da ovo što ste vi govorili da je paušalno a to je velika razlika. A inače ja sam izvješće pročitao.
 
DRAGICA ZGREBEC:
Nije, nije povreda Poslovnika. Niste se ni pozvali na članak koji je povrijeđen. Znate i sami da nije.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Otvaram raspravu.
Prvi na redu je klub nezavisnih zastupnika.
Kolege Grubišić i Kajin nisu prisutni, pa gube pravo na raspravu.
U ime kluba HDZ-a kolega Davor Božinović.
Izvolite kolega.
 
dr. sc. DAVOR BOŽINOVIĆ:
Hvala gospođo potpredsjednice.
Pa evo i na tragu i ovoga što je gospodin Šuker govorio stvarno smatramo da je izvješće onako više općenito, nedovoljno precizno tako da je pitanje koliko možemo dobiti stvarni uvid u rad koji trenutačno nije ni pod adekvatnom razinom parlamentarnog i stručnog nadzora što na žalost ostavlja mogućnost raznih interpretacija događaja uključujući i ove nedavne kada se ostavlja mogućnost povrede i kršenja zajamčenih prava građana.
I dalje se ekstenzivno tumači i primjenjuje zakonska ovlast iz članka 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, jer u izvješću nisu strukturirani podaci o broju građana i priključaka za koje su vršeni uvidi u lokaciju i telekomunikacijske kontakte. Nema podataka ni o strukturi kaznenih djela za koje su vršeni uvidi u kontakte i kretanje.
Mislim da također nije precizno nisu navedeni i obrazloženi podaci o utrošku financijskih sredstava pogotovo kad se radi o sredstvima za plaćanje, odnosno za plaće pa i podaci o provedenom natječaju za rukovoditelje. Ne znam je li točno govori se o nekih tisuću tužbi koje bi u budućnosti mogle stvoriti obvezu plaćanja izgubljenih sporova slične visine kao i u razdoblju 2001. godine kad je to bilo oko 500 milijuna kuna.
Kolega Šuker je ovdje spomenuo važno pitanje Schengena. Schengen jest spomenut ali tek na 59. ja mislim tamo negdje pri kraju izvješća a Schengen je Vlada odredila kao jedan od i prvi prioritetni cilj kojeg RH želi doseći nakon što je ušla u punopravno članstvo EU. Taj cilj je postavljen na razdoblje od dvije godine, čak je i ako se ne varam i vaše unapređenje, promoviranje u potpredsjednika Vlade gospodine ministre obrazloženo upravo time da je važno da se ispuni ova zadaća i da vi naravno budete na čelu tog posla vezano za ulazak RH u Schengenski prostor. Činjenica da tu ne vidimo ne mora značiti da mora biti, ali siguran sam da se Vlada približava tom cilju za koji si je odredila rok dvije godine da bi to vjerojatno bilo i istaknuto.
Druga stvar, mislim da u izvješću također nedostaje jedan važan dio, odnosno da ne možemo biti zadovoljni stanjem informacijske sigurnosti jer kao što je s jedne strane pitanje imigracije, pitanje azila veoma vruća tema razgovora u sklopu EU to je također i kibernetička obrana, dakle informacijska sigurnost. Jednostavno nema sastanka vezanog u komisiji, u Parlamentu, govorim o EU, vezanog za razvoj europske sigurnosne i obrambene politike, a da se ne govori o stanju i perspektivama razvoja tzv. kibernetičke sigurnosti.
To je također bitno zbog toga, o tome smo jučer nešto govorili i na aktualnom satu jer se Hrvatskoj kao članici EU s obzirom na najnovije pokazatelje vezane za poslovanje malih i srednjih poduzeća otvara mogućnost da poduzeća sa dvojnom namjenom, a neka od njih surađuju i sa Ministarstvom unutarnjih poslova, odnosno s Policijom i sa drugim ministarstvima, apliciraju prema tim fondovima, upravo kad je u pitanju podizanje razine informatičke sigurnosti i s obzirom da i direktori i radnici u tim poduzećima ne sudjeluju na sastancima vijeća i na sastancima koji se vode u okviru Europske komisije mislim da su ministarstva ta koja su dužna im ukazati na nove trendove, na nove mogućnosti koje im se u tom smislu otvaraju.
Međutim, mi ovdje imamo i s pravom mislim si možemo postaviti pitanje je li mi imamo stvarno strategiju na razini države, a to spada i u domenu naravno i potpredsjednika Vlade koja bi definirala nadležnosti i obveze državnih tijela i privatnog sektora. Dakle, opet dolazimo do privatnog sektora u zaštiti računalnih mreža. MUP uspješno surađuje sa članicama drugih zemalja EU, međutim ja bih ovdje ukazao da većina njih upravo ima tu Strategiju borbe protiv kibernetičkih ugroza, odnosno kibernetičkog kriminaliteta.
Koliko mi je poznato u MUP-u postoji svega jedan odjel, doduše specijaliziran za visoko tehnološki kriminalitet ali u njemu radi mali broj radnika i uglavnom su kriminalisti što je vjerojatno manjkavo. Znate s obzirom da bi u tom dijelu trebali ipak barem jednim većim dijelom participirati stručnjaci iz područja informatike, računarstva, inženjerske matematike i srodnih prirodoslovnih i tehničkih studija.
Dakle, evo to su neke od ocjena ovog dokumenta. Kao što smo na početku konstatirali tu ima manjkavosti, ima previše općenitosti, a ministre iskoristit ću ovu priliku da se opet vratimo na Bugarsku kad je bila ona kriza u Lampadoozi vi ste naveli niz zemalja koje ste nazvali južne članice EU i izrijekom ste ih naveli kao Italiju, Grčku, Cipar, Španjolsku i pogađate Bugarsku.
Evo, hvala vam.
DRAGICA ZGREBEC:
U ime Kluba zastupnika SDP-a kolega Franko Vidović.
FRANKO VIDOVIĆ:
Poštovana potpredsjednice hrvatskog sabora, poštovani potpredsjedniče Vlade, kolegice i kolege.
Ovim izvješćem ministra unutrašnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2012. godini ministar kao što je i sam rekao ispunjava obvezu propisanu člankom 4. Zakona o policiji temeljem koje ministar podnosi izvješće o radu policije iako ne rukovodi njezinim radom, obzirom da je rukovođenje policijom u nadležnosti glavnog ravnatelja policije.
https://i.guim.co.uk/img/media/2872cfbea8aa41b95bcf1e2fb7f9c3402a72177e/0_7_3268_1961/master/3268.jpg?w=620&q=85&auto=format&sharp=10&s=e3659f8504a35249536f39b6acc4df05
U 2012. da bi postigla glavni strateški cilj, a on je svakako smanjenje opasnosti od kažnjivih ponašanja policija je cjelokupnu aktivnost usmjerila na 4 prioritetna cilja i to je vidljivo iz ovog izvješća. Poboljšati … kažnjivih ponašanja, poboljšati suzbijanje kriminaliteta, povećati sigurnost prometa na cestama i jačati sigurnost na državnoj granici u zračnom prometu i plovidbi.
Policijski poslovi u MUP-u organizirani su u ravnateljstvu policije i 20 policijskih uprava sa sjedištem u županijama i gradu Zagrebu. Dalje se sustav grana kroz 185 policijskih postaja od čega 134 temeljna, 20 prometnih, 14 graničnih, 6 aerodromskih i 6 pomorskih.
Unutar ovog sustava sistematizirano je 31245 radnih mjesta od kojih 25.307 radnih mjesta policijskih službenika, a popunjeno je 21.339 radnih mjesta policijskih službenika.
Za ostvarenje programa sprečavanja kažnjivih ponašanja utrošeno je prosječno 1 milijardu 497 milijuna kuna. U svom radu policija se vodi načelom javnosti rada i to kroz sliku koju o njezinom djelovanju svojim ponašanjem staraju njezini policajci u direktnom kontaktu sa građanima, ali i kroz sliku koja se stvara u medijima o radu policije.
Sigurno je po svojoj prirodi najoperativnije tijelo javne uprave, djelujući na platformi vanjske politike Vlade MUP ima posebne zadaće i odgovornosti na međunarodnom planu.
Možemo reći da hrvatska policija surađuje sa svim policijskim organizacijama zemalja EU-a sa zemljama u okruženju te da je integrirana u sustav policija svijeta kroz članstvo u Interpolu.
Kao prvi poseban cilj ističe se poboljšanje sprečavanja kažnjivih ponašanja. Vidljivo je iz ovog izvješća da je u 2012. godini zabilježeno 91.168 prekršaja po svim propisima koji uređuju pitanje javnog reda i mira što je za 949 ili 1% manje nego 2011. Policija nastoji trajno biti prisutna na kritičnim mjestima kako bi pravodobno spriječila izravno suzbila što veći broj kažnjivih ponašanja. Pri tom prekršaj po zakonu prekršajima protiv javnog reda i mira čine 26,6%, a po ostalim zakonima 72,9% i po odlukama lokalnih tijela 0,5%.
Ono što nas treba posebno brinuti jest učestalost prekršaja po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji i to 14.874 slučaja odnosno 16,3% svih prekršaja. U borbu protiv takvog ponašanja jasno ne može biti uključena samo policija već se u budućnosti treba još jače uključiti cijela zajednica.
Policija je u 2012. preko operativnih dežurstava policijskih postaja policijskih uprava i ravnateljstva policije zaprimila 331.275 dojava o događajima ili oko 907 dnevno u prosjeku. Projekt ravnateljstva policije, "Policija javno djeluje javnost ocjenjuje" polučio je pozitivan rezultat kao i antikorupcijski telefaks i telefon na koji je zaprimljeno oko 260 poziva građana koji se potom upućivalo i savjetovalo kako dalje postupati.
Osim ovih aktivnosti policija je putem interventnih jedinica obavljala zadaće koje su u opisu djelokruga rada interventne policije. U usporedbi sa 2011. smanjen je broj ispomoći angažiranih službenika pa shodno tome i utrošenih radnih sati 100 tisuća 727 radnih sati što je smanjene čak za 32,7%.
Sredstva prisile službenici interventne policije upotrijebili su 870 puta i svaki put se dosljedno primjenjivalo načelo nužnosti koje opravdava primjenu sile do granica za postizanje zakonita učinka.
U 2012. održano je 17.685 javnih okupljanja. Na manjem broju tj. na 116 okupljanja došlo je do narušavanja javnog reda i mira te je privedeno 1437 osoba.
Zbog nereda je podneseno 168 kaznenih prijava i 1507 prekršajnih prijava. U osiguranju javnih okupljanja je nažalost ozlijeđeno 17 policijskih službenika od toga jedan teže.
Kod osiguranja svih oblika javnih okupljanje nastavilo se smanjivanjem broj angažiranih policijskih službenika odnosno išlo se na povećanje broja redara i ustroj redarske službe koji padaju u principu na teret organizatora, a ne na leđa poreznih obveznika.
Tijekom 2012. raspisano je 13.090 potraga i objava za osobama od kojih je obustavljeno 12.665, a na stazi je gledajući onaj prethodnih godina 8.750.
Specijalna policija obavlja policijske poslove u situacijama visokog rizika kao što su otmice, talačke situacije, opasna traganja, opasna uhićenja, rizična osiguranja, demonstracije. Tijekom 2012. pripadnici specijalne policije obavili su 501 operativnu zadaću.
U potpunosti je ostvaren plan obuke po svim specijalnostima što se jasno pozitivno odrazilo na izvršenje svih službenih zadaća.
U 2012. na području naše države zabilježeno je 70 eksplozija što je nažalost povećanje od 22,8% u odnosu na 2011. U tim eksplozijama su nažalost zabilježene i ljudske žrtve. 21 osoba je poginula dok je teške tjelesne ozljede zadobilo 11 osoba. Od 19 poginulih u eksplozijama formacijsko eksplozivnih sredstava 14 osoba samo ih je aktiviralo. Dakle izvršili su samoubojstvo.
Policija je zaprimila i 75 anonimnih dojava o postavljanju eksplozivne napravi i u svim slučajevima je na sreću bila riječ o lažnim dojavama.
Osim navedenog policija je sudjelovala u osiguranju osoba, objekata, prostora, inspekcijskim nadzorima, te provodila međunarodnu policijsku suradnju.
Kao drugi poseban cilj policije u 2012. ističe se poboljšanje suzbijanja kriminaliteta. U protekloj godini zabilježeno je 110.068 kaznenih djela što je oko 3% manje u odnosu na 2011. Od toga 72.171 su kaznena djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti i kod tih se djela bilježi pad od 4,6%, razriješeno je 56,9% djela. Ako se uzme i da su u 2012. pronađeni počinitelji 1533 kaznena djela prijavljena ranijih godina onda se koeficijent razriješenosti penje na 59%.
http://static.dailynewshungary.com/2015/06/immigration-hungary-4.jpg
U 2012. zabilježeno je 788 djela organiziranog kriminaliteta, a ta djela počinilo je 485 osoba. Materijalna šteta počinjena ovim kaznenim djelima procijenjena je na 21 milijun 267 tisuća kuna. Također su otkrivena 5994 kaznena djela gospodarskog kriminaliteta za što je osumnjičeno 2438 osoba, 290 pravnih i 2148 fizičkih osoba.
U odnosu na prethodnu godinu broj kaznenih djela je u padu za 18%, a osumnjičenih osoba za 27,7%. Pozornost policije također je bila usmjerena na suzbijanje korupcije, financijske istrage i pranje novca, visoko tehnološki kriminalitet, suzbijanje sive ekonomije, primjenu Zakona o odgovornosti pravnih osoba, međunarodne aktivnosti i obveze.
Korupcijskih kaznenih djela prijavljeno je 825, od čega 48,7% kaznenih djela zloupotrebe položaja i ovlasti, 24,6% davanja, 23,8% primanja mita, dok na sva ostala djela iz ovih skupina otpada 2,9%. O kolikom se zlu radi razvidno je iz izvješća. Materijalna šteta počinjena korupcijskim kaznenim djelima iznosi preko pola milijarde kuna.
Fokus napora u borbi sa korupcijom zadržava se na korupciju u javnom sektoru, trgovačkim društvima u djelomičnom ili potpunom vlasništvu države te korupciju u jedinicama lokalne odnosno područje samouprave, kao i na suzbijanje unutarnje korupcije. Naime, u policiji je pravilo da je tolerancija na korupciju u vlastitim redovima nula.
Policija se u 2012. bavila i suzbijanjem špranja novca i financijskim istragama, visoko tehnološkim kriminalitetom je najučestalije djelo računala prijevara, suzbijanjem sive ekonomije tj. suzbijanjem zloupotrebe droga. Zabilježeno je 7295 kaznenih djela zlouporabe droga i za ta djela je osumnjičeno 5545 osoba, od čega 427 maloljetnika.
Tijekom 2012. obavljene su značajne zapljene droga u Republici Hrvatskoj ali i u inozemstvu u suradnji sa Hrvatskom policijom što je rezultiralo i uhićenjima značajnih pripadnika kriminalnih skupina ili pojedinaca koji su se bavili kriminalitetom vezanim uz krijumčarenje i zlouporabu droga. Sve ovo je imalo značajnog pozitivnog odjeka u javnosti.
Po pitanju općeg kriminaliteta u koji spadaju sva kaznena djela nasilja, imovinski kriminalitet i sav ostali kriminalitet koji nije razvrstan u prethodne kategorije prijavljeno je 56.385 djela što je za 2,7% manje nego u 2011. U ovom segmentu postoji velik broj djela sa nepoznatim počiniteljem i tu se pojavljuje veliki koeficijent naknadne otkrivenosti od 34,6%.
Kaznenih djela kao što je rekao i ministar protiv života i tijela manje je za 6,6%, od 51 prijavljenog ubojstva njih 50 ili 98% je razriješeno. U odnosu na prošlu godinu ubojstava je više za 3 slučaja, odnosno 6,3%. Zabilježeno je 100 pokušaja ubojstava od kojih su 2 ostala nerazriješena. Ovih djela je za 23 slučaja odnosno za 18,7% manje. Prijavljeno je 79 silovanja od kojih su također 2 ostala bez razriješenosti.
Imovinska kaznena djela čine 75,2% općeg kriminaliteta. Koeficijent razriješenosti je 31,6% i ova kaznena djela su u porastu za 1,2%. Kriminalitet od posebnog sigurnosnog značenja je zabilježen kroz 83 kaznena djela iz ove skupine što je 39% manje nego 2011. Valja napomenut kako nije zabilježeno niti jedno kazneno djelo terorizma ili koje drugo kazneno djelo koje bi se moglo dovesti u vezu s terorizmom.
U ovom segmentu kriminaliteta pad ukupnog broja kaznenih djela ponajviše je posljedica preventivnog djelovanja Policije u lipnju 2012. prigodom održavanja gay pride Split 2012. kad nije zabilježena nijedna povreda članka 108. Krivičnog zakona za razliku od 2011. kad je zabilježeno 22 takva kaznena djela. Tijekom 2012. prijavljeno je 16 kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, odnosno ratnih zločina koji su se dogodili za vrijeme Domovinskog rata.
Kaznenopravna zaštita mladeži i obitelji obuhvaća kriminalitet na štetu djece i maloljetnika, kriminalitet koji su počinila djeca i maloljetnici, obiteljsko nasilje. Tijekom 2012. otkrivena su i prijavljena 3133 kaznena djela iz djela kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika što je za 24,7% manje u odnosu na 2011. Najviše je kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži 59,4%, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa 10,8% i protiv života i tijela 0,6%.
Djeca koja nisu kazneno odgovorna odnosno 381 dijete počinila su 557 kaznenih djela. Ukupan broj kaznenih djela djece smanjen je za 25,2%, a smanjen je i udio nasilnika … djela. Maloljetne osobe prijavljene su za 3616 kaznenih djela što je za 2,1% manje nego 2011.
Treći poseban cilj policije u 2012. je definiran kroz povećanje sigurnosti prometa na cestama koji uključuje problematiku nadzora prometa kao i rad mobilne jedinice Prometne policije. U tom segmentu već četvrtu godinu nastavljen je trend smanjivanja broja prometnih nesreća i najtežih stradavanja.
U odnosu na 2011. broj prometnih nesreća je smanjen za 12,7% poginulih te za 6% lakše ozlijeđenih. Dakle poginulo je 25 osoba manje nego 2011. godine. Porastao je broj registriranih vozača, ali se smanjio broj registriranih motornih vozila za 5,4%. I dalje je nažalost najčešći uzrok stradavanja nepropisna i neprimjerena brzina.
U izvješću koje je poprilično opširno, kao što je rekao i ministar, dati su i podaci o svim ostalim aktivnostima policije, čuvanju granice, prekograničnom kriminalitetu, sigurnosti plovidbe i slično. Ono što karakterizira ovo izvješće jeste primjena nove metode efikasnosti rada policije koja se primijenila za 2011./2012. a bit će primijenjena i u izvješću za 2013. a koja se razlikuje od metode korištenja prethodnih godina.
Pritom naglašavamo da je potrebno dalje unapređenje, da je potrebno ići na svjetske i europske modele za mjerenje uspješnosti policije jer model koji trenutno koristimo pokazuje određene nedostatke koji su i opisani u izvješću.
Mi u klubu SDP-a držimo da je ovo izvješće u smislu količine podataka i transparentnosti potpunije nego prethodnih godina, da je rad policije iscrpno i realno prikazan i u potpunosti podržavamo izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2012.
Hvala.
 
(Nastavak slijedi)
 

Zrinko Horvat

Povezane objave

Sve poluge vlasti u rukama jednog čovjeka

HF

Što stari hrvatski tisak piše o istočnom Srijemu?

hrvatski-fokus

Mobilizacija

hrvatski-fokus

Objavljen zbornik u čast Nikole Benčića

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više