U naseljima nema nekropole, samo postoje pojedinačni grobovi s pokojnicima
Fantastično naselje visoke kulture Gomolava I u potpunosti nasilno nestaje prije oko 5.500 godina (rat, požar?) i nastaje period mirovanja u kojem se na Gomolavi formira čak novi sloj humusa. Međutim, povoljnost lokaliteta čini da se pojavi ponovno nastanjivanje i Gomolava ulazi u dugu fazu izgradnje novih naselja i novih kultura (Gomolava IIa, IIb, IIIa, IIIb i IIIc), ali koje u arheološkom i povijesnom smislu nisu ništa posebno u odnosu na šire okruženje tog vremena i brojna druga nalazišta na ovim prostorima.
Gradnja je slabijeg intenziteta i kvalitete te na tom planu ne ostaje skoro ništa. Periodi i kulture razlikuju se uglavnom po karakteristikama keramike. Pri tom je najčešće upotrebljavana vrlo specifična ornamentalna tehnika, koja se sastojala od točkastih i žigosanih uboda, izvedenih na posudama prije pečenja, a poslije pečenja posuda se često ispunjavala bijelom bojom, čime se postizao efektan kontrast unutrašnjeg dijela posude u odnosu na osnovni ton cjelokupne površine. U ovoj fazi, kako po kvantitetu, tako i po svom kvalitetu i estetskom izgledu, svoj vrhunac dostižu šalice s visokim trakastim drškama iz perioda od 3.400. do 2.800. godine prje Krista (slika 7).
Samo su u naselju Gomolava IIIc nađeni ostaci lokaliteta na kojem su, jedna poslije druge, građene tri kuće. Kuće su znatno manje (7 x 8 m) u odnosu na one iz Gomolave I, s dvije prostorije i zidovima od pletera oblijepljenog smjesom gline i pljeve, podovima od zapečene zemlje te zidanim pećima u pojedinim prostorijama.
U naseljima nema nekropole, samo postoje pojedinačni grobovi s pokojnicima pokopanim u zgrčenom položaju, sa prilozima u grobu.
Ovdje bi možda bilo interesantno reći da je na Gomolavi, pored enormnog broja nađenih predmeta iz svih vremenskih perioda, a koji su djelo ljudskih ruku, pronađen i veliki broj životinjskih ostataka. Tako pored spoznaje koje životinje su tu živele, oni nam još više daju podataka o ishrani i običajima tadašnjeg čovjeka, o načinu njegovog življenja, o tome koje je životinje lovio, a koje je držao kao domaće i sl. Na osnovu proučavanja ovih ostataka napravljena je analiza za svako vremensko razdoblje, ali mi ćemo iz toga, kao malu sliku stanja, dati samo presjek uzgoja domaćih životinja u postocima po periodima: Gomolava I – 59%, II – 84%, III – 85%, IV – 67%, V – 72% i VI – 91%. Vidimo visoki postotak uzgoja domaćih životinja već u periodu prije šest tisuća godina i stalan rast sa sve višim stadijem civilizacije. Logičan je i paralelan podatak da se intenzitet lova i ribolova proporcionalno smanjivao idući k razvijenijem društvu.
Gajili su se govedo, ovca, koza, svinja i pas, a lovili, od životinja, jelen, divlja svinja, pragovedo (tur), zec, lisica, vuk, dabar, jazavac, divlji konj, lasica, ris, medved i vidra (pobrojani po intenzitetu lova), od ptica samo divlja guska, a iz vode, som, šaran, štuka, riječni rak i riječna školjka, te kornjača i vinogradarski puž. Prvi ostaci pripitomljenog (domaćeg) konja nađeni su u periodu brončanog doba.
Period brončanog doba na Gomolavi (Gomolava IVa, IVb i IVc) poseban je po čestim nivelacijama terena pri gradnji novih objekata, pri čemu se uništavaju svi tragovi predhodne gradnje. Kulture se razlikuju uglavnom po karakteristikama keramike. Među uobičajene forme suđa spadaju manje etažne amfore, amfore sa ljevkastim vratom i profiliziranim obodom te razne vrste zdjela sa širokim tunelastim drškama, koje spajaju obod i rame posude. Geometrijski motivi na posudama su utisnuti i ispunjeni bijelom inkrustacijom (umetanje drugog, obično tvrđeg materijala). Brojni su i pehari sa dvije trakaste drške, koje nadvisuju gornji obod posude. Kao izuzetna retkost za prostore na kojima nisu nađeni objekti, nekoliko ovakvih pehara je očuvano u cijelosti! Senzacija je još veća kad vidimo da ovaj tip posuda ima fine tanke zidove i visoke i vitke drške. Arheolozi to tumače činjenicom da su mjesta nalaza ovih predmeta bila zaštićena čvrstim građevinskim materijalom predhodnih objekata koji su rušeni da bi se gradili novi. Dakle, bilo je građevinskih objekata i tamo gde njihove ostatke ne nalazimo, odnosno nalazimo samo posude iz tog vremena.
U ovom periodu pronađeni su i prvi brončani predmeti koji po svom karakteru ukazuju na visoko razvijenu preradu tog metala na Gomolavi. To su, prije svega, specifični oblici igala (sa krilcima, sa glavom u obliku maka i sl.), zatim razni bodeži i sjekire te čavli, klinovi i sl.
Sve ovo pokazuje da je Gomolava kao arheološko nalazište interesantna i u ovom periodu iako posebno ne odudara od velikog broja sličnih nalazišta na ovim prostorima.
A onda bomba! I to kao naručena, u pravo vrijeme. Bližio se Osmi međunarodni kongres arheologa 1971. godine u Beogradu, kada su na Gomolavi V (starije željezno doba) pronađene dvije kružne grupne grobnice (veća i manja) za koje objašnjenje nije nađeno ni poslije antroploških analiza. Potpuno nepoznat obred, narod i civilizacija i to samo na Gomolavi! Svih 1.500 učesnika kongresa arheologa iz cijelog svijeta došlo je na lice mjesta da vidi ovo čudo staro najmanje 2.500 godina.
Evo opisa veće grobnice. U kružnu raku promjera 2,90 metra i dubine oko jedan metar, pokopano je 78 pokojnika oba pola različitih starosti (21 žena između 30 i 40 godina, 48 muškaraca mlađih i 8 starijih od 20 godina i jedan neidentificiran). Pokojnici su položeni u tri nivoa i s prilozima (brončani nakit, keramičke posude sa hranom, oruđe). Prvi nivo čine skeleti koji po svom položaju prate kružnu ivicu groba, u drugom nivou su okrenuti glavama prema centru, a u trećem prema ivici groba. Na pokojnicima nisu ustanovljene nikakve povrede (ožiljci, zaseci, lomovi kostiju i sl.), tako da je isključeno da se radi o masovnim žrtvama rata, ubijanju ratnih zarobljenika, obrednom žrtvovanju ili nečem sličnom. Ostaje epidemija, ali je i pri tom neobjašnjiv ovakav način sahranjivanja i ovakav pogrebni ritual.
Iako su grobnice zasjenile sve druge nalaze iz perioda starijeg željeznog doba na Gomolavi, oni su također brojni i zanimljivi. Od nakita kao posebna vrijednost ističu su tri fibule (kopče) u oblika u broja osam (masivna brončana žica savijena u dva koluta i spojena dvojnom spiralom), brončane narukvice i privjesci, zatim perle od jantara, staklene paste i kosti. A kao lijepi primjerci keramike izdvajaju se pehar sa jednom drškom i amfora sa dvije male drške stare također najmanje 2.500 godina.
U sljedećem nastavku govorit ću o vremenu kada je na ovaj prostor došlo keltsko pleme Skordsci.
Literatura:
– J. Petrović: ''Gomolava, arheološko nalazište'', N. Sad, 1984.god.,
– J. Petrović i B. Jovanović: ''Gomolava, naselja kasnog eneolita'', N. Sad, 2002.
– privatni zapisi Paskala (Paške) Cakića, Hrtkovci, u periodu od 1930. do 1980.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više