Nužnost dugoročnog razvoja turizma

Kulturna baština i fondovi EU-a

Seminar pod naslovom „Kulturna baština i EU Fondovi“ koji je organizirao projekt Heritage Go Pro u suradnji s Općinom Lastovo, ICOM Hrvatska i Muzejima Ivana Meštrovića, održao se 28. rujna uGaleriji Meštrović u Splitu. Tema seminara je valorizacija kulturne baštine u turističke svrhe. Seminaru se odazvalo 50 sudionika, iz različitih područja struke i interesa.

Dugoročni razvoj turizma Republike Hrvatske potrebno je temeljiti na aktivnoj zaštiti prirodne i kulturno-povijesne baštine. U Republici Hrvatskoj postoje stvarne, ali nedovoljno istražene mogućnosti primjene i razvoja sadržaja kulturne baštine u funkciji razvoja turizma. Kulturna baština je skup vrijednosti, vjerovanja, ponašanja, simbola, kao što su, npr., tradicija, običaji, odijevanje i umjetnost te oblika naučenog ponašanja lokalne zajednice u različitim vremenskim razdobljima. Može se definirati način života koji društvo dijeli, a koji se prenosi s generacije na generaciju i za koji se smatra da je tipičan za određenu društvenu skupinu u prepoznatljivom vremenskom razdoblju. Ona pokriva mnogo aspekata života zajednice, kako prošlih tako i sadašnjih. Kada se govori o prošlosti, baština uključuje jedinstvena povijesna i kulturna postignuća određenog vremena koja se pamte ili čuvaju kako bi ih sadašnje ili buduće generacije mogle iskusiti. Takvo shvaćanje kulture, odnosno kulturne baštine, ističe prije svega njezine nematerijalne oblike. Pojam kulturne baštine obuhvaća i povijesne gradove i naselja, odnosno kulturni krajolik koji u njemu održava stoljetnu ljudsku aktivnost, stvarajući narodnu tradiciju. Time pojam kulturne baštine poprima dimenzije koje je potrebno sagledati kao cjelinu, kako bi se pojedini segmenti te iste baštine u povijesnom kontekstu mogli bolje razumjeti i time tumačiti, odnosno kako bi te povijesne činjenice prihvatilo i autohtono stanovništvo i turisti.

Kulturna baština i turizam su po svom sadržaju veoma kompleksni. S obzirom da turizam pridonosi cjelokupnom gospodarskom razvoju, turistička valorizacija izvora kulturne baštine koji su nastajali tijekom niza stoljeća treba biti jedan od primarnih ciljeva. Istodobno, razvoj kvalitetnijeg turizma pridonosi jačanju nacionalnog kulturnog identiteta, bez kojega je gotovo nemoguće valorizirati potencijal kulturne baštine u turističke svrhe. S druge strane, marketing kao tržišna orijentacija usmjerena prema potrebama potrošača, a turizam kao sociološka kategorija, osnova su za istraživanja međuovisnosti marketinškog pristupa valorizacije kulturne baštine i razvoja turizma. Uz pomoć primjene društvene koncepcije marketinga, moguće je zadovoljiti određene potrebe potrošača i to poseban segment posjetitelja koji od putovanja i boravka u izvandomicilnom okruženju ne očekuju samo puki odmor. Takvo ispunjenje može se postići turističkom valorizacijom kulturne baštine u funkciji ekonomskog razvoja.

U kontekstu najavljenog javnog poziva iz domene strukturnih fondova „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“ (Europski fond za regionalni razvoj), stvara se potreba za oblikovanjem multidisciplinarnih platforma kako bi se uključio što širi krug dionika. Sam cilj javnog poziva, doprinos društveno – gospodarskom razvoju na lokalnoj/regionalnoj razini kroz pripremu i provedbu integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine usko povezanima s razvojem turističkih usluga, stvara tematsku pozadinu seminara stručnog karaktera. Kroz program seminara sudionicima se omogućilo stjecanje izvjesnih znanja o mogućnostima imatelja prava nad kulturnim dobrima, prvenstveno kroz prizmu konkretnih primjera iz dobre prakse u kontekstu revitalizacije zanemarenih kulturnih dobara/lokaliteta u turističke svrhe.

„Vjerojatno do kraja listopada, a najkasnije do kraja ove godine bit će raspisan natječaj za korištenje financijskih sredstava iz strukturnih fondova EU-a temeljenih na obnovi kulturne baštine za turističke svrhe, a ukupan iznos nepovratnih financijskih sredstava je 380 milijuna kuna“, rekao je Ivan Tomeljak iz tvrtke 'Heritage go pro'. „Cilj poziva je pružanje potpore za pripremu i provedbu ulaganja nužnih za razvoj određenog geografskog područja odnosno turističke destinacije, a koja kroz obnovu i valorizaciju nepokretnih kulturnih dobara doprinose društveno-gospodarskom razvoju područja čineći ga pritom prepoznatljivim turističkim odredištem“.

Tomeljak je najavio da će natječaj biti otvoren do 2020. godine, a moguće ga je produljiti i do sredine 2023. godine. Upozorio je kako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a zadržava pravo da prije isteka roka zatvori natječaj ako ne bude dovoljno kvalitetnih prijava. „Prijavitelji za korištenje financijskih sredstava iz EU fondova za obnovu kulturne baštine mogu biti tijela javne vlasti na svim razinama, od državne do općinske, ali i vlasnici kulturnih dobara. „Naglasak u korištenju tih financijskih sredstava je stavljanje kulturnog dobra za turističke svrhe, a prijavljivači trebaju, među ostalim, planirati nova radna mjesta i povećanje broja posjetitelja kulturnim dobrima“, rekao je Tomeljak. Zanimljiva pitanja pronalaženja modela upravljanja kulturnom baštinom, kao i odnosa destinacijskog managementa prema kulturno-povijesnoj vrijednosti koju nosi neki lokalitet ili objekt, evaluirana su kroz predavanja renomiranih predavača, kao i kroz neformalnu panel diskusiju sudionika.

Nives Matijević