Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

ZAKON O AZILU – Povrjede ljudskih prava (9)

Saborska vladajuća birokracija i Schengen

 
 
DRAGICA ZGREBEC:
Završna riječ ministra Ranka Ostojića, izvolite ministre.
 
RANKO OSTOJIĆ:
Zahvaljujem gospođo potpredsjednice, štovane kolegice i kolege zastupnici.
Evo ja ću, možda najbolje da počnem ovdje od kraja s obzirom da je bilo ukazivanje upravo na ovaj vrlo važan segment, a to je na koji način i šta treba radit konkretno Ministarstvo unutarnjih poslova pa možda jedan konkretan primjer koji govori o tome da nam statistika ipak može poslužiti.
Upravo ova 3133 kaznena djela iz kazneno-pravne zaštite djece i maloljetnika koje ste spomenuli tijekom 2012. godine predstavljaju kontinuirani pad koji u posljednjih 5 godina od 2007. godine čini 42,1% manje. Jedan od razloga je upravo u onome što je spominjala i gospođa Šimac-Bonačić oko djelovanja prevencije i Vijeća za prevenciju koja su izuzetno aktivna u velikom dijelu jedinica lokalne samouprave koje su to prepoznale kao prednost, kao situaciju u kojoj zajedničkim radom sa policijom mogu postići vrlo značajne odmake.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/10/6752226-3x2-700x467.jpg
Ono što je posao policije naravno da prijavljuje kaznena djela, a brojke koje smo ovdje baš spominjali u ovom vrlo preciznom izvješću a propos onoga da li je to točno ili nije, jer ja samo sažetak sad ovdje spominjem 381 dijete koje naravno ne može biti kazneno odgovorno je počinilo 557 kaznenih djela. To je ono što je zabrinjavajuće.
Od tih 557 kaznenih djela skoro 20% ili 19,2% su bila djeca, pardon bila su djela koja su nasilna. To je ono šta čitamo, to je ono šta vidimo u novinama i šta mislim da je dosta važno za istaći. I kad to povežemo naravno i sa nasiljem u obitelji gdje također bilježimo ali neznatan pad od 2,1% u 2012. mislim da je također i Obiteljski zakonik i njegova primjena u kojoj se bilježi ipak smanjenje broja evidentiranih slučajeva djece gdje se, zapravo gdje se događa propuštanje roditeljske skrbi u zabrani noćnih izlazaka.
Sa svoje strane MUP i policija radi svoj dio posla. Vijeća za prevenciju su pravi put, a također naravno kao što se i uvijek kaže ono šta po meni izostaje, izostaje opet pitanje one svijesti, suradnja škola, roditelji, svi oni koji su odgovorni i po meni vjerujem ono u čemu može naravno Vlada svaka, pa i saborski zastupnici najprije i najbolje pomoć a to je što bolji standard to manje problema. Mislim da se tu možemo vrlo jednostavno složiti.
Ja ću još samo reći da oko preciznosti više ne bih htio posebno naglašavati jer ja imam ovdje 27 strana samo sažetka koje sam vjerojatno trebao pročitati ali nisam. A što se tiče svega što je unutra nitijedan argument nisam čuo koji bi oborio bilo koji podatak koji je iznesen unutra.
Što se tiče primjedbe koju je imao gospodin Sanader, apsolutno bez obzira što to nije ova tema ovdje ali je vezano uz ovo nastavit ćemo dalje razgovor i vi znate da je zajednički interes i trud da se upravo dogodi ono što imamo u ovoj godini, a to je izuzetno smanjenje broja požara što će biti sigurno tema naravno dogodine. A vjerujem da ćemo zajedničkim dogovorima i oko pravilnika i oko eventualnih izmjena zakona doći do toga da to ustrojimo kako treba.
Ja ću ovu prigodu iskoristiti, između ostaloga, da posebno cijenim taj doprinos koji između ostalog nisu policijski poslovi, u mojoj su domeni. Uostalom mogli ste vidjeti koji je najvažniji segment kad se dogodi ozbiljna nesreća ili katastrofa. Ne vi jer vama ne trebam govoriti jer vi u tome sudjelujete, ali je pošteno reći i to kazati na ovome mjestu koliko je bitna uloga vatrogasaca, pripadnika DVD-a i svih onih koji u tome sudjeluju bar na ovaj način da se pošalje ova poruka.
Što se tiče povrede ljudskih prava to je nešto što je meni posebno zasmetalo, moram reći i na to želim reagirati iz razloga što niste konkretno naveli neki slučaj ali ću vam reći da svojim dolaskom na mjesto ministra unutarnjih poslova žao mi je što vas moram podsjećati sam predložio izmjenu Zakona o policijskim ovlastima upravo u onome dijelu koji se odnosi na članak 68. kojega ste maloprije spominjali, a on se ne odnosi samo na izlistavanje mobitela već i na ostale mjere koje su tamo predviđene. Upravo tada u tom zakonu u kojem nije dopušteno da se izmijeni je bilo predviđeno da se promjeni upravo i nadzor, da se promjeni situacija u kojim uvjetima se to može dogoditi.
Stoga, evo kod sebe imam nešto što sam najavio u 1. mjesecu čekalo se izmjenu Zakona o kaznenom postupku pa nadam se da nećete pomisliti da sam ovo sad napisao ili složio. Evo ga, studeni 2013. a to je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim ovlastima. To je u 1. mjesecu već sad ćemo iskoristiti tu prigodu da se to promjeni i na kraju ćemo doći do daljnjeg koraka koji je napravljen, a to je da ovo Ministarstvo unutarnjih poslova ima više vrsta nadzora. To želim spomenuti.
Pod jedan, ima u policijskoj upravi. Znači, nadzor posebnih obučenih policajaca koji brinu oko toga. Drugo, postoji unutarnja kontrola ministra unutarnjih poslova kojoj se može obratiti svaki građanin i dužan je dobiti odgovor i to je situacija gdje imamo drugu kontrolu. Treća kontrola, neću govoriti o sudskoj mogućnosti naravno da se tuži policiju ili slično, treća je nešto što prije nije postojalo a sad postoji, a to je Povjerenstvo za žalbe, građansko, civilno kojeg ste vi izabrali ovdje u Saboru, odnosno Odboru za ljudska prava gdje su dva člana predloženih iz nevladinih udruga i jedan iz policije koji im samo pomaže u tim poslovima. Naravno da već tada je bilo jasno da neće moći pokriti sve ono i moj prijedlog koji je bio, a to je da svaka policijska uprava ima takvo Vijeće za prigovore siguran sam da će kad-tad biti realizirana. Jer jednostavno ne mogu pokriti sve pritužbe koje se događaju.
Zatim pitanje direktnog nadzora Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost pučkoga pravobranitelja, da ne govorim o svim drugim mogućnostima, itekako se može nadzirati bilo koji dio ovoga posla.
Što se brojki tiče i izlista kao jedne od policijskih ovlasti tu možemo biti vrlo precizni. Naravno da Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost samo da usporedi brojke primjene takvih mjera vrlo jednostavno bi došao do onoga zašto se uopće one primjenjuju. Primjenjuju se iz jednog razloga, a to je da imamo ogroman broj, a to znači više od 60% onih, pardon dvije trećine je traženje izlista samo iz razloga što nemamo registrirane telefonske priključke. Tu je problem. I to je ono što je činjenica da naravno prepaidove neregistrirane nijedna od zemalja koja ima takvu mogućnost da to na kiosku možete kupiti, naravno to je prednost svima onima koji se bave kriminalnom djelatnošću, i iz tih razloga smo prisiljeni ne mi nego policija primjenjivati članak 68. i izlistavati telefone da bi došli uopće do podatka kome taj telefon pripada.
Ali, ubuduće upravo ovom izmjenom vrlo brzo, znači čim prolazi izmjena u ZKP-u, imamo sljedeće, a to je da će biti zaštićeni svi građani koji imaju registrirani telefonski priključak i samo sudskim nalogom će se za takvu osobu moći tražiti nalog.
Druga stvar, ono što je također prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova kako se nikad nismo bojali nadzora, uvijek smo ga predlagali, evo ovim izmjenama predlažemo da se napokon riješi stvar koja godinama ne postoji a to je da se uvede Vijeće za građanski nadzor u Ministarstvu unutarnjih poslova. Jer dosada Vijeće za građanski nadzor nadzire samo mjere tajnog prikupljanja podataka nad SOA-om. E sad neka se napravi ovdje upravo ovdje Parlament, Odbor za ljudska prava neka izabere ljude i onda ćemo otkloniti bilo kakvu sumnju ili potrebu da dolazi Odbor za unutarnju politiku nadzirati što je točno policija u određenom kriminalističkom istraživanju napravila.
Naravno da propisanim postupkom vjerujem da će to dignut dodatno razinu onog nadzora koji u ovom trenutku policija ima.
Utrošak financijskih sredstava naravno da to nije tema Izvješća o radu, odnosno o obavljanju policijskih poslova za 2012. godinu ali kada je već pitano onda ću vam reći da se to naravno nalazi u proračunu kojeg usvajate vi saborski zastupnici, točno piše koliko ide za javnu sigurnost, koliko ide za MUP ali radi informacije da se ne bi puno mučili plaća u MUP-u mjesečno varira između 200 i 250 milijuna kuna, toliko su naši izdaci u masi plaća. Kada kažem u masi plaća onda je jasno da su to svi izdaci prekovremeni i slično. Ova razlika između 50 milijuna kuna, a to je kada imate recimo 6. mjesec u kojem se nalaze tri blagdana u tom trenutku imate toliki broj prekovremeni sati jer naravno policajci rade 24 sata u svojim turnusima i onda se takva situacija dogodi.
Ali bitan podatak je da izdaci za MUP za plaće u 2012. godini i u ovoj godini isto tako su značajno niži iako imamo sve ove zaposlene u graničnoj policiji ispunjene sve uvjete nego što je to bila masa plaća 2011. godine, godinu dana prije.
154 tisuće kuna godišnje košta u prosjeku jedan policajac. U zadnjem izvješću je to bilo 164, znači 10 tisuća kuna manje godišnje po glavi ajmo tako reći jednog policajca je trošak, kada se zbroje svi troškovi koji se odnose na policiju.
Schengen je spomenut tek na kraju za 2012. godinu naravno jer ga prije toga nije trebalo spominjati jer tek krajem 2012. počinju bilo kakvi potezi i situacija zašto toga tamo nije bilo ću podsjetiti u 10 točaka monitoringa koje je postavila EU 4 su se odnosila n MUP i rečeno je Hrvatska neće ući u EU ukoliko se ne ispune zaostaci. I u 2012. godini je MUP 98 podzakonskih prijedlog usvojilo popunilo kompletno graničnu policiju do brojke od 6.336 koliko je traženo.
http://i.ytimg.com/vi/rj950UP5V4I/hqdefault.jpg
Ono što je bilo isto tako zaostatak i nije bilo napravljeno usvojena migracijska politika 2013.-2015.i ono što nitko nije vjerovao da će biti napravljeno u samo 4 mjeseca riješeno je pitanje izgradnje graničnih prijelaza Neum-Zaton Doli-Klek prema tome to je ono što se ne želi vidjeti. To je otprilike priča oko schengena i izvršavanje obaveza u schengenu a naravno da je u vremenu koje pred nama dolazi bit će u tom izvještaju puno više o tome što je sve napravljeno za schengen.
Oko informacijske sigurnosti, malo mi je čudno kada upravo moju inicijativu i prvi puta u povijesti hrvatskog MUP-a osnovan je Odjel za visokotehnološki računalni kriminalitet dolaskom na mjesto ministra, nije postojao prije toga. Prema tome treba te argumente koristiti na način da se bar o tome informiramo.
O broju kaznenih djela da sada ne ovdje iznosim podatke, ali ono što imamo, imamo ozbiljan napredak u tom segmentu kao i u Odjelu za hladne slučajeve koji nije postojao pa su nakon vrlo skeptičnih rečenica da to neće ništa napraviti riješeno i dvostruko ubojstvu u Osijeku staro 10 godina, isto tako riješeno je pitanje prije tri godine ubojstvo zaštitara u banci, tako da mislim da neke stvari koje su prilično skeptično bile dočekivane ovdje, a spomenut ću i na način kako se gledalo na otvaranje Trga sv. Marka da se ipak sa određenim potezima može danas bar izraziti zadovoljstvo i reći nije to bila baš tako ni loša ideja.
Ono što je informacijska sigurnost i naravno pričati o europskoj kibernetičkoj sigurnosti u izvješću za 2012. kada nismo bili članica, a pri tome zaboraviti da postoji posebna agencija koja se zove Zavod za informacijsku sigurnost koja upravo i je dio sigurnosno-obavještajnog sustava koji se brine oko toga također da je u obavezi našoj da donesemo i strategiju kibernetičke sigurnosti, a naravno da vam je poznato pa to je započeto još ranije i strategiju nacionalne sigurnosti koja se kvalificiranom većinom mora usvojiti ovdje u Hrvatskome saboru.
Oko samih detalja ja mislim da bi bilo bolje da se ja zaustavim, podržavam priču vezano za prevenciju i apsolutno tvrdim da je to put sa kojim se mogu značajno smanjiti sigurnosni rizici. S ponosom vam danas mogu reći da je danas prvi dan da RH ima napokon helikopter sa svim dozvolama, da može letiti danju, noću u svim uvjetima. E to je zemlja i to je policija koja do današnjeg dana nije imala. Nije imala helikopter koji je mogao letiti danju, noću, zimi, ljeti evo danas to imamo. Danas je prvi puta da se to dogodilo.
Mi imamo danas 26,5% manje ubojstava nego što smo ih imali godinu prije 186% više kaznenih djela u domeni organiziranog kriminala, 306% u prvih 10 mjeseci više u korupcijskim kaznenim djelima, da ne podsjećam na one konkretne slučajeve koji su izazivali itekako probleme kod građana RH od bombaških napada na početku ove godine, situacije koje su itekako ugrožavale do rješavanja visokorizičnih utakmica, do toga da su se osiguravali skupovi istospolnih zajednica. I finale evo na kraju, moram reći i poginulih policajaca koji su upravo rješavajući obiteljsko nasilje izgubili život, a dvojica bili teško ozlijeđeni upravo u tim varijantama, jer ono što je nekad bilo sasvim normalna stvar, a to je da nitko ne smije niti zvati policiju niti je kome padalo na pamet da zove policiju. Danas je to jedna od stvari koje policija rješava.
Evo ja se nadam da vas nisam previše umorio. Zahvaljujem se na vašoj pažnji i vjerujem da ovo izvješće ukoliko se zaista pogleda i pročita, a siguran sam da ćete imati želju redovito pratiti transparentnost na našim web stranicama svaki mjesec je statističko izvješće. U njemu se mogu vidjeti svi trendovi kako se odvijaju stvari i prema njima se mi i ravnamo.
Zahvaljujem.
 
DRAGICA ZGREBEC:
Hvala lijepa ministre.
Imate još jednu repliku. Davor Božinović.
 
Dr.sc. DAVOR BOŽINOVIĆ:
Hvala lijepa.
Gospodine ministre, saborski zastupnici su najmanje odgovorni kada neko izvješće ili neka točka dolazi na dnevni red. Dakle vi ste rekli da je deplasirano u nekoliko navrata u nekoliko tema govoriti o nečemu iz 2012., ali mi živimo evo u drugoj polovici 2013. godine zapravo bliži se kraj 2013. i mi se ne možemo danas praviti da ne živimo u realnom vremenu. To se odnosi i na vašu konstataciju o schengenu, ali dobro ja sam iz vašeg odgovora razumio da tu ne će biti problema sa ovim rokom od dvije godine i ulaskom nakon dvije godine članstva što je cilj Vlade, drugo ste spominjali i u nekim drugim kontekstima. Dakle vama je trebalo 6 mjeseci, službama Sabora je trebalo 4 mjeseca ili 5 mjeseci da ovo stavi na dnevni red.
Po meni nema razloga da izvješće ne bude u 1., 2. mjesecu i da se odnosi na godinu koja je upravo protekla.
Što se tiče ovog financijskog dijela, pa vidite postoji jedan trend kada su u pitanju sve sigurnosne strukture. Ja dolazim doduše iz jedne druge, bio sam u jednoj drugoj ali tamo je veoma važno bilo uvijek isticati utrošak. I to nije loše, nije to nešto što je ovdje iskorišteno kao kritika nego kao jedan poticaj pogotovo kada imamo u vidu mogućnost modernizacije koja svakoj službi treba pa tko i policijskoj.
 
DRAGICA ZGREBEC:
Hvala lijepa.
Odgovor na repliku ministar Ranko Ostojić.
 
RANKO OSTOJIĆ:
Poštovani gospodine zastupniče moram se još jedanput osvrnuti, ja ne mogu govoriti o stvarima podnoseći izvješće o 2012. godini koje su se dogodile iza toga, evo to je bila jedina moja digresija nije bilo da je deplasirano.
Drugo, MUP u ožujku 2013. godine je dovršilo svoju statistiku koja kažem bila javno objavljena, dostavljeno je na vrijeme Odboru za unutarnju politiku i ja sam prije ljeta podnosio izvješće. Ali nije problem u tome, možda bi bilo puno važnije govoriti o tome da samo vrijeme kada se podnosi izvješće jel to kraj godine itd. uostalom glavni državni odvjetnik dolazi još kasnije iza, te stvari su se redovito događale, samo što je sada jedna bitna razlika, a to je da bar imamo izvješće i bar imate ministra koji vam podnosi to izvješće.
Ponovit ću od 2001. godine je postojala ta obaveza, jedini koji podnosi izvješće evo već drugi put je odnosno to sam ja koji ovdje dolazim i smatram da je važno da to bude na dnevnom redu ovoga Sabora.
Što se tiče troška s vama se mogu složiti to je pozitivna stvar, ali mi imamo jedan drugi problem, a to je da je loše i zašto sam ovaj helikopter spominjao, loše radi toga što ne možemo opremati policiju ako trošimo 80% novaca na plaće, nemamo novaca za preventivne programe i tu nastaje problem. to su uvjeti u kojima je važno da smanjimo ovaj trošak, ne na uštrb toga da ljudi imaju manje plaće nego da se bolje organizirano da bi nam ostalo više prostora da bi mogli kupiti opremu kvalitetnu koja nam je potrebna. A tome radi schengena moram reći da naravno da nismo ni bili u prilici da odradimo početak gradnje kada sredstva nisu bila tu. Njih možemo početi koristiti od 1.7.kompletan plan nam je odobren.
I ono što ću završno reći molim vas da me precizno citirate. Nacionalni cilj vjerujem vaš, moj i svih je da se pripremimo za 1.7.2015.godine budemo spremni na evaluaciju. I ja vam u nijednom trenutku nisam rekao da ćemo tada ući u schengen jer o tome ne donosimo mi odluku. O tome kroz vrlo mukotrpan evaluacijski proces odluku donose zemlje članice na način da moram podsjetiti da Bugarska i Rumunjska još uvijek nisu ušle u schengen, prema tome naš cilj je da budemo spremni jer tada tek možemo aplicirati i onda nadam se iza toga što prije ući u schengen.
 
DRAGICA ZGREBEC:
Hvala lijepa.
Kolegice i kolege, za večeras ćemo zaključiti raspravu. A sutra ćemo u 9,30 početi najprije sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, pa ćemo nastaviti s Konačnim prijedlogom Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti i u 12,00 sati ćemo glasovati.
Hvala lijepa. Laku noć.
 
SJEDNICA PREKINUTA U 20,16 SATI.
 
(Svršetak)
 

Zrinko Horvat

Povezane objave

Povjerenstvo za dodjelu nagrade ‘Emerik Pavić’ za najbolju knjigu godine

hrvatski-fokus

Vrjednija im jedna od 53 osobe

HF

Međuratni prvaci Hrvata istočnog Srijema i Beograda

hrvatski-fokus

MOLIŠKI HRVATI – Z one bane mora

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više