To znači da je većina populacije EU-a jasno rekla NE uzgoju genetski modificiranih organizama
Sedamnaest država članica Europske unije te četiri 'administrativne regije' u još dvije države nalaze se u „sastavu“ pokreta „Bez GMO-a“ ('GMO-free movement') i one su donijele odluku o zabrani kultiviranog uzgoja genetski modificiranih organizama (GMO-a) na svojim teritorijima, odnosno obradivim površinama. O njihovoj odluci obaviještena je Europska komisija budući je rok za prijavu bio 3. listopada 2015. Naime, prema odluci Europske unije / Europske komisije državama članicama EU-a prepuštena je „puna sloboda u odlučivanju“ kada su u pitanju genetski modificirani organizmi i njihov kultivirani uzgoj.
Države koje su donijele odluku o zabrani kultiviranja GMO-a na svojem području odnosno poljoprivrednim obradivim površinama su: Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska i Slovenija, zatim četiri regionalne uprave – Škotska, Wales i Sjeverna Irska u Velikoj Britaniji, te Valonija u Belgiji.
Navedenih sedamnaest (17) država članica Europske unije zajedno s četiri regionalne uprave predstavljaju nešto više od 65 % populacije EU-a i 65 % obradivih poljoprivrednih površina. To znači da je većina populacije EU-a jasno rekla „NE“ uzgoju genetski modificiranih organizama (GMO-a) i tako „zatvorila vrata“ kultiviranom uzgoju genetski preinačenih poljoprivrednih kultura na svojem teritoriju. Države koje su se dvoumile između odluke „za“ i „protiv“ GMO-a sada se više ne mogu predomisliti i registrirati kao „država bez GMO-a.“ Nasuprot tome, države koje su se opredjelile „protiv“ kultiviranog uzgoja GMO-a moći će u svako doba opozvati svoju odluku i odustati od svojeg statusa kao „država bez GMO-a.“
Jedina genetski modificirana kultura koja je odobrena za uzgoj u EU-u i koja se uzgaja je genetski modificirani kukuruz biotehnološke kompanije Monsanto poznat kao MON810, dok još sedam genetski modificiranih kultura čeka odobrenje Europske komisije za kultivirani uzgoj na poljoprivrednim površinama. Svih sedam GMO-a odnosi se na genetski modificirani kukuruz. Devet država članica EU-a (Austrija, Bugarska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Mađarska, Njemačka i Poljska) još je ranije donijelo odluku o zabrani kultiviranog uzgoja kukuruza MON810 na temelju predostrožnosti. Međutim, biotehnološke kompanije koje prodaju genetski modificirano sjeme nemaju obavezu pridržavati se odluke onih država koje su se izjasnile protiv kultiviranog uzgoja GMO-a, upozoravaju stručnjaci iz Greenpeace-ovog ureda pri EU u Bruxellesu. Naime, prema direktivi EU-a 2015/412, vlade mogu zatražiti da biotehnološke kompanije čije genetski modificirano sjeme je već odobreno ili čeka odobrenje za komercijalnu sjetvu ne stavljaju svoje proizvode na tržište u njihovim zemljama. No, biotehnološke kompanije kao Dow, Monsanto, Syngenta i Pioneer mogu prihvatiti ili čak odbiti zahtjev(e) bez obrazloženja. Vlade mogu zakonskom uredbom zabraniti uzgoj pojedine genetski modificirane kulture ili određenu skupinu GMO-a odobrenih u EU. Europska komisija objavljuje popis nacionalnih zakona o uzgoju GMO-a.
O pravu država članica EU-a da same odluče hoće li odobriti ili zabraniti komercijalni uzgoj GMO-a na svojem teritoriju odlučeno je još u ožujku ove godine, a odluka je stupila na snagu u travnju kao „kompromis između država koje su 'za' i koje su 'protiv' uzgoja GMO-a.“ Ovaj sporazum omogućuje državama da se odluče protiv uzgoja GMO-a na temelju mjera sigurnosti u svrhu zaštite zdravlja i okoliša ili u svrhu zaštite interesa potrošača i domaćeg tržišta. No, postavlja se pitanje može li „jedinstveno tržište“ EU-a preživjeti razdvajajnje zbog GMO-a? Države članice EU-a sada su se podijelile u dva 'tabora' – jedan 'za' i drugi 'protiv' kultiviranog uzgoja genetski modificiranih poljoprivrednih kultura, što znači da će jedanaest država uzgajati GMO na svojem teritoriju a sedamnaest ne će. Nadalje, u Velikoj Britaniji samo je Engleska rekla 'da' i tako ostala usamljena. To će biti pravi veliki izazov za „jedinstveno tržište“ Europske unije jer će biti vrlo, vrlo teško, zapravo gotovo nemoguće, spriječiti kontaminaciju konvencionalnih i ekoloških poljoprivrednih kultura s onima iz GMO uzgoja. Dosadašnja iskustva i znanstveni dokazi ukazuju na kontaminaciju, tj. genetsko onečišćenje konvencionalnih i ekoloških kultura s genetski modificiranim kulturama (o tome sam također već pisala).
Franziska Achterberg, Greenpeaceova direktorica za politiku hrane upozorava da će ova nova usvojena „reforma“ omogućiti Komisiji da odobri uvoz GMO-a čak i onda kada se tome protivi većina nacionalnih vlada, Europski parlament i javnost: „Prijedlog Komisije je farsa jer čitav nedemokratski sustav ostaje netaknut. On će omogućiti Komisiji da nastavi ignorirati većinu koja se protivi GMO-u, bez obzira što je predsjednik Jean-Claude Juncker u srpnju 2014. obećao da će većini država članica EU-a koje se protive GMO-u omogućiti da to i ostvare. Komisija sada treba dostaviti zakonodavni prijedlog da se to postigne.“ Revidirani plan procjene rizika u EU koji se pozivao na ministre zaštite okoliša u 2008. nije proveden. Europska agencija za sigurnost hrane također ignorira trenutnu procjenu rizika čime se ignorira pravilo EU-a na snazi od 2001. (direktiva 2001/18) a koja se odnosi na neovisno i 'dubinsko' testiranje genetski modificiranih poljoprivrednih kultura.
Ovo je još jedan od razloga u nizu radi kojih većina država članica EU-a odbija odluke Europske komisije kada je u pitanju odobrenje kultiviranog uzgoja GMO-a. „Većina država više ne vjeruje sigurnosnim procjenama EU-a o GMO-u i upravo stoga su donijele pravilnu odluku da zaštite svoju poljoprivrednu proizvodnju i svoj prehrambeni lanac,“ izjavila je Franziska Achterberg te dodala: „Europska unija i Komisija mogu vratiti povjerenje samo na jedan način, a to je da trenutno zaustave, tj. stave na čekanje sva odobrenja koja se odnose na GMO te da hitno donesu odluku o reformi sigurnog testiranja i odobrenja genetski modificiranih kultura namijenjenih kako prehrani čovjeka tako i hranidbi domaćih životinja.“
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više