Tko brine za hrvatski identitet?

Hrvatska znanstvena zajednica mora pisati i na materinjem, hrvatskom jeziku

Treba uvodno naglasiti. Tekst je doprinos borbi za hrvatski nacionalni identitet, koji se ostvaruje u velikoj mjeri uporabom hrvatskoga jezika. Članci za širu javnost traže primjere.

Slušam i čitam programe političkih stranaka. O svemu se izjašnjava, samo ne o bitnom čimbeniku identitetu svakog naroda, hrvatskom jeziku i pridržavanju normi u javnoj komunikaciji. Pridržavanje normi trebala bi biti obveza, posebno hrvatskih medija. U ovom slučaju navodim nekoliko primjera. Prema hrvatskim normama, a koje su u tom dijelu usvojene i u Pravopisu Instituta za Hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), znak za postotak se piše odvojeno od brojke, dakle 23 % a ne 23%. U Hrvatskoj kao i u brojnim državama postoji decimalni zarez, a ne decimalna točka. Dakle tri cijela i dvadeset pet stotinki piše se 3,25 a ne 3.25. Treba se pridržavati i normi pri pisanju naziva materijala. Tako se PVC piše poli(vinil-klorid) a ne polivinilklorid. Pritom se mora zadržati međunarodne složene kratice. Nazivi na temelju međunarodnih kratica za područje plastike i gume dostupni su na: https://www.fsb.unizg.hr/polimeri/casopis/index.php?pg=kratice.

Mediji, pridržavajte se međunarodnih i hrvatskih normi

Puno gora je situacija s pisanjem lažnih prijatelja. Tako se sada favorizirani akronim ili može i složena kratica STEM (science, technology, engineering and mathematics) nije znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika, već prirodna znanost, informatika, tehnika i matematika (Večernji list, 6. listopada 2015).

Sve je postalo tehnologija. Engleska riječ technology ima u hrvatskom više od trideset značenja. Svi sada samo dizajniraju (e. design), pa su posljedično dizajneri. Riječ design znači prema hrvatskom jezikoslovcu i leksikografu Željku Bujasu i nekim drugim rječnicima: imenica, glagolska imenica, pridjev i glagol. Evo primjera nacrtati, narisati, napraviti skicu (plan), zasnovati, konstruirati, kreirati, praviti dizajn (o.a. dizajnirati), namjeravati, kaniti, namijeniti, zamisliti (glagoli). Neka od značenja imenice: nacrt, uzorak, skica, dezen, dizajn, konstrukcija, plan, zamisao, namjera… interior design = dizajn interijera = unutarnje uređenje. Glagolska imenica ima u hrvatskom značenja: projektiranje, konstruiranje, dizajniranje, oblikovanje. Značenje pridjeva je projektirani, osmišljeni, dizajnirani, kreirani. Riječ design treba prevoditi tuđicom dizajn samo ako se radi o onom dijelu izgleda proizvoda koji se može označiti kao razlika između uporabnog oblika i funkcionalnog oblika. Dakle na onaj dio oblika koji prodaje proizvod. Modni dizajn je pravilno.

Što znači ultimativni show? Engleska riječ ultimate među ostalim znači: posljednji, krajnji, konačni, osnovni, temeljni, odlučujući, presudni, finalni, maksimalni, najbolji, vrhunski, granični, prekidni, žestoki, uzvišeni, pri slomu, do sloma. Primjer: Pogodite o kojem se šou radi. Druga emisija graničnog šoua The Voice, Druga emisija pri slomu serije The Voiceili Druga emisija vrhunskog (najboljeg) showa The Voice (Zg-magazin,23. veljače 2015.).

Gadget je spravica, a widget, programčić. Kako prevesti circular economy? To je kružno gospodarstvo. Cirkularna ekonomija je doslovni prijevod s engleskog i nema veze s hrvatskim. Ekonomija je u hrvatskom definirana kao društvena znanost, dok je gospodarstvo skup raznih ekonomskih aktivnosti na nekom prostoru (najčešće državi). I tako u nedogled.

Engleske riječi imaju mnogostruka rješenja

Prijedlog, političke stranke obvežite se na promicanje hrvatskog jezika kao jednog od najvažnijih čimbenika hrvatskog identiteta. U borbi protiv rješenja iz jednog slavenskog jezika, koji čini zajedno s hrvatskim, crnogorskim i bosanskim nadsustav (Prilog sustavnosnoj analizi hrvatskog jezika, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20(1994), 19-30.) nemilice prenosimo rješenja iz jednog analitičkoga, vrlo nepreciznog jezika. O čemu svjedoče navedeni primjeri.

Završit ću jednom ocjenom iz 1967. Tada sam među ostalim priređivao i vodio jazz emisije. Evo što sam našao, čisteći stare fascikle.

U vrijeme mraka, na Radio Zagrebu program se kontrolirao tijekom cijelog trajanja. Kontrolori su pisali izvještaje. Što je napisao kontrolor 30. listopada 1967? »… ako se apstrahira njegov suviše zagrebački, to jest pogrešan način akcentiranja…«.

Čuvajte hrvatski jezik i ne prisiljavajte hrvatsku znanstvenu zajednicu da mora pisati samo na engleskom. Tražite da piše i na hrvatskom, jer to mora onda biti i izvor nazivlja i za najšire pučanstvo.

Igor Čatić