Nezamislivo je da milijuni iseljenih Hrvata imaju tri zastupnika a za manjinski mandat dovoljno je stotinu glasova

Ponovno nam treba Ministarstvo useljeništva

General HVO-a i HV-a te novoizabrani zastupnik u Saboru RH Željko Glasnović u intervjuu za "Večernji list" govori o razlozima zbog kojih je dobio 30 posto glasova Domoljubne koalicije u 11. izbornoj jedinici. Naglašava kako je razgovarao s ljudima koji su mu rekli da im je dosta lažnih obećanja. Ističe kako će se zalagati da branitelji HVO-a i HV-a imaju jednaka prava jer je i sam Tuđman to nazivao jednom vojskom. Glasnović naglašava i važnost BiH u obrani RH te je za njega šokantno kako RH nema ministarstvo za iseljene.

• Na koji način ćete se zalagati za Hrvate u BiH?

– Pričat ću istinu. To ću raditi da se istina čuje u Saboru Republike Hrvatske. Ovaj hrvatski narod u BiH i u izvandomovinskoj Hrvatskoj je namjerno isključen iz ekonomskog i društvenog razvoja Hrvatske.

• Koliko se tu uopće može napraviti, jer i vaši prethodnici su naglašavali taj problem svih ovih godina?

– Nemojte mi više spominjati ove bivše, tko god je tamo sjedio. Četiri i pol milijuna Hrvata izvan RH plus BiH ima samo tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok manjine, kojima treba sto glasova za mandat, imaju osam zastupnika. To je za mene nezamislivo. Također, socijalistička birokracija sprečava investicije, onome tko je rođen izvan domovine, a kojem su roditelji Hrvati, treba tri godine da dobije državljanstvo. To je na razini veleizdaje. Ljudima koji žele glasati izvan domovine je oduzeto najosnovnije pravo, a to je sloboda glasovanja. Primjerice, u zapadnoj Kanadi ima 40.000 Hrvata. Kako bi glasali, moraju letjeti šest sati zrakoplovom do istočne Kanade. Moraju se svaki put registrirati, dok zemlje trećeg svijeta imaju dopisno elektroničko glasovanje. Većina zemalja ima ministarstvo iseljeništva koje se brine o svojoj dijaspori. Najbolji je primjer Izrael koji je prije dvadesetak godina imao 3,5 milijuna stanovnika, danas ima 6 milijuna. Pogledajte odnos Irske prema svojoj dijaspori i pogledajte odnos Hrvatske prema svojoj (koja je i moćna, i educirana, i koja ima što dati domovini). Ta dijaspora je potpuno isključena iz društvenih procesa u RH.

• Spomenuli ste ministarstvo za iseljeništvo. Koliko je realno očekivati uspostavu takvog ministarstva u RH?

– To je već moralo postojati. 20 godina je prošlo od završetka rata. Kina je najbrojnija zemlja na svijetu, a ima ministarstvo useljeništva. Kažem useljeništva jer treba ljude vraćati natrag. Ljudi koji su živjeli vani, nisu opterećeni zloduhom komunizma, oni su usvojili radne navike zapada i poštuju vladavinu prava. Kad dođu tu, što vide? Bangladeš od Europske unije, a ne Singapur istočne Europe, kako bi trebalo biti s obzirom na sve resurse, zemljopisni položaj i prirodna bogatstva koja imamo.

• Što RH može učiniti kako bi zaustavila iseljavanje, kako iz BiH tako i iz Hrvatske?

– Mora se poticati ekonomski razvoj što stalno ponavljamo. Tko će investirati u zemlju gdje je tek 10 posto zemljišta uvedeno u katastar, u zemlju koja je 66. na rang listi korupcije u svijetu (Novi Zeland je prvi s najmanje korupcije, a mi smo 66.) . Važno je reći da smo mi zapravo dobili presliku bivše države gdje su ljudi imali lažne akademske titule, kupovali diplome. To je bila prevarantska država koja je promicala nerad i razarala u hrvatskom narodu moralni kodeks. To su naši najveći problemi.

• Jedna od najvažnijih tema ove kampanje su bili branitelji, odnosno izjednačavanje prava HVO-a i HV-a. Na koji način ćete se vi zalagati za branitelje iz BiH?

– Kao prvo, treba reći da je to bila jedna vojska. U obraćanju naciji 1996. godine Franjo Tuđman nije spominjao HVO i HV nego je govorio o hrvatskim snagama, to je temeljni dokument za izradu strateškog plana za branitelje. Bez HVO-a, ta četiri zborna područja: Posavina, središnja Bosna, sjeverozapadna Hercegovina i Mostar, ne bi danas bilo Hrvatske države. Zamislite što bi bilo da su se ljudi iselili iz rubnih područja u Domovinskom ratu (iz Livna, Posavine…). Što bi u tom slučaju bilo od hrvatske države. Na svakom pojedinačnom rješenju za branitelje treba pisati da su ti ljudi branili suverenitet i teritorijalni integritet RH. Ne samo to, nego da nije bilo HVO-a ne bi danas bilo Federacije BiH.

• Osvojili ste 30 posto glasova Domoljubne koalicije u 11. izbornoj jedinici. Što je, po vama, recept uspjeha?

– To je kolektivna pobjeda hrvatskog naroda u BiH i izvan domovine. Ja sam živio vani 30 godina, živio sam i u BiH. Od početka do kraja rata sam bio tu. Upoznao sam ljude, ljudima je dosta prevaranata, obećanja i balkanskih 'marifetluka'. Žele se uvezati s Hrvatskom domovinom i traže samo ono što im pripada, prava koja su im zajamčena.

• Mogu li Hrvati izvan RH konačno očekivati primjenu tih prava koja im pripadaju?

– Ja nisam tu glavni akter, ali se nadam da će se ljudi koji su istinski domoljubi brinuti o temama o kojima govorim. Održati stabilnu BiH bez integracije u svakodnevni život naše ogromne i moćne Hrvatske nećemo uspjeti.

• Kakva je vaša procjena, tko će sastaviti vlast u RH, odnosno smatrate li da će predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko postići dogovor s vodstvom MOST-a?

– Vodstvo stranke, odnosno Domoljubne koalicije, će odlučiti kako će to ići. Ovo je samo početak. Ako se domoljubne snage usmjere na prave strateške ciljeve i budu brinule o nacionalnoj sigurnosti, unutarnjim i vanjskim prijetnjama, onda ćemo i ostvariti posao koji je započet prije 20 godina.

Marija Medić Bošnjak, Večernji list