Tek 19.000 srpskih glasova proizvelo je tri mandata, a preko 80.000 glasova Živoga zida nijedan
Do jučer je Most sa svojih 12,6 posto zastupnika premostio i zasjenio, medije i politiku. Danas i idućih dana bit ćemo uglavnom u Francuskoj pri velikoj temi nekoga, ne znam već kojega tekućeg svjetskog rata. I promatrati kako se revolucionarni teror vratio na mjesto rođenja. Osveta povijesti – samo je jedno možda i usputno pitanje. Zato ćemo se uhvatiti jedne na prvi pogled lakše no trajne teme koju je proizveo hrvatski politički i izborni sustav: uloge manjina u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, prvenstveno promatrajući njihovih osam mandata u Hrvatskom saboru.
Oni kao da nikoga trenutačno ne zanimaju, pa ćemo podsjetiti prema rezultatima izbora prije ovih ponovljenih na malom broju mjesta vjerujući kako se ništa bitno i nakon njih ne će promijeniti.
Specifična težina mandata zastupnika manjina
I. Srpska nacionalna manjina – izašlo na izbore 19.020 glasača
1. Milorad Pupovac – 14.103
2. Mile Horvat – 10.997
3. Mirko Rašković – 10.103
II. Mađarska nacionalna manjina – pristupilo 4.482
4. Šandor Juhas – 2217
III. Talijanska nacionalna manjina – pristupilo 2451
5. Furio Radin – 1594
IV. Češka i slovačka manjina – pristupilo 2314
6. Vladimir Bilek – 1598
V. Austrijska, bugarska, rumunjska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska manjina – pristupilo 4698
7. Veljko Kajtazi – 1913
VI. Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska, slovenska – pristupilo 4762
8. Emina Lekaj Prljeskaj – 992
Ukupan broj dobivenih glasova svih zastupnika manjina iznosi: 43.517, od toga za srpsku 35.203 i 8314 ostalih. Zanimljiva matematika: srpska nacionalna manjina od 19.000 izašlih na izbore proizvela je 35.203 glasova i tri mandata, ostalih pet tek 8314 od 13.945 glasača. Nadalje, 43.517 glasača „proizvelo“ je osam mandata, 19.000 srpskih tri, 13.945 ostalih pet, a, primjerice, preko osamdeset tisuća glasova za Živi zid u devet izbornih jedinica – niti jedan, a najčešće su se vrtjeli oko „praga“.
SDP bi most, ćupriju i MOST
Od oko 130.000 potencijalnih glasača u srpskoj izbornoj jedinici izašlo je njih 14,6 posto, tj. 19.000. Gdje su ostali? Jesu li apstinirali? Vrlo je mala vjerojatnost da su apstinirali. Daleko je veća vjerojatnost kako ih se barem šezdesetak tisuća okrenulo SDP-u. Tako imamo situaciju kako je SDP uzeo srpske glasove i na mostu, tri sigurna koalicijska mandata SDSS-a – i na ćupriji, barem 60.000 glasova (55 posto apstinenata u srpskoj izbornoj jedinici) po izbornim jedinicama, koji su mu, vjerojatno, donijeli još pokoji mandat, ne manje od tri, vjerojatnije šest. Dobro, pripadnike srpske nacionalne manjine, a glasače SDP-a mogli bismo možda smatrati političkim Hrvatima, možda u tome vidjeti i neki pozitivan pomak.
Za komuniste uvijek su (o)sigur(a)ni glasovi "optanata"
Ali kako kad do toga stupnja političke integracije nisu stigli ni mnogi SDP-HNS-IDS-ovci, Bože m' 'prosti, navodno, etnički Hrvati. Ne znam, Seka i Braco Pusić, teško mi ih je vidjeti kao „političke Hrvate“. Uostalom čim je zinula o „političkim Hrvatima“, Predsjednicu napalo na pasja kola. Jednima od tih draža je ideologija dezintegracije kao „mi“, drugi, istarski regionalisti isto su „mi“ – upečatljiviji kao čvrsta klijentela (HDZ za njih „mala beba“) trećima je globalizam „mi… Svima je vlastohleplje način kako bi se vladalo „onima“ – njima, nama. Ne treba onda ni Srbe u Hrvatskoj plašiti „strašnom sudbinom“ da postanu (jednom) – politički Hrvati. Nego Hrvati se trebaju plašiti političkih Hrvata koji se prave, grade, da su iz tih redova, pa zgodimice zamahnu i trobojnicom.
U aktualnoj „tarapani“ oko sastava Vlade SDP već računa sa svih osam zastupnika manjina. Računica mu ide ovako:
SDP – 56
IDS – 3
Manjinci – 8
Podvučeno: – 67
Zatim:
Čačić – 1
HDSSB – 2
Međuzbroj: – 70
Bandić (vaga) – 2
Zid – 1
Petrina – 1
Prgomet – 1
Zbroj: – 75
A nije grof Zoka cicija; gdje je 75 tu je i sedamdeset i šesti. Sve se može kupiti, svi mogu trgovati, ali nacionalne manjine – NE. S pravom tzv „pozitivne diskriminacije“ niti slučajno. One bi trebale ostati potpuno izvan procesa formiranja Vlade – jednom zauvijek. Sudjeluje li ikoji Hrvat u okolišnoj, staroj dijaspori u formiranju tamošnje Vlade (izuzimam iz priče BiH!). Niti slučajno, pa niti onda. Ako je tako tamo, neka tako bude i ovdje. No to je kompleksnija priča, koju mi ovdje uporno pričamo, a ne čuje nas se.
Pogledajmo sada i HDZ u kombinaciji s manjincima: