Još četvrt stoljeća jeftine nafte

Jeftina nafta uspavljuje čovječanstvo  

Nafta će možda poskupjeti tek za četvrt stoljeća. Za planet je to vrlo loš scenarij. Niska cijena nafte guši napredak i donosi nove rizike. Prognoza Fatiha Birola mnoge će razveseliti. Šef Međunarodne agencije za energiju (IAE) predviđa da će era jeftine nafte trajati još desetljećima. „Moguće je da će cijena barela biti viša od 80 dolara tek za 25 godina.“

Fatih Birol

Za vozače, potrošače energenata i zrakoplovne kompanije to zvuči kao dobra vijest, ali ona bi svijet mogla skupo stajati iz razloga što će se odustati od potrage za alternativnim izvorima energije. Dugoročno jeftina energija uspavljuje čovječanstvo. Primjerice proizvođači zrakoplova koji su zbog visokih cijena kerozina proteklih godina razvijali modele s manjom potrošnjom goriva izloženi su manjem pritisku za djelovanje. Ako cijene goriva dugoročno budu niske, oni će svoju aktualnu tehnologiju i dalje moći dobro prodavati. Međutim, izostanak zelene revolucija nije jedina opasnost. Ako naftne multinacionalne kompanije zbog niskih cijena budu manje ulagale i ne budu otvarale nova nalazišta, tržište energenata u budućnosti bit će podložno naftnim šokovima kao što je bilo sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Izvješće IEA-e moglo bi itekako probuditi političare. Naime, njene prognoze mogle bi uzdrmati UN-ov samit o klimatskim promjenama koji je započeti u Parizu za tri tjedna. Ako cijene fosilnih energenata dugoročno ostanu niske, to će poskupjeti odustanak od ekonomije bazirane na fosilnim gorivima. Šarm izvora energije bez ugljikova dioksida kao što su sunce, vjetar i voda ovisi o cijeni klasičnih energenata. Stručnjaci za klimatska pitanja stoga traže da se u slučaju potrebe omogući intervencija države kako bi se omjeri cijena promijenili.

„Za uspješnu klimatsku politiku mora platiti onaj koji želi koristiti oskudni deponij atmosfere“, izjavio je Ottmar Edenhofer, direktor instituta MCC i jedan od vodećih klimatskih ekonomista Njemačke. „Zbog toga energija iz ugljena, nafte i plina mora biti skuplja. Morat ćemo određivati cijene ugljik dioksida – ili porezima ili posredstvom funkcionalnog sustava trgovanja emisijama. Nakon objave izvješća IEA Edenhofer bi mogao imati dodatne argumente za svoj zahtjev. Prema analizi Međunarodne agencije za energiju veliku količinu nafte koja trenutačno cijene drži na niskoj razini tržište bi moglo apsorbirati tek 2020. Nakon toga bi, kako prognoziraju stručnjaci u svom novom temeljnom scenariju, cijena barela ponovno dosegla oko 80 dolara. Doduše, postoji i mogućnost da cijena nafte ostane niska sve do 2040. Notiranje za naftu od sredine 2014. palo je za polovinu u samo nekoliko mjeseci i trenutno se kreće oko 50 dolara po barelu (159 l). Uzrok tome u prvom je redu proširena ponuda Opeca na čelu sa Saudijskom Arabijom koja se time bori protiv konkurencije – nafte proizvedene postupkom frakcinga u SAD-u. Sve naftne zemlje trenutno proizvode ukupno 96 milijuna barela, što je dva milijuna barela više od trenutne potražnje. Upravo zbog te prekomjerne proizvodnje notiranja su i dalje niska.

Potrošači profitiraju od dugog razdoblja niskih cijena nafte, objašnjava IEA. „Ali raste opasnost od toga da će ovisiti o malom broju proizvođača. Ako bi cijena barela bila 50 dolara, proizvodnja nafte iz škriljevca u SAD-u više se ne bi isplatila. Proizvodnja nafte tada bi se isplatila samo izvoznicama na Bliskom istoku.“

Po mišljenju stručnjaka iz Međunarodne agencije za energiju moguć je i scenarij u kojem će gospodarstvo jednako kao sedamdesetih godina prošlog stoljeća ovisiti upravo o toj kriznoj regiji – što će naravno imati odgovarajuće posljedice. Prije četiri desetljeća arapske zemlje uvele su Zapadu embargo na naftu i time globalno gospodarstvo gurnule u duboku recesiju. Zbog toga, smatraju stručnjaci IEA, u budućnosti će rasti opasnost od naglog i velikog rasta cijena nafte. Niske cijene nafte ne daju povoda za opuštanje, smatra šef IEA, već upravo suprotno: „Sada se moramo pripremati za buduće opasnosti.“

To također vrijedi s tehnološkog aspekta. Jer kada smo krenuli u potragu za alternativnim izvorima, pokrenuli smo intenzivan ciklus obnove. Zbog ekonomskog pritiska zrakoplovne, brodarske i špediterske tvrtke bile su primorane obnavljati svoje flote. Taj će pritisak znatno popustiti, ako nafta dugoročno ostane jeftina. Proizvođači zrakoplova poput Airbusa, primjerice, intenzivno rade s novim materijalima. Airbus planira unutarnji prostor budućih zrakoplova koncipirati po uzoru na kostur ptica. Sve te inovacije su skupe i uvijek se ispituje njihova rentabilnost. Ako zbog činjenice da neće morati štedjeti na kerozinu manje zrakoplovnih kompanija bude imalo potrebu za potpuno novim tipovima zrakoplova, onda će se smanjiti ulaganja u nove ideje i branša će usporiti svoj inovacijski tempo. Jeftina energija koči napredak – u svim sektorima.

Nando Sommerfeldt i Holger Zschäpitz, Die Welt, Hamburg