Europski dan svjesnosti o antibioticima

Odgovornost je na svima nama i svi moramo odgovornim ponašanjem doprinijeti smanjenju infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama

Europski dan svjesnosti o antibioticima obilježava se diljem Europe svake godine 18. studenoga. Ove godine već se osmi put obilježava ova javnozdravstvena inicijativa kojom se želi potaknuti sve ljude na podizanje svijesti o zdravstvenim rizicima uzrokovanim mikroorganizmima rezistentnim na antimikrobna sredstva radi čega se ističe potreba odgovornog korištenja antibiotika.

Obilježavanje ovog važnog dana započelo je u Bruxellesu već u ponedjeljak 16. studenoga uz sudjelovanje mnogih medicinskih i veterinarskih stručnjaka iz različitih međunarodnih organizacija. Potrebno je istaknuti da se ove godine od 16. do 22. studenoga po prvi puta obilježava i Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima. Posljednji podatci potvrđuju da diljem Europe a ne samo Europske unije raste broj pacijenata inficiranih nekom od bakterija rezistentnih odn. otpornih na antibiotike. Upravo stoga rezistencija/otpornost na antibiotike predstavlja golemu prijetnju javnom zdravstvu jer se znatno povećavaju troškovi liječenja uz prolongiranu hospitalizaciju tj. boravak u bolnici često je znatno produžen, uzrokom je neuspjeha liječenja a u određenim slučajevima i smrti.

Prema posljednjim dostupnim podatcima Europskog centra za prevenciju i nadzor bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control/ECDC) u prošlom četverogodišnjem razdoblju (od 2010. do 2013.) znatno je porastao postotak tzv. izolata bakterije Klebsiella pneumoniae koja je rezistentna na antibiotike iz grupe fluorokinolona, treće generacije cefalosporina i aminoglikozida, uključujući i višestruko kombiniranu rezistenciju na antibiotike iz sve tri navedene grupe. U istom razdoblju zabilježen je i značajan porast izolata bakterije Escherichia coli (ili češće: E. coli) otporne na antibiotike iz navedenih grupa, a osobito iz grupe treće generacije cefalosporina. Bakterija Klebsiella pneumoniae čest je uzročnik infekcije urinarnog/mokraćnog trakta, dišnih puteva i krvotoka. Infekcije uzrokovane ovom bakterijom vrlo su česte u bolnicama te se vrlo brzo šire kod pacijenata u bolničkim liječenju. Upravo iz ovih razloga raste zabrinutost medicinskih stručnjaka jer su infekcije uzrokovane bakterijom Klebsiella pneumoniae rezistentnom barem na jednu grupu antibiotika u porastu: 1/3 izolata Klebsiella pneumoniae bila je otporna na jednu grupu antibiotika dok je višestruka rezistencija na antibiotike iz navedenih grupa gotovo uobičajena. Ono što posebno zabrinjava je značajan porast rezistencije kod bakterije Klebsiella pneumoniae u razdoblju od 2010. do 2013. i to na tri grupe antibiotika.

Tako je rezistencija bakterije Klebsiella pneumoniae na kombinirane antibiotike (fluorokinolone, treću generaciju cefalosporina i aminoglikozida) povećana s 15 % u 2010. na 21 % u 2013. Kod pacijenata s infekcijom uzrokovanom izolatom bakterije K. pneumoniae koja je otporna na antibiotike iz navedenih grupa postoji vrlo malo mogućnosti za uspješno liječenje jer su terapeutske mogućnosti ograničene. Takve infekcije mogu se liječiti antibioticima iz grupe karbapenema, a oni predstavljaju „zadnju liniju obrane.“ Međutim, u posljednjih nekoliko godina sve više i češće se bilježi pojava infekcije uzrokovane bakterijom K. pneumoniae otpornom na karbapeneme. Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) tako navodi da su najčešće infekcije krvi s K. pneumoniae otporne na karbapeneme u područjima južne i jugoistočne Europe, gdje se ove infekcije javljaju češće nego u drugim područjima Europe. Isto tako zabrinjava podatak da se upravo u područjima južne i jugoistočne Europe bilježi i značajan porast infekcija uzrokovanih 'izolatom' K. pneumoniae otpornom na polimiksin (kolistin) što dodatno smanjuje/ograničava terapeutske mogućnosti a time i uspjeh liječenja. Infekcije uzrokovane bakterijom E. coli su najčešće infekcije kod hospitaliziranih pacijenata: vrlo čest su uzrok infekcija urinarnog trakta ili krvotoka. Stručnjake najviše zabrinjava značajan porast infekcija uzrokovanih E. coli otpornom na antibiotike, a posebno na one iz treće generacije cefalosporina kao i kombinirana višestruka otpornost na antibiotike iz gore navedenih skupina (fluorokinolona i aminoglikozida). Nekoliko europskih država zabilježilo je značajan porast otpornosti E. coli na antibiotike i to u razdoblju od 2010. do 2013. Rezistencija E. coli na antibiotike iz grupe karbapenema još je relativno niska u Europi, ali neke države južne i jugoistočne Europe bilježe porast.

Bakterije iz roda Acinetobacter sp. najčešći su uzročnici bolničkih infekcija, a uzrokuju najčešće upalu pluća ili infekciju krvotoka. Države južne i jugoistočne Europe i u ovom slučaju bilježe vrlo visok postotak bakterija iz roda Acinetobacter otpornih na antibiotike.   

Jedan od najčešćih i najpoznatijih svjetskih primjera infekcija u humanoj medicini (najčešće kod hospitaliziranih pacijenata) jesu infekcije uzrokovane bakterijom Staphylococcus aureus koja je rezistentna na meticilin, pa se često i naziva 'meticilin rezistentan S. aureus' (ili često: MRSA). Infekcije uzrokovane ovom bakterijom otpornom na meticilin vrlo pomno se prate diljem svijeta, pa tako i u EU, gdje postoje ne male razlike između pojedinih država (manje od 1% do iznad 60 %). Ipak, u Europi se bilježi trend smanjivanja takvih infekcija, iako je postotak i dalje relativno visok u državama južne i jugoistočne Europe.

Europska medicinska agencija (European Medicines Agency / EMA; dalje: Agencija) naročito je zabrinuta zbog pojave i širenja bakterija otpornih na antibiotike. Ovaj problem počinje bivati sve veći jer je posljednjih nekoliko godina svega nekoliko antimikrobnih sredstava dobilo autorizaciju za primjenu u humanoj medicini. Potrebno je istaknuti kako rezistencija bakterija na antibiotike postaje problem istovremeno i u humanoj i u veterinarskoj medicini. Naime, rezistencija se također može prenositi sa životinja na čovjeka i to putem prehrambenog lanca ali i izravnim kontaktom. Agencija (EMA) također je fokusirana na promoviranje odgovornog korištenja svih antimikrobnih sredstava, pa tako i kod životinja sa svrhom ograničavanja i smanjenja rezistencije. Od početka 2010. Agencija predvodi projekt prikupljanja podataka o potrošnji antimikrobnih sredstava u veterini diljem Europske unije (European Surveillance of Veterinary Antimicrobial Consumption/ESVAC). U siječnju 2015. Agencija je zajedno s Europskim centrom za prevenciju i nadzor bolesti i Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) objavila prvi zajednički izvještaj o integriranoj analizi potrošnje antimikrobnih tvari i pojave rezistentnih bakterija kod ljudi,  farmskih životinja te u hrani. 

Pojedine bakterije rezistentne na antibiotike (npr. Campylobacter ili Salmonella) mogu biti povezane s konzumiranjem hrane i mogu se prenijeti sa životinje na čovjeka putem prehrambenih proizvoda. Isto tako je moguć prijenos i širenje rezistentnih bakterija izravnim kontaktom čovjeka sa životinjom (ili životinjama). „Ipak, glavni i najveći uzrok pojave i širenja bakterija rezistentnih na antibiotike nalazi se upravo u primjeni antibiotika u humanoj medicini,“ ističe ECDC.       

Stručnjaci stoga posebno ističu i upozoravaju javnost na sljedeće: antibiotici nikako ne smiju biti izbor u liječenju virusnih infekcija, uključujući i prehladu i gripu. Stoga nemojte gripu i prehladu liječiti antibioticima jer su oni neučinkoviti kod virusnih infekcija. Antibiotici su djelotvorni samo kod bakterijskih infekcija, a terapiju smije pripisati samo liječnik ukoliko je to zaista neophodno. Nadalje, antibiotici se moraju koristiti prema uputama liječnika ili ljekarnika, a pacijenti moraju također biti odgovorni i strogo se pridržavati svih navedenih uputa. Nepotrebna primjena antibiotika ili zlouporaba može imati vrlo negativne posljedice – kada ćete trebati terapiju antibioticima tada oni ne će biti djelotvorni.

Antibiotici ili antimikrobni lijekovi jesu lijekovi koji ubijaju ili inhibiraju (sprječavaju) rast bakterija u svrhu liječenja infekcija kod ljudi, životinja a ponekad i bilja. Stoga su oni djelotvorni samo protiv bakterijskih infekcija. Nisu svi antibiotici djelotvorni protiv svih bakterija. Postoji više od 15 različitih razreda antibiotika koji se razlikuju prema kemijskoj strukturi i aktivnom načinu djelovanja protiv bakterija. Jedan antibiotik može tako biti djelotvoran protiv samo jedne vrste bakterija ili protiv više vrsta bakterija. Odgovorno korištenje antibiotika zajedno s primjenom prema uputama liječnika ili ljekarnika isključivo je naša odgovornost. Samo na taj način možemo održati učinkovitost antibiotika u terapiji bakterijskih infekcija. U protivnom, vrlo brzo možemo se vratiti u razdoblje prije otkrića antibiotika kada su mnoge bakterijske infekcije i bolesti bile kobne i tisuće ljudi je umiralo od posljedica takvih infekcija. Bez antibiotika nisu mogući kirurški zahvati, intenzivna skrb pacijenata, terapija upale pluća, sepse itd., kao ni transplantacija organa, kemoterapija oboljelih od karcinoma itd. također se ne mogu provoditi bez primjene antibiotika. Odgovornost je na svima nama i svi moramo odgovornim ponašanjem doprinijeti smanjenju infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama. Pojedine države već su provele vrlo uspješnu javnozdravstvenu kampanju u podizanju javne svijesti o odgovornom korištenju antibiotika što je rezultiralo smanjenjem potrošnje antibiotika.

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.