U Zagrebu obilježena 600. godišnjica smrti Jana Husa
U organizaciji Reformirane crkve Zagreb, Hrvatsko-češkog društva i Češke besede Zagreb, u subotu 28. studenog u Reformiranoj crkvi u Zagrebu obilježena je 600. godišnjica smrti češkog vjerskog reformatora Jana Husa. Nakon bogoštovlja koje je predvodio župnik Branimir Bučanović, predsjednik Hrvatsko-češkog društva povjesničar i bohemist Marijan Lipovac održao je predavanje o životu i djelu Jana Husa u kojem je objasnio okolnosti zbog kojih je u Češkoj krajem 14. i početkom 15. stoljeća došlo do jačanja snaga koje su se zalagale za reformu Katoličke Crkve i njeno vraćanje evanđeoskim vrijednostima uz odricanje od sekularne moći i bogatstva. Jan Hus (oko 1370. – 1415.), češki katolički svećenik, teolog, profesor i rektor Karlovog sveučilišta u Pragu, djelovao je u vrijeme tzv. Zapadnog raskola (1378. – 1417.) kada je Katolička Crkva proživljavala tešku institucionalnu, duhovnu i moralnu krizu. Kritizirao je moralno rasulo, prodaju oprosta od grijeha i druge nepravilnosti i zloporabe u Crkvi, kao i njenu svjetovnu vlast. Glavnim duhovnim i svjetovnim autoritetom smatrao Bibliju te se zalagao za njeno prevođenje na narodne jezike. Osuđen je na smrt kao heretik na crkvenom koncilu u Konstanzu i spaljen na lomači 6. srpnja 1415.
Nakon Husove smrti njegovi sljedbenici prozvani husitima u Češkoj su podigli pobunu protiv Katoličke crkve i započeli su husitski ratovi tijekom kojih su husiti pobijedili u pet uzastopnih križarskih pohoda između 1420. i 1431. Husiti su se izborili za vjersku slobodu ostavši formalno u sastavu Katoličke Crkve, ali zadržavši neke svoje posebnosti. Na temeljima husitizma sredinom 15. stoljeća nastaje nova, samostalna vjerska zajednica Češka braća, koja u 16. stoljeću postaje dominantna u Češkoj. To je potrajalo sve do 1620. i poraza Čeha u Tridesetogodišnjem ratu kada počinje nasilna rekatolizacija Češke. Danas u Češkoj postoji Čehoslovačka husitska crkva s 39.000 vjernika te Evangelička crkva Češke braće s 52.000 vjernika.
Jan Hus jedan je od preteča protestantske reformacije koja je započela stoljeće nakon njegove smrti. Česi ga smatraju jednom od najznačajnijih osoba svoje povijesti, a dan njegove smrti u Češkoj je državni blagdan. Papa Ivan Pavao II. pohvalno je govorio o Janu Husu tijekom svog prvog posjeta Češkoj 1990., a 1999., uoči Velikog jubileja 2000 godina kršćanstva, izrazio je duboko žaljenje zbog smrti Jana Husa i zbog sukoba i podjela koje je ona izazvala među Česima.
Papa Franjo je u lipnju 2015. kazao da je potrebno nastaviti proučavanje lika i djela Jana Husa, koji je dugo bio predmetom prijepora među kršćanima, dok je danas postao poticaj za dijalog. U svibnju 2014. hrvatski franjevac fra Šimun Šito Ćorić, iz Hrvatske katoličke misije u Oltenu u Švicarskoj, uputio je pismo papi Franji u kojem ga moli da rehabilitira Jana Husa. „Baveći se početno iz literarnih razloga tragičnom sudbinom našega kolege, katoličkog svećenika Jana Husa i stojeći pred 600. obljetnicom razrješenja i ekskomunikacije te ponovog primanja u Crkvu (1414.) i na prijevaru domamljivanja te po osudi koncila u Konstanzu njegova živog spaljivanja na lomači (1415.), smatram da je krajnje vrijeme da nasilan odnos prema njemu Crkva proglasi strašnom zabludom svoje ondašnje hijerarhije i tako mu javno vrati osnovno ljudsko dostojanstvo“, navodi fra Šimun Šito Ćorić u pismu i zaključuje da ako su Jan Hus i njemu slične žrtve u nečemu i griješile, da je to bilo neusporedivo manje od pogrešaka i nasilja počenjenih prema njima. Marijan Lipovac je istaknuo i važnost Jana Husa za češku kulturu, uz ostalo i zbog toga što je bio autor češkog pravopisa i slova s dijakritičkim znakovima koje su u 19. stoljeću preuzeli i Hrvati, a spomenuo je i da je Hus među svojim studentima i sljedbenicima imao i nekoliko Hrvata. Veliki štovatelj Jana Husa među Hrvatima bio je Stjepan Radić.
Na obilježavanju 600. godišnjice smrti Jana Husa bio je i župnik Valdeške crkve iz Trsta Ruggiero Marchetti koji je podsjetio na povijest ove vjerske zajednice osnovane 1184. koja je tijekom stoljeća proživjela teške progone, kao i na njene veze sa sljedbenicima Jana Husa. Važnost Jana Husa za reformaciju u svom je govoru istaknuo i župnik Evangeličke crkvene općine Zagreb Moran Rajković, dok je Jindra Malá iz češkog veleposlanstva u Zagrebu kazala da je Jan Hus iznimna osoba češke povijesti na koju su svi Česi ponosni, posebno zbog njegove poruke da istina uvijek pobjeđuje koja se nalazi i na zastavi čeških predsjednika. Na spomen-večeri su govorili i izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića Željko Zaninović, predsjednik Hrvatskog biblijskog društva Dražen Brodarić, predstavnik inicijative 40 dana za život Vedran Politeo, a nazočni su bili i pripadnici češke manjine u Zagrebu te vjernici Reformirane crkve i drugih kršćanskih crkava.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više