Sve što dolazi od Mosta ima malo veze s politikom
• Mirko Rašković je žrtva protuhrvatske Hrvatske. On je očiti dokaz tko trenutačno vlada Hrvatskom, a to su oni koje se nisu za nju borili i koji ju nikad nisu željeli. To su oni koji su samo spletom raznih okolnosti – iz tvarne koristi – zasjeli na čelna politička mjesta i doslovno vladaju Hrvatima i Hrvatskoj, a ne služi tim istim Hrvatima i Hrvatskoj. Kao što je godine 2000. tadašnja politička klika Ivice Račana, koja se također nikada nije borila za Hrvatsku niti ju je ikada željela, u četiri godine svoje vladavine svakodnevno izdavala svekolike hrvatske interese, tako je bilo i tijekom također četverogodišnje vladavine Zorana Milanovića od konca 2011. Prije 15 godina bivši pitomac JNA Jozo Radoš razotkrio je javnosti špijuniranje Slobodana Miloševića od strane hrvatskih obavještajnih službi i nije mu se ništa dogodilo. Za takav izdajnički potez u Sjedinjenim Državama svaki takav izdajnik završio bi na električnoj stolici ili na nečemu drugom – zavisno o tomu u kojoj bi mu se saveznoj državi sudilo za veleizdaju – kod nas nije mu se ni sudilo. Slično je i sada kada je, zbog interesa Zorana Milanovića da ostane na vlasti, javnosti razotkriven čovjek koji je kao Srbin tijekom okupacije dijel hrvatskoga teritorija pomagao svojoj domovini Hrvatskoj.
Mirko Rašković
Obavještajna djelatnost, hrabrost i lojalnost jednog čovjeka prema Hrvatskoj jeftino se koristi u dnevnopolitičke svrhe. To je izdaje Mirka Raškovića od strane Zorana Milanovića i njegovih poslušnika. Svatko onaj tko je u medije plasirao dokument o ratnom putu srpskog manjinskog zastupnika Mirka Raškovića, jer je otkazao lojalnost etnobiznismenu Miloradu Pupovcu – koji je također odavno trebao odgovarati na hrvatskim sudovima za bezbroj veleizdajničkih poteza – učinio je veleizdajnički potez. Jasno je da je napad na Raškovića ujedno pokušaj pomaganja Zoranu Milanoviću, stoga je jasno da uz Milanovića za ovakvo bešćutno izdavanje ratnoga puta jednoga čovjeka koji je za razliku od njega služio domovinu tijekom ratnih godina, od krivice nisu izuzeti ni oni koji se nalaze na čelu Uskoka (Pnuskoka), MUP-a ili DORH-a. Objavom ratnoga puta Mirka Raškovića nije samo njemu nanesena neprocjenjiva šteta, nego je time ugrožena njegova osobna sigurnost i sigurnost njegove obitelji, a da ne govorimo o diskreditiranju hrvatskoga sigurnosnog sustava, prije svega SOA-e. I kada još Milanović hrvatskoga obavještajca Raškovića naziva „hrvatskim špijunom“, smatrajući da je to dovoljno pogrdno da zavara neobavještenu javnost, tada se vidi da Zoran odlasku ne radi ništa drugo do li ono što od 1990. radi Savo Štrbac. Milanovićeva priča o „klasificiranim“ ili „neklasificiranom“ dokumentu samo je dodatni pokušaj banaliziranja svoga veleizdajničkoga poteza. Budući da znamo kako je taj dokument nastao u SOA-i, i da njime još uvijek raspolažu MUP, Ministarstvo branitelja i moguće MORH, takav dokument nikada nije mogao izići iz sigurnosne agencije bez sigurnosne zaštite. Time je Milanović ustvari priznao da laže i zato mora odgovrati za veleizdaju. Svatko onaj tko učini veleizdaju, a objava ratnoga puta Mirka Raškovića to jest, odgovoran je na sudu.
• Hoće li se sastaviti Hrvatska vlada, najčešće je pitanje u Hrvatskoj već mjesec dana. Nitko na to ne zna odgovor, pa ni oni koji svakodnevno pregovaraju i sastanče. Ne želim koristiti neke neprimjerene riječi, ali sve to što dolazi od Mosta i njegova čelnika Bože Petrova nema više nikakve veze ni s politikom, a niti sa zdravim razumom. Zbog ove Mostove lovostaje svi gubimo. Jedino tko profitira je Zoran Milanović i njegova crvena kamarila.
• "Vrijeme je da prekinemo agoniju oko konzultacija na taj način da doista imenujemo mandatara, a to može biti samo onaj tko je osvojio relativnu pobjedu na proteklim izborima", kaže Ivo Banac. Prije svega zato što s druge strane Zoran Milanović kaže: "Četiri godine mi možemo na ovakav način funkcionirati kao manjinska vlada“.
• SDP je predložio Roberta Podolnjaka, kandidata Mosta za predsjednika Sabora, a onda slave jer nije prošao. Bila je to najobičnija figa u džepu.
• Na TV Bujici je objavljeno kako se Nenad Volarević, direktor Jadranskog osiguranja, požalio na pritisak Zorana Milanovića da poduzme što god zna i umije da uvjeri Mirka Raškovića da ne podrži Domoljubnu koaliciju.
• Napadi na čelnika HRAST-a, Ladislava Ilčića, ne jenjavaju samo zato što je rekao istinu. Naprotiv, pojačavaju se. Najnoviji napad izveden je na državnoj televiziji kada je Ilčića izravno optužio muslimanski imam Mirza Mešić (Čelić kod Lopara u BiH, 1976.). Mešić je napao Ilčića čak da je rasist. Loše je što na ovaj govor mržnje muslimanskog vjerskog vođe u Hrvatskoj nije reagirao ni voditelj emisije Mislav Togonal. Prestrašio se i pravio nezainteresiran. A u očima pravovjernog Mirze Mešića vidjela se neviđena mržnja prema kaurinu Ilčiću.
Mirza Mešić
• Još uvijek se vuku repovi propalog saziva Sabora. Ne samo da nije konstituiran Sabor, nego je bilo i drugih propusta. Namjernih. Rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Rektorskog zbora Damir Boras nije dobio mjesto koje mu pripada. Njega je Josip Leko smjestio među predstavnike vjerskih zajednica, a i nije ga predstavio kao predsjednika Rektorskog zbora, iako je na sjednicu pozvan u tom svojstvu. Budući je Boras predstavnik Hrvatske starokatoličke crkve, a politički stavovi i svjetonazor nisu mu u skladu s Partijom Zorana Milanovića, tu su situaciju Leko i Milanović iskoristili da ga ponize.
• Slovenija je jedva dočekala da se ogradi. Mađarski trend ograđivanja žicom Slovenci su iskoristili da na granici s Hrvatskom zauzmu sva hrvatska zemljišta koja slijede stara korita Kupe, Sutle i Mure. Time su još jednom pokazali svoje duboko ukorijenjene aspiracije prema hrvatskome teritoriju, započete 1918. godine.
• Ovih dana je čak 72 posto Danaca izašlo na već osmi referendum i odlučilo daljnje udaljavanje od Europske unije. Danci, koji nisu dio obitelji eurozone, odbili su prihvatiti sudjelovanje u nekim zajedničkim politikama Europske unije. Protiv je bilo 53 posto Danaca, a za 47 posto. Ovo je dokaz daljnjega urušavanja Unije. Dakle, Danci su glasovali protiv priključenja kompletnoj zajedničkoj suradnji u unutarnjim i pravosudnim poslovima, a i Danci se sve više ograđuju. Zbog najezde muslimana s Bliskog istoka i dalje Danska mijenja i politiku. Od lipanjskih izbora desna Danska narodna stranka (DF) druga je politička snaga u Folketingetu, danskom saboru. DF, koji se zauzima za potpuno ukidanje azila, na izborima je osvojio 21,1 posto glasova. Za restriktivnu politiku prema izbjeglicama zauzimaju se socijaldemokrati i liberali. No kako populisti određuju takt, sve više stranaka ide u njihovom smjeru. Od ljetos je Danska drastično postrožila pravila za odobravanje azila i ponovno je uvela granične kontrole. Trenutačno devet država članica ne koristi zajedničku valutu. Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska nisu članice Schengenskoga sustava, Bugarska, Hrvatska, Rumunjska i Cipar pak još nisu spremne za to. Danska ne želi sudjelovati u zajedničkoj obrambenoj politici, a Britanci i Poljaci nisu potpisali Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Jedino su države članice eurozone dužne priključiti se bankarskoj uniji, ostali će biti dužni to učiniti tek uvođenjem zajedničke valute. Fiskalni pakt čija je najvažnija odredba da sudionici trebaju uravnotežiti proračune, stupio je na snagu bez Britanije i Češke. A porez na financijske transakcije zasada ubire samo 11 država članica. Mađarska nije među njima.
• Na suđenju Ratku Mladiću u Den Haagu svjedočio je Milorad Dodik. Tom prilikom tužitelj Alan Tieger ga je podsjetio na njegovu izjavu od 12. siječnja 2001. u kojoj je Srpsku demokratsku stranku (SDS) optužio za organiziranje i počinjenje ratnih zločina. "Mora se otvoreno reći da su zločini počinjeni pod rukovodstvom SDS-a i to mora biti kažnjeno. Može se očekivati da će svi vodeći dužnosnici SDS-a doći pred Haaški sud", rekao je tada Dodik. Dodik je na Sudu rekao kako se ne sjeća da je to ikada rekao i dodao: "Bilo je ljudi koji su sudjelovali u zločinima i oni trebaju odgovarati no kako se kvalifikacija 'svi vodeći ljudi' može tretirati kao politička, ja nikoga nisam izravno optužio za zločine a pravorijek o tome je na sudu."
• „Volim da dođem u Beograd. Nekad su to sportski događaji, poput oproštaja Aleksandra Đorđevića ili neke revijalne utakmice i uvek se u krugu prijatelja dobro provedem“, izjavio je u Beogradu proslavljeni hrvatski košarkaš Dino Rađa, prenosi na ekavici vrhbosanski Dnevni avaz (hrv. Dnevni glas). Na slici proslavljeni splitski košarkaš Jugoplastike za „posete Kući cveća“, grobu najvećeg zločinca XX. stoljeća. Pored njega je čuvar Kuće sveća.
Dino Rađa ispred Kuće cveća
• Za Telegram Ninoslava Nine Pavića u impressumu „pišu, analiziraju i komentiraju“:Božo Kovačević, Goranko Fižulić, Ana Raić-Knežević, Drago Hedl, Dragan Markovina, Marin Kuzmić, Aleksandar Holiga, Ivan Lovrenović, Goran Vojnović, Igor Alborghetti, Boris Homovec, Mladen Pleše, Sanja Simić, Miroslav Par… Zgodan popis momaka i djevojaka. Ima tu svega. Pravo bratstvo i jedinstvo. Ima svega, a najmanje Hrvata.
• „Ima nekih poraza koji se pamte kao pobjede“, naslov je članka Slavena Alfirevića, novinara Slobodne Dalmacije nakon poraza Hajduka na Maksimiru od maksimirskog prvoligaša koji i dalje nosi jugokomunističko ime. Ova Slavenova rečenica nije ostala nezapažena ni u komentarima u Slobodnoj Dalmaciji. Evo nekih:
„Ima nekih poraza koji se pamte kao pobjede. TAKO SRBI SLAVE KOSOVSKI BOJ!!!“
„4 godine mi ne možemo dobit Rijeku i Dinama a nama Brba, Vučević i Ljubo spominju suce, 3 puta nas Dinamo rješava u 94-oj, padamo na Liberecu bez udarca na gol, Rijeka nas unakazuje na Poljuzdu, mrtvi Osijek nas sređuje i oni nama pričaju o sucima, ma dajte ljudi ohladite i predajte taj klub nekome tko će ga znat posložit ili pitajte nekoga po Splitu tko ga je znao prije vodit, ovako više ne ide i točka!“
• Što je bilo s Kuparima, pitaju se ljudi? Činjenica je da su ovo nekadašnje vojno odmaralište JNA Zoran Milanović i Mladen Pejnović dali u koncesiju na 99 godina, neposredno prije ovih izbora. U zaključku DUUDI-ja stoji da je to bio najpovoljniji ponuditelj, a činjenica je da je taj ponuditelj ujedno bio i jedini ponuditelj koji je registriran tri mjeseca nakon otvaranja natječaja. I to je ta Milanovićeva „transparentnost“? Uz to, taj ponuditelj, ruski bogatun Sergej Gljadelkin, nema niti jednog zaposlenog.
• Pogledajte kako Indonežanke pjevaju slavonske pjesme: http://kamenjar.com/ovo-zasigurno-jos-niste-culi-indonezanke-pjevaju-slavoniju/
• Vladimir Putin optužio je Tursku da je sve što radi radi na pomaganju tzv. Islamske države. Reçep Tayyip Erdoğan je to negirao, no na jednom portalu demantiraju ga (http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/11/29/islamsku-drzavu-prva-priznala-turska-sef-turske-obavjestajne-sluzbe-mit-zatrazio-da-svijet-prizna-islamsku-drzavu/) Tu se vidi kako je šef turske obavještajne službe MIT zatražio da svijet prizna – tzv. Islamsku državu!
• U Velikoj Britaniji napadaju iz svih oružja kandidata Republikanske stranke Donalda Trumpa zbog izjave da treba zabraniti ulazak muslimana u Sjedinjene Države. Čak mu prijete da ne smije ući u državu Gordog Albiona. No, pobijedi li Trump na izborima, jest će mu iz ruku.
