Jugonostalgičarske udruge u Sarajevu organizirale izložbu pod nazivom »Memorijalni turizam u Jugoslaviji«
U Sarajevu je u tijeku jugonostalgičarska izložba pod nazivom »Memorijalni turizam u Jugoslaviji«. U uvodu izložbe piše kako „spomenički lokaliteti NOB-a ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata postaju mjesta pohoda i komemoracije brojnih građana bivše SFRJ, da bi do sredine 70-ih partizanske marševe, ekskurzije i izlete, naziva "Putevima revolucije", pohodilo oko dva i po milijuna građana. Do kraja desetljeća ovaj broj se penje na oko četiri milijuna posjetitelja godišnje, a spomenički lokaliteti NOB-a postaju dio turističke ponude SFRJ. Na primjerima spomeničkih lokaliteta s područja cijele bivše države, izložba "Putevima revolucije" problematizira kako se spomenici NOB-a uključuju u turističku ponudu, te kako je ona artikulirana od sredine sedamdesetih do raspada SFRJ.“, te se dodaje:
„Izložba je nastala u okviru međunarodne platforme "Neprimjereni spomenici", čiji su članovi udruge SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (Zagreb) i Grupa arhitekata (Beograd), Moderna galerija (Ljubljana) i Historijski muzej BiH (Sarajevo). Rad platforme podržali su Balkan Arts and Culture Fund – BAC, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, te Zaklada Kultura Nova, priopćeno je iz Historijskog muzeja BiH.“ A sada vidimo tko su ti organizatori.
„SF:ius Socijalni rub: zanimljive neispričane priče je neprofitna udruga iz Zagreba“, čitamo na portalu te udruge, koja je „osnovana sa ciljem istraživanja, analize i davanja glasa zanimljivim neispričanim pričama sa socijalnog ruba, koristeći interdisciplinarnu metodologiju uključujući, ali ne ograničavajući se na: umjetnost i političku analizu.
SF|ius – Social Fringe: interesting untold stories
10 000 Zagreb | Hrvatska
E-mail: sfius@sfius.org
Regionalna platforma Neprimjereni spomenici – Inappropriate Monuments nastala je kako bi se uspostavio okvir za dugoročnu suradnju partnerskih organizacija iz država s područja bivše Jugoslavije koje svojim radom problematiziraju pitanja revalorizacije i zaštite spomeničke baštine NOB-a. Platforma je namijenjena povezivanju institucija i nezavisnih organizacija, jačanju njihovih kapaciteta i distribuciji rezultata istraživanja u svrhu zagovaranja uređene međudržavne strategije prema baštini NOB-e. U tu svrhu provodit će se aktivnosti istraživanja i mapiranja spomeničke baštine, intervjuiranja osoba koje su bile nadležne za njihovo postavljanje i održavanje, održavanja radionica za studente i konferencije za stručnu javnost, izložbe i umjetničke intervencije. Središnji dio rada platforme bit će razvijanje web-portala, on-line baze o djelovanju platforme i njezinih članica.
Pojam kolektivne memorije ustalio se kao jedan od ključnih pojmova u suvremenom akademskom diskursu, dok su uloga i utjecaj institucija memorije još uvijek nedovoljno kritički istraženi, osviješteni te javno raspravljeni. Ovaj projekt kritički propituje svrhu, ulogu i utjecaj institucija memorije na društvo, kroz analizu ideologije te uspjeha i neuspjeha rada institucija memorije u državama bivše Jugoslavije, od vremena raspada do danas. Fokus je postavljen na institucije memorije poput instituta za povijest, državnih arhiva i memorijalnih muzeja, koje od vremena raspada igraju veoma važnu ulogu pri stvaranju službene povijesti i nacionalnog identiteta država bivše Jugoslavije.“
Spomenici u tranziciji
„Važnost NOB-e i antifašističke borbe kao temelja izgradnje Jugoslavije našla je svoj materijalni oblik obilježavanjem mjesta važnih partizanskih događaja monumentalnim spomenicima. Raspadom Jugoslavije društvena i ideološka funkcija ovih spomenika je promijenjena. Od državotvornih simbola, oni su postali simboli starog, nepoželjnog režima. Projekt „Spomenici u tranziciji“ nastavak je istraživanja i projekta „Spomenici u tranziciji. Rušenje spomenika NOB-a u Hrvatskoj“ provedenog između 2011. i 2013. godine.
Urbanizam Roma
Cilj projekta Urbanizam Roma je mapirati i podignuti svijest o okolnostima, okruženju i standardu života mnogih građana grada Zagreba pripadnika romske zajednice, zajednice koja je sakrivena daleko od pogleda većinske populacije i ignorirana od strane ostalih stanovnika. Projekt istražuje romsko iskustvo života u gradu, kroz detaljnu analizu stambenih i urbanih struktura romskih naselja i kuća u Zagrebu, u cilju prezentiranja stručnoj i široj javnosti kompleksnih uvjeta u kojima žive.
SF:ius Socijalni rub: zanimljive neispričane priče je neprofitna udruga iz Zagreba osnovana sa ciljem istraživanja, analize i davanja glasa zanimljivim neispričanim pričama sa socijalnog ruba, koristeći interdisciplinarnu metodologiju uključujući, ali ne ograničavajući se na, umjetnost i političku analizu. Svrha SF:ius-a je promoviranje i unaprjeđenje ravnopravnosti; egalitarne distribucije moći; jednakih mogućnosti; održivih budućnosti; socijalne pravde i inovativnih rješenja društvenih tenzija.
Djelatnosti udruge su:
– organiziranje i provođenje edukativnih i informativnih kampanja, radionica, seminara, tribina
– organiziranje okruglih stolova, konferencija za novinare, susreta i priredbi,
– organizacija neovisnih istraživačkih, obrazovnih i izdavačkih projekata,
– podupiranje društvenih i umjetničkih istraživanja,
– organizacija izložbi,
– objavljivanje tekstova, publikacija, nosača zvuka, video zapisa, CD romova, te ostalih materijala
– razvijanje financijskih i informacijsko-komunikacijskih rješenja u skladu s ostalim aktivnostima
– uspostavljanje i promidžba komunikacije te suradnje s ostalim domaćim i međunarodnim civilnim, kulturnim, umjetničkim, aktivističkim i sličnim grupama
Rad Udruge odvija se kroz projekte i programe koje Udruga provodi uz neposrednu pomoć svojih članova i članica te partnera.
Naš tim:
Lana Lovrenčić
Tihana Pupovac
Mateja Kuka
Nikola Puharić
Becky McKay
Mirta Dagelić – službeni fotograf
Neva Killmann
Učlani se
Prije pristupanja udruzi SF|ius, ističemo da time prihvaćate uvjete pristupanja:
1. Na internetskim stranicama udruge SF|ius istaknuti su Statut i Program udruge SF|ius te se pretpostavlja da je svaki potpisnik elektronske pristupnice iste i pročitao i prihvatio.
2. Elektronska pristupnica je punovažna ukoliko je pravilno i u potpunosti ispunjena obaveznim podacima.
3. Elektronska pristupnica smatra se vlastoručno potpisanom ukoliko je nakon ispunjenja pritisnut gumb POŠALJI.
4. Elektronsku pristupnicu prima Središnji ured udruge SF|ius i ona se uvodi u elektronski registar udruge SF|ius.
5. Nakon uvođenja u Registar članova udruge SF|ius i pristupnik postaje podupirući član udruge. Redovnim članom/ redovnom članicom Udruge može postati svaka fizička osoba zainteresirana za rad u Udruzi koja ispunjava sljedeće uvjete: volontirala je u Udruzi najmanje 50 sati u razdoblju od godinu dana ili kraćem periodu, nije dužnosnik/dužnosnica niti jedne političke stranke, platila je godišnju članarinu.
6. Godišnja članarina je 100 kn. O promjeni će svaki član/članica biti obaviješteni, a svaka promjena se ne naplaćuje retrogradno. Od svakog člana/članice se očekuje da će uredno plaćati svoju članarinu te voditi računa o redovitoj uplati. Članom se automatski prestaje biti neplaćanjem najmanje jedne godine.
ČLANARINU možete uplatiti na račun HR46 2340 0091 1105 5123 7(PBZ) te pritom (1) unesite kao poziv na broj svoj OIB, (2) upišite svoje ime, prezime i adresu na uplatnici te (3) kao svrhu plaćanja upišite “članarina” i svoju adresu.
*Polja sa zvjezdicom su obvezna.
Podrži nas
DONACIJU možete uplatiti na račun HR46 2340 0091 1105 5123 7 (PBZ) te pritom (1) unesite kao poziv na broj svoj OIB, (2) upišite svoje ime, prezime i adresu na uplatnici te (3) kao svrhu plaćanja upišite “donacija”.
Puno hvala!
Spomenici u tranziciji
Spomenici u tranziciji je međunarodni istraživački projekt o spomenicima podignutima u sjećanje na NOB i antifašističku borbu na području bivše Jugoslavije. Važnost NOB-e i antifašističke borbe, kao temelja izgradnje SFRJ, našla je svoj materijalni oblik u monumentalnim spomenicima, podignutim na lokalitetima važnih događaja iz vremena Drugog svjetskog rata. Raspadom SFRJ društvena i ideološka funkcija ovih spomenika je promijenjena. Od državotvornih simbola, postali su simboli starog, nepoželjnog režima.
Projekt je nastavak istraživačkog rada o rušenju spomenika NOB na području Hrvatske, koji je proveden između 2011. i 2013. godine, u suradnji sa SNV-om, a koji je rezultirao izložbom u Galeriji Nova (rujan – studeni 2012. godine) te tiskanom monografijom koja će biti objavljena tijekom 2014. godine. Cilj međunarodnog suradničkog projekta je komparativna analiza rezultata postojećih istraživanja te njihova sinteza u jedinstveno istraživanje koje bi pomoglo:
· osvijestiti potrebu za očuvanjem anitifašističke baštine na području bivše Jugoslavije
· osnažiti dijalog između nadležnih institucija i zainteresiranih strana na području zaštite kulturne baštine
· približiti socijalističku spomeničku baštinu i antifašističko povijesno nasljeđe široj javnosti, a posebno mlađim generacijama
Ono što ovaj projekt bitno razlikuje od dominantnih pristupa ovoj temi je jasan odmak od percepcije spomenika kao strogo umjetničkih ili estetskih činjenica te isticanje, prije svega njihove društvene pa ideološke i političke funkcije. Otvaranje teme rušenja spomenika, kao i analiza procesa njihove marginalizacije nakon raspada Jugoslavije, doprinosi razumijevanju ideoloških temelja na kojima su izgrađena nova ‘post-Jugoslavenska’ društva.
U 2014. godini aktivnosti projekta uključuju osnaživanje i širenje partnerske mreže, osmišljavanje budućih aktivnosti projekta, nastavak istraživačkih djelatnosti te predstavljanje dosadašnjeg, istraživačkog rada naših partnera o spomenicima NOB-e.
Institucije memorije
Memorija se za razliku od povijesti uvijek svrstavala u sferu individualnog i subjektivnog, dok je povijest, kao intelektualna radnja koja pretvara memoriju u razumljivu i sistematski oblikovanu cjelinu, predstavljala plural i objektivnost. Pojavom pojma kolektivna memorija, sami pojmovi povijest i memorija počinju mijenjati značenje, a time i međusobni odnos. Zadnjih tridesetak godina ovaj trend postaje evidentan pojavom memorijalnih muzeja i spomenika; u modernom arhiviranju, digitalizaciji i omogućavanju javnog pristupa arhivima; u kritikama službenih verzija povijesti (uz pojavu historiografije) i ‘spašavanjem’ izgubljenih i izbačenih dijelova povijesti te u obilježavanju mnoštva obljetnica i događaja. Spomenuta gibanja potakla su demokratizaciju povijesti, ali i porast korištenja povijesti u političke, komercijalne i turističke svrhe. Pojava pojma kolektivne memorije prati promjenu našeg odnosa, kao individua i kao društva, spram povijesti i onoga što uopće zovemo poviješću. Memorija je tako postala gotovo jednako važna, ako ne i važnija od povijesti pri definiranju i stvaranju individualnog i društvenog identiteta.
Pojam kolektivne memorije ustalio se kao jedan od ključnih pojmova u suvremenom akademskom diskursu, dok su uloga i utjecaj institucija memorije još uvijek nedovoljno kritički istraženi, osviješteni te javno raspravljeni. Ovaj projekt kritički propituje svrhu, ulogu i utjecaj institucija memorije na društvo, kroz analizu ideologije te uspjeha i neuspjeha rada institucija memorije u državama bivše Jugoslavije, od vremena raspada do danas. Fokus je postavljen na institucije memorije poput instituta za povijest, državnih arhiva i memorijalnih muzeja, koje od vremena raspada igraju veoma važnu ulogu pri stvaranju službene povijesti i nacionalnog identiteta država bivše Jugoslavije. Svrha samog projekta je doprinijeti osnaživanju osjećaja međunacionalne tolerancije i razumijevanja te pobliže objasniti važnost izgradnje dugoročnih mirnodopskih procesa kroz podizanje svijesti o načinu formiranja povijesti i kolektivne memorije kroz spomenute procese.«