Hrvatski Fokus
Religija

Božić u tradicijskoj kulturi Splita i okolice

Ostatcima Badnjaka narod je pripisivao apotropejske značajke

 
 
U organizaciji splitske Matice hrvatske u četvrtak navečer 17. prosinca, prof. dr. sc. Marko Dragić, redoviti profesor i predstojnik Katedre za književnost i kulturu na Filozofskom fakultetu u Splitu, održao je u prepunoj Matičnoj dvorani predavanje pod nazivom Božić u tradicijskoj kulturi Splita i okolice. Od badnjoga jutra do odlaska na polnoćku u središtu je zbivanja drvo Badnjak, kazao je prof. Dragić.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/12/Marko-Dragic-profesor-00.jpg
Marko Dragić
 
“Badnji dan je u folklornom smislu najbogatiji dan u kršćanskoj tradicijskoj kulturi, a u središtu su pozornosti badnjaci. U hrvatskoj su tradicijskoj kulturi dvije vrste Badnjaka. Jedna je kao grana hrasta (najčešće cera) kojoj nije lišće otpalo. U Jelsi na Hvaru na ognjištu (kominu) palio se Badnjak, a postojala je i druga vrsta Badnjaka u obliku grane koja se ukrašavala i stavljala na ulazna vrata ili na krov kuće. Najčešće se pale tri Badnjaka, ponegdje jedan, rjeđe dva, a na jugu Dalmacije onoliko koliko je muških glava u kući i k tome još za ono muško čedo koje će se  roditi iduće godine. U bokokotorskom kraju domaćin prije večere unosio je onoliko badnjaka koliko je bilo ukućana, Tri Badnjaka označavala su Presveto Trojstvo: Oca, Sina i Duha svetoga. Obred unošenja pratili su: tradicionalni katolički pozdrav; čestitanja; posipanja žitom (pokatkad i slamom); polijevanje vinom; molitve, posebice, preporuke. U nekim krajevima održavali su se ophodi vezani uz badnjake. U kršćanskoj tradicijskoj kulturi badnjaci su antropomorfirani i uz njih se vezuje kult pokojnika. Vatra od badnjaka je mistificirana te se proricalo po jačini vatre badnjaka na ognjištu kao i badnjih krjesova. Vjerovalo se da ta vatra daje snagu nadolazećoj godini. Ostatcima badnjaka narod je pripisivao apotropejske značajke, a posipanje žitom je panspermijskoga karaktera. Od konca devetnaestoga stoljeća badnjaci su, najprije u Splitu, a potom i u drugim krajevima modificirani. Početkom trećega milenija obred paljenja badnjaka kod Hrvata se ponegdje oživljava, a u mnogim mjestima badnjaci su drva na kojima su urezani križevi i na Badnju večer lože se u štednjacima. Velike su sličnosti obreda i običaja vezanih uz badnjake kod Hrvata katolika i Srba pravoslavaca“, pojasnio je Dragić.
 
Spomenuo je i običaje škropljenja , te istaknuo kako je u kršćanskoj tradicijskoj kulturi iznimno važno škropljenje blagoslovljenom vodom, jer je blagoslovljena voda prvi sakramenatal kojemu se davala najveća zaštitna uloga protiv demonskih sila. Zatim je opširno govorio i o  običajima prostiranja slame po podovima kuće kako bi se evocirala uspomena na Isusovo rođenje, paljenja svijeća, te blagdanskog ukrašavanja lišćem bršljana i lovora. „U Splitu su se na Badnju večer molile duge molitve, Kad bi se sve želje „utjerale u badnjak“ završila bi se molitva i ukućani bi se premjestili za stol i nastavili moliti za večeru. Ne bi se žalilo izmoliti i više koji Očenaš i Slava Ocu jer je Badnja večer jedna u godini“ kazao je Dragić.U gotovo dvosatnom predavanju, prof. Dragić je zatim opširno govorio i o Božićnom drvu, jaslicama čekanju i odlasku na polnoćku, te o Silvestru kada svatko ide u crkvu zahvaliti se Bogu što je dočeka svršetak te godine, te o Novoj godini, Sv. tri kralja kojega Hrvati slave kao veliki blagdan. „Razdoblje od Božića do Sv. tri kralja u narodu je poznato kao „dvanaestodnevnica“. Taj je naziv prisutan još od staroindijske civilizacije, a poznaju ga Rusi, Nijemci i drugi narodi. U Toursu je sinod 567. godine to razdoblje nazivao razdobljem radosti. Nastanak toga razdoblja neki vide u razlici između mjesečne i sunčane godine, pa tih dvanaest dana pridodaju mjesečnoj godini, Zbog toga se ti dani kod mojih naroda smatraju sudbonosnim, Pravoslavci ih nazivaju nekrštenim danima“, objasnio je Dragić.
 

Ivica Luetić

Povezani članci

Lefebvre – biskup koji se cijeloga života bunio

hrvatski-fokus

Tijelo jezika sa sviju kontinenata

HF

Australsko sudstvo ispravilo pogrješku

HF

Izložba Regina Jonas, prva žena rabin

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...