Domovinski most stabilnosti

Idealna kombinacija su iskustvo u policijsko-sigurnosnom sustavu i idealist i praktični katolik

Čovjek ne smije dopustiti da ga ponese dramatičnost usuglašavanja oko nove Hrvatske vlade u kojoj smo zamalo ponovno dobili trojednicu, da ne kažem šaljivo Trojni pakt iliti trodiobu vlasti. Zanemarimo Milanovićeve autogolove kojima je samo potvrdio tezu da sudbina često nije slučajnost već odraz karaktera i da se teško riješiti negativnih navika. Naime, nakon što je samoga sebe isključio iz pregovaračkoga procesa, Milanović je zatim nakon HDZ-ovog gafa imao dobivenu situaciju koju je upropastio radeći partneru iza leđa ne mogavši se strpiti ni do sazivanja Sabora i traženja suptilnih načina da zadrži većinu u stilu Račanove lukave računice.

Tihomir Orešković

Osobno mislim da je dr. Božo Petrov bio u pravu kada je tražio Vladu nacionalnog jedinstva jer naša ekonomska stagnacija, sigurnosna situacija u jugoistočnoj Europi, terorističke prijetnje kojima je Europa izložena i koje štete turizmu i njezinoj unutarnjoj trgovini, dramatična situacija u Siriji, Ukrajini, Iraku i arapskome svijetu u koju su umiješane velesile, problemi europskih odnosa s Rusijom koja joj je potrebna i strateški i energetski i na koncu ne najmanje značajno potreba da se poduzmu ozbiljne reforme za koje se traži dvotrećinska većina u Saboru i potpora naroda dovoljan su razlog za opravdanje takve Trojne vlade.

Iako osobno smatram da je dosadašnja Vlada jedna od najgorih u povijesti demokracije, da se samo spomenem ministra Jovanovića, rodno spolnog odgoja, Čačićeva promašena New Deala, nesposobnosti gospođe Pusić da shvati sirijski problem na štetu naših interesa i naftnih polja vrijednih na desetke milijardi dolara kojima je INA tamo raspolagala, otpuštanja Holy, Komadine, Linića, Rajka Ostojića, ministra turizma (ne miješati s Rankom!) i svakoga koji je mislio svojom glavom umjesto Milanovićevom, nesnalaženja sa arapskim izbjeglicama, Plana 21 s učincima kojega mogu biti zadovoljni samo istospolne zajednice i manjine… Ipak činjenica je koju treba poštovati da je i takva socijaldemokracija dobila 56 mandat naspram HDZ – ovih 59 i da su te stranke već učvršćene u narodu.

Dr. Petrov je već samim suočavanjem svojih lijevih i desnih partnera sa činjenicama i detaljima neophodne reforme uozbiljio dosadašnje postizborne trgovine koje su se svodile na fotelje, taštine i osobne interese makar priznajem da je javnosti navikloj na sankrosanktnost Vlade to prilično pojelo živce i uznemirilo je da neće primati mirovine i plaće ili da će ostati, avaj, bez ustavnih sudaca. Uočili smo i efekt Williama Hardinga, jednog od lošijih predsjednika SAD-a koji je na vlast došao zahvaljujući izgledu i ugodnom glasu – naime dosta je sličnosti u južnjačkoj bahatosti, narcisoidnosti i brzometnoj plitkoći, pa i šefovanju između dr. Ive Sanadera i Zorana Milanovića. Mi koji smo u srednjim godinama dobro pamtimo da majka Partija jede svoju djecu, bez dvojbe to očekuje i bivšega premijera.

Tomislav Karamarko ima iskustva u policijsko sigurnosnom sustavu i stoga je njegova suradnja s idealistom i napokon praktičnim katolikom u hrvatskoj politici dr. Petrovom idealna. Stabilnost daje i Predsjednica koja zasigurno ne će podmetati klipove pod noge novoj Vladi. A sretna je i okolnost da klijentelistička strančica HNS, kojoj je SDP velikodušno podario vanjske poslove, gospodarstvo i grad Dubrovnik, postaje beznačajna. Poželimo da s novom Vladom Hrvatska raste, ali i da SDP sazrije i nađe bolje kadrove od Grbina, Jovanovića i ex premijera Milanovića jer nama je potrebna jaka socijaldemokracija, takva koja će se odreći zla komunističke ideologije i otvoreno priznati grijehe staroga sustava, ali i biti ponosna na humanizam dr. Tomca, dr. Tuđmana, dr. Supeka, dr. Cilige, Hebranga i Tripala.

Teo Trostmann