Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Reforme gospodarskih institucija (doing business)

Važnost institucionalnih okvira za razvoj države

 
 
U jednom razgovoru za dnevni tisak prošle 2015. godine, guverner HNB-a Boris Vujčić odgovarao je na neke kritike o neodgovarajućem u vođenju monetarne politike HNB-a. U razgovoru s novinarom nametnulo se i pitanje, u kontekstu tada aktualnog izdanja knjige „Kapital“ Thomasa Pikettyja, i preporuke da bi se vlasti trebale s njom upoznati, guverner odgovara da bi on preporučio knjigu s kojom bi se aktualna vlast trebala upoznati, a to je „Zašto nacije propadaju“. 
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/01/libros2.jpg
Daron Acemoğlu i James Robinson
 
Autori Daron Acemoğlu i James Robinson ugledni američki ekonomisti u spomenutoj knjizi polaze od stajališta, na temelju petnaest godina istraživanja, da institucionalno uređenje državâ-nacijâ (inkluzivne odnosno ekstraktivne ekonomske institucije, kako ih zovu) uvjetuje i njihov razvoj odnosno zaostajanje. Može se zaključiti da je i guverner time htio reći da gospodarski napredak jedne države-nacije ne ovisi samo od monetarne neovisne vlasti, nego i o tome kako su aktualne vlasti uredile institucionalne okvire za razvoj države. O načinu vođenja monetarne politike i o tome se mogu otvoriti rasprave je li i ona može biti predmet reformi. Ali, o nekim pitanjima, inkluzivnih ekonomskih institucija, spomenuti autori, između ostaloga, navode i sljedeće:
 
„Inkluzivne  ekonomske institucije, poput onih u Južnoj Koreji ili u Sjedinjenim Državama, omogućuju i potiču udio širokih masa u ekonomskim aktivnostima u kojima najbolje dolaze do izražaja talenti i sposobnosti pojedinaca i koje pojedincima omogućavaju da se opredjeljuju po svojoj volji. Da bi bile inkluzivne, ekonomske institucije moraju nuditi sigurnost privatnog vlasništva, nepristrani pravni sustav i javne usluge koje osiguravaju ravnopravnost u razmjeni i ugovaranju: one moraju omogućavati i uključivanje novih poduzeća i omogućavati pojedincima da biraju svoje karijere“. Na temelju svojih istraživanja autori dokazuju da ovisno  o ustrojstvu institucija koje uređuju državna tijela, ovisi i napredak neke nacije, i dalje nastavljaju: „Da bi dobro funkcioniralo, društvu su potrebne i druge javne usluge: ceste i prometna mreža za transport roba, javna infrastruktura koja omogućuje razvoj gospodarskih aktivnosti, kao i osnovni propisi za sprječavanje malverzacija i prevara… Država je dakle ona koja provodi pravni poredak…“ One inkluzivne, kako je prethodno navedena njihova definicija, osiguravaju napredak pojedinih država – nacija. Ekstraktivne institucije su suprotnost ovima prvima i uzrokuju relativno zaostajanje pojedinih država – nacija u odnosu na one druge.   
 
Nedavno objavljeni rezultati Svjetske banke o pokazateljima lakoće poslovanja  (doing business), uređenim pojedinim institucionalnim rješenjima, u država članicama EU-a i drugim svjetskim gospodarstvima pokazuju da Hrvatska znatno zaostaje za državama srednje i istočne Europe s kojima bi se po svim gospodarskim značajkama trebala uspoređivati, a koje imaju veći rast bruto nacionalnog dohotka od Hrvatske.    
 
Države  srednje i istočne Europe u najvišem su stupnju što se tiče rješavanja ovih pitanja  (Estonija, Litva i Letonija), zatim slijede Poljska te Slovenija i Slovačka, s istim brojem bodova, dok su na samom začelju ove skupine Hrvatska i Mađarska, proizlazi iz raščlambe Svjetske banke. Raščlambom pojedinih područja poslovanja u Hrvatskoj i spomenutim državama dobiva se detaljan uvid u relativne odnose i slabosti poslovnog okruženja u Hrvatskoj, a što se vidi na slici dolje.
Ocjenjivano je bilo 10 područja: pokretanje poslovanja, dobivanje građevnih dozvola, dobivanje električne energije, uknjižba vlasništva, dobivanje kredita, zaštita manjinskih prava, plaćanje poreza, pogranično trgovanje, provedba ugovora i rješavanje insolventnosti. Slika pokazuje da od deset ocjenjivanih područja u odnosu s usporedivim državama sjeverne i istočne Europe (SIE) Hrvatska je ispod prosjeka u pet područja, prosječan rezultat ostvaruje u jednom, a u četiri područja poslovanja su rezultati iznad prosjeka. Što se tiče pokretanja poslovanja rezultat Hrvatske je ispod prosjeka država SIE-a, a pokazatelji koji odstupaju od prosjeka jesu broj procedura i dana za pokretanje poduzeća, kao i minimalni početni kapital.
 
Kada se radi o dobivanju građevinskih dozvola Hrvatska je daleko ispod prosjeka država SIE-a. Tomu je razlog veći broj procedura i veći troškovi izdavanja dozvola od prosjeka ovih država. Relativno je visok broj dana za uknjižbu vlasništva i dvostruko veći troškovi uknjižbe. Hrvatsku je u ovom segmentu  na pretposljednjem mjestu u odabranoj ligi država.  
 
U području dobivanja kredita Hrvatska također zauzima posljednje mjesto u odnosu na ove države. Ocjenjuje se pokrivenost, opseg i dostupnost podataka o kreditima te propisi o instrumentima osiguranja plaćanja i stečaju koji štite prava dužnika i vjerovnika. U ovim područjima u kojima je Hrvatska ispod prosjeka država SIE, gotovo da se situacija nije promijenila u odnosu na stanje koje je zatečeno 1990. godine. Od prvoga kontakta s osobljem koje provodi te radnje za ishođenje rješenja, gdje je još uvijek prisutan odnos da država postoji radi njih, a ne radi građana kojima su oni servis, pa do dugih rokova čekanja konačnih rješenja.
 
To se još uočljivije vidi u broju dana koji je potreban za dobivanje određenih rješenja. Od 189 promatranih država, dobivanje građevnih dozvola na 129. mjestu, pokretanju poslovanja 83. mjesto, dobivanje kredita 70. mjesto, priključak električne energije na 66. mjestu, uknjižba vlasništva na 60. mjestu, rješavanje insolventnosti na 59. mjestu. To su ujedno i područja na kojima reformama ovih institucionalnih uređenja treba znatno popraviti stanje odnosno dosegnuti prosjeke usporedivih država u cilju privlačenja domaćih i stranih ulagačima za novim ulaganjima.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Povezane objave

dm snizio cijene više od 500 proizvoda mjesec dana prije najavljene izmjene PDV-a

hrvatski-fokus

Porast proizvodnje nafte

HF

U fokusu je primjena reformi

HF

Povijesni vrtovi dubrovačkog područja

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više