Kratak prikaz povijesti Gradišćanskih Hrvatov u Austriji (3)

Reformacija i protureformacija – Rodjenje književnoga jezika

Za vrime reformacije djelovali su u Gradišću različni hrvatski protestantski učitelji i teologi, ki su stvorili prve publikacije na hrvatskom jeziku u Gradišću. Najglasovitiji med njimi bio je pastor Grgur Pythiraeus-Mekinić, ki je izdao med 1609. i 1611. u sridnjogradišćanskom Keresturu dva protestanske graduale na hrvatskom jeziku, svoje “Dusevne peszne”. No djelovanje hrvatskih reformatorov nije imalo trajnoga uspjeha. Ne glede na to njeva književna djela ipak predstavljaju početak hrvatskoga književnoga jezika u Gradišću.

Dr. Vesna Cvjetković, mag. Thomas Steiner i mag. Gerda Török

Prvi procvat doživio je gradišćanskohrvatski književni jezik u dobi protureformacije, kad su biškupi i jezuiti hrvatskoga porijekla u 18. stoljeću proširili u narodu vjersko-poučne knjige na hrvatskom jeziku. Narodnu pobožnost Hrvatic i Hrvatov su podupirale i mnoge novoutemeljene hodočasne crikve kotno Svetica za Jezerom ili Lovreta blizu Željezna. Iz velikoga broja hrvatskih knjig te hrvatske vjerske literarne scene triba posebno istaknuti djela Eberharda Marije Kragela, Ladislava Valentića i Lovre Bogovića. Poslidnji je pisac i još danas vrlo proširenoga klasičnoga molitvenika Gradišćanskih Hrvatov “Hiža zlata”.

Gradišćanskohrvatski književni jezik pisan je po pravili ugarskoga pravopisa, kot i najveći dio obiteljskih imen. Kod njih se je očuvao ugarski način pisanja ča do danas. Tipični nastavki imen su “its”, “ich” i “-ics”, ki odgovaraju ugarskomu načinu pisanja hrvatskoga sufiksa “-ić” 

(Nastavak slijedi)

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr