Cijena nafte sada pada ispod 30 dolara. Od toga najviše profitiraju potrošači
Iz sitno tiskanih cijena na policama u supermarketima često možemo izvući brojne zaključke, a ovih dana posebno. Litra obične vode koja stoji 50 centi trenutno je skuplja od nafte. Preciznije rečeno, trenutačno je cijena barela odnosno 159 l jedva 80 dolara što znači da je voda više nego dvostruko skuplja od najvažnijeg energenta. Početkom tjedna pad cijena se nastavio, a u četvrtak je cijena nafte bila najniža u posljednjih dvanaest godina: 30 dolara. Tom trendu kraj se ne nazire. Kombinacija dugotrajne pretjerane ponude i umjereno rastuće potražnje rezultirala je time da je cijena nafte od lipnja 2014. pala za više od 70 posto.
Novi razvoj uvelike je povezan sa snažnim američkim dolarom. U srijedu će Američka agencija za energiju EIA vjerojatno objaviti da će se spremnici u najvećoj ekonomiji svijeta i dalje puniti. A to je pokazatelj da će još dugo postojati prevelika ponuda. Početkom nove godine neizvjesnost u pogledu daljnjeg gospodarskog rasta u Kini i snažan dolar dodatno su potaknuli pad cijena nafte. „Naftna poplava“ i pad cijena ovakvih razmjera nisu zabilježeni gotovo trideset godina. Goldman Sachs, Citigroup i Morgan Stanley, dakle tri najveće američke banke, očekuju da će cijena nafte i dalje padati. Najnoviji razvoj uvelike je povezan sa snažnim dolarom. U analizi banke Morgan Stanley navodi se da je aktualna situacija za proizvođače gora nego ona 1986. kada je također došlo do višegodišnjeg pada cijena. Analitičar te banke smatra da će aktualni pad cijena nafte biti mnogo dugotrajniji i jači od svih pet padova cijena nafte od 1970. A povećanje vrijednosti dolara dodatno ruši cijene nafte koje su na svjetskom tržištu notirane u dolarima. Morgan Stanley ne isključuje mogućnost da cijena barela nafte padne na 20 dolara.
Tvrtka Wolfe Research u svojim analizama predviđa da će otprilike trećina svih proizvođača nafte i plina u SAD-u do sredine 2017. bankrotirati ili da će u najmanju ruku morati poduzeti drastične mjere restrukturiranja. Proteklih godina brojne su male tvrtke – kao što su Chesapeake Energy ili Devon – uvelike poticale procvat frackinga i od njega profitirale. Te su se tvrtke u velikoj mjeri zaduživale kako bi mogle ulagati u nove tehnologije i tako su proizvodnju nafte u SAD-u dovele na razinu na kojoj nije bila od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Upravo je to jedan od bitnih uzroka neravnoteže na tržištu nafte. Jedno su se vrijeme tvrtke za proizvodnju nafte odupirale padu cijena, ali sada su dovedene pred zid. 30 manjih tvrtki već je najavilo stečaj.
Britanska naftna kompanija BP još je daleko od stečaja, ali ipak mora štedjeti. U utorak je kompanija objavila da će do kraja godine morati zatvoriti 4000 od ukupno 80 000 radnih mjesta u svijetu. BP ne samo da se muči s naglim padom cijena nafte, već također mora plaćati goleme kazne i odštete u milijardskim iznosima za veliku naftnu katastrofu u Meksičkom zaljevu. Britanska vlada strahuje da da bi zbog toga BP mogao biti kandidat za neprijateljsko preuzimanje. Proljetos je ured premijera oprezno priopćio upravi BP-a i bankarima u Londonu da bi vlada prema jednoj takvoj prodaji bila vrlo kritički nastrojena.
Loše vijesti širi i rival Petrobras. Ta brazilska državna kompanija u utorak je najavila da će do 2019. smanjiti ulaganja za 25%. Tvrtka za savjetovanje Wood Mackenzie još je jesenas zaključila u jednoj studiji da je branša do sada odustala od ulaganja u vrijednosti od 220 milijardi dolara što će imati neugodne posljedice. A ako menadžeri budu štedjeli na istraživanju novih rezervi, u budućnosti će se moći crpiti manje nafte i plina.
Royal Dutch Shell, europski broj jedan, u samo je nekoliko tjedana obustavio dva golema projekta čija se vrijednost procjenjuje na milijardske iznose: probna bušenja u arktičkim vodama kojima se protive aktivisti za zaštitu okoliša kao i postrojenje za crpljenje nafte i naftnog pijeska u Kanadi. Ali zato predsjednik Uprave Ben van Beurden ustrajava na jednom drugom velikom poslu: preuzimanju britanskog konkurenta BG. Riječ je o preuzimanju vrijednom 64 milijarde eura. Bit će to najveća fuzija u branši od početka novog tisućljeća. U vrijeme kada je postignut odluka o preuzimanju, cijena nafte već je bila znatno pala, ali je ipak bila viša nego danas. Mnogi dioničari smatraju da je Shell previše platio za BG. Krajem ovog mjeseca dioničari Shella i BG-a glasovat će o fuziji. Unatoč svim negodovanjima, čini se da većina za taj veliki projekt postoji. Zbog pada cijene nafte pod pritiskom su i čitave zemlje. Saudijska Arabija i Rusija, dvije najveće svjetske izvoznice, muče se s golemim deficitima. Venezuela, zemlja s najvećim naftnim rezervama u svijetu, na rubu je bankrota. U Brazilu su prihodi od nafte pali upravo usred najveće političke krize u novijoj povijesti zemlje. S druge strane, Iran i dalje ne odustaje od nakane da poveća proizvodnju nakon što mu budu ukinute sankcije. Svaka zemlja koja to može maksimalno proizvodi naftu kako bi nadoknadila pad prihoda i izbjegla ustupanje svojih tržišnih udjela drugima. Od aktualnog razvoja i dalje najviše profitiraju potrošači u zemljama poput Njemačke.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više