Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Kratak prikaz povijesti Gradišćanskih Hrvatov u Austriji (4)

Kulturni i jezični razvitak

 
 
Prve školske knjige iz 1746. i 1747. nastale su na privatnu inicijativu. 1806. je izašao prvi pravi udžbenik za hrvatske škole zapadne Ugarske od patra Ivana Sigismunda Karnera. U to vrime su stvoreni i prvi kontakti s Hrvati u staroj domovini.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/01/miloradic_grob2.5400100.jpg
Važan dogodaj u razvitku književnoga jezika je sigurno bio – doduše nikad tiskani – prijevod Novoga Zakona na jezik Gradišćanskih Hrvatov početkom 19. stoljeća. Hrvatski etnolog i sakupljač narodnih pjesam Fran Kurelac je med 1846. i 1848. istraživao narodne jačke Gradišćanskih Hrvatov. Osobito obljubljeni u prostom narodu bili su kalendari, ki su se od ljeta 1805. počeli pojavljati u obliku godišnjakov. Oni su mnogo doprinesli širenju i čvršćenju gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika.

 

Centralna vlada u Beču je podupirala razvijanje samostalne kulture Gradišćanskih Hrvatov u drugoj polovici 19. stoljeća. Uznemirene ugarskom revolucijom ljeta 1848. kanile su centralne vlasti oslabiti liberalni, protuhabsburški tabor u Ugarskoj podupirajući samostalni kulturni razvitak malih nemadjarskih narodnosti. Pri tom su se naslanjali u prvom redu na pomoć katoličanskoga duhovničtva, ko je nadziralo cijelo osnovno školstvo u Ugarskoj.
 
Ljeta 1853. je izašla početnica za Hrvate, ka se je morala posebno prilagoditi jezičnim prilikam Gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov. Zakon o narodnom školstvu iz ljeta 1868. je institucionalizirao podučavanje na materinskom jeziku stanovničtva, a sve veća potriboća školskih knjig je prouzrokovala probijanje samostalnoga književnoga jezika na temelju čakavskih ikavsko-ekavskih govorov i preuzimanje suvrimenoga hrvatskoga pravopisa.
 
Mnogobrojne pjesmarice Mihovila Nakovića, Ivana Vukovića i Jakoba Dobrovića održale su do dana današnjega na životu šaroliko bogatstvo narodne pjesme Gradišćanskih Hrvatov. Gradišćanskohrvatski napjev, narodna pjesma “Jutro rano sam se stao” služila je vjerojatno Jožefu Haydnu kot uzor pri komponiranju stare cesarske himne “Gott erhalte”, ka se je kasnije kot melodija nimške nacionalne himne “Deutschland, Deutschland über alles” odn. sada “Einigkeit und Recht und Freiheit” proglasila širom svita.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/01/ivan_vukovic3_big.jpg
Gradišćanskohrvatska himna Hrvat mi je otac
 
Svoj prvi procvat doživila je gradišćanskohrvatska književnost na rubu stoljeća djeli duhovnika Mate Meršića-Miloradića. U seljačkom “Kalendaru svete Familije”, koga je izdavao od 1903., razvio je Miloradić jedinstvenu i dotle nedostignutu pjesničku djelatnost i postao je u pravom smislu pjesnik svih Gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov. Iz njegovoga pera je izniknuo i tekst gradišćanskohrvatske himne “Hrvat mi je otac”. Dugo vrime je kulturni razvitak bio povezan s vjerskim. Budući da Hrvati nisu imali vlašćih političkih i gospodarskih centrov, pretvorilo se je selo, selska zajednica, u temelj hrvatskoga narodnoga života. Pokidob su ta selska mjesta bila otcipljena od društvenih i kulturnih impulsov gradov, ona nisu mogla razviti staleška društva, vezana uz cehe i nadregionalno orijentirana. U većoj mjeri su utemeljitelji hrvatskih društav u Gradišću bila udruženja vjerskih i kulturnih usmirenj. 
 
(Nastavak slijedi)
 

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr

Povezani članci

Razorno djelovanje Bunjevaca po Hrvate

HF

Zvonko Milas ostaje na čelu Ureda

HF

Najljepša ljubavna priča

HF

Jad i bijeda Tomislava Žigmanova (3)

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...